KAMUS
1. Iba sura kaisa i Podandi Bou (Kitab-kitab Injil).
2. Bambari kono i katuwu, pepatudu, kamate, ai katuwu mpesola ni Pue Yesu lako i kamate bona mosorema manusia. “Bambari Malompe” iamo popalimba lako i basa Yunani “euaggelion”.
Bambaru Penombaa: Bambaru mabose anu rauli i rara nu Sura Pensuwu nu toSaraeli 26; i se etumo toSaraeli menomba si Pue Ala lako baria mani i Datu Salomo mowangu Tombi ni Pue Ala. Bambaru Penombaa etu rauli mbui Bambaru Pogomboa.
Basa Aram: Basa anu ina simbela ai basa Ibrani. I tempo Podandi Bou basa Aram rapake nu toYahudi sira tepesua i Yesu. Esra 4:8–6:18, 7:12-26 ai Danie 2:4b–7:28 rauki i rara basa Aram.
Basa Ibrani: Basa anu kaisina rapake nu toSaraeli dongka i tempo karatawanira. Karoora ratawani mawori mani mampake basa Aram mewali pasuru basa Ibrani. Kaisina sura-sura i rara Podandi Sae rauki i rara basa Ibrani.
Basa Yunani: Basa anu rapake i sumalele tana Tasi Tongo i tempo Podandi Bou ai mewali basa anu rapake i rara Podandi Bou.
Beelsebul: I rara nu Podandi Sae, ria sadua tadulako nu seta anu rapenombai nu toKanaan, sangana Beelsebul (2Dat. 1:1-6). Sanga etumo anu tebambari duduuna rapake mbui toYahudi mokabelai datu nu ope-ope seta (peita: Datu nu Seta). I Podandi Bou, toParisi mosalai i Yesu, raulira mansumba Ia kuasaNa lako si Beelsebul (Mat. 12:24-29; Mrk. 3:22-30; Luk. 11:15-20).
Belerang: Lensena makuni-kuni, ai ane ratunu mbugina makula mpii ai mampopensuwu engaa anu mawau mpii.
Benyami: ToBenyami iamo sadua lako i sampulu rontina nu toSaraeli anu mampearii tana Betel ai Yerusale. I tempona tina-tina mbai moure tana Saraeli mepogaaki i tempo nu kamate ni Salomo, wule tina nu toBenyami ai toYehudadamo anu meari liliu mowangu kadatua mbai monsau.
Bileam: Sadua nabi anu baria toSaraeli. Bileam nasaro ni Moab bona mogane toSaraeli agaiana kasopoana mowati toSaraeli ia (peita Pots. 22-24).
BM: Lako baria mani Masehi, rapake motandai sinangka anu mewali, pewalina lako baria mani rapoanaka i Kerisitu. “BM” rauki i taliku nu uki pae. I rara basa Indonesia teuki “SM ba Sebelum Masehi”.
Burahima: Tuama nu ulububu anu mpolinguruna lako i tolu ntina ulububu nu toSaraeli. I Burahima iamo tomoane ni Sara, tuama ni Isaki. Mpolinguruna sanga ni Burahima iamo i Abram lempona “Tuama anu mabose katuwuna”. Awetu tinuwu ni Burahima 99 mpae, i Pue Ala mobaliki sangana mewali i Burahima, lempona “Tuama nu tau wori”. I Burahima mepotuu si Pue Ala ai i Pue Ala modandimo si ia ai towawinena i Sara ina mampemuleka sira sadua tomoane ai ina maisi pemuleana anu baria teimba kaworira. I Pue Ala mbui modandi si Burahima kaina mewalina pewati i ope-ope tau i dunia (peita Pew. 12:1-7, 17:1–18:15).
Datu Topesorema: Lako ni banimpiamo, toYahudi mampegia kadongka nu sadua tadulako anu lako si Pue Ala, lawi rasarumakara Iamo anu ina mopawia sira lako i iwalira ai mewali datura. I rara basa nu toYahudi, sanga nu tadulako etu, Masyiakh. I rara Basa Indonesia, “Mesias” ba “Masehi,” i rara basa Yunani: Kristos, ai i rara basa Sedoa: Kerisitu (Yoh. 1:41, 4:25) lempona, “Ia anu Napelisi” (peita: Dlpt. 2:2; Dan. 9:25-26; Suro 4:25-27). Mangula Podandi Sae, Datu Topesorema ina rapoanaka i kota Beteleme, ai sangangaa anu lako i pemulea ni Datu Daudi (Mat. 2:4-6, 22:41-42; Yoh. 7:41-42). Mewali i Yesumo anu mewali Datu Topesorema (Mrk. 8:29-30, 14:61-62; Suro 2:36, 5:42, 17:2-3; Rom. 1:4).
Daudi: Datu nu toSaraeli anu meparenta i olo nu pae 1010-970 lako baria mani rapoanaka i Pue Yesu. I Daudi iamo datu nu toSaraeli anu matolele sangana ai mawori toSaraeli mosarumaka sadua lako i pemuleana ina mewali datura duduuna i kasae-saeana (peita 1Sem. 16–30; 2Sem.; 1Dat. 1–2).
Doi pera: I rara Podandi Sae biasaana mopakanoto imba nu doi pera anu kamantimina 10 gram. Doi logam baria mani rapake duduuna i kasopoa nu Podandi Sae, etumo mpane i tempona pera ai bulawa rapopobundu mobaluki ba apa-apa, pera ai bulawa etu paraluu ratimba nsalaa. I rara basa nggaulu imbana ei rauli “Syikal”. Pera ai bulawa anu masuli balukina i tempo nu Ngkora Magali mpane i tempo ei-ei (1Sem. 9:8).
Dosa: Baria mangula peundea ni Pue Ala.
Dupa: Sampangka anu-anu, anu mawongi anu rasuwe i tempo nu toYahudi menomba (peita: Pnts. 30:34-35; Mat. 2:11; Luk. 1:9; Ibr. 9:4; Pepo. 18:13). Dupa rababei lako i basangkia mpangka lite nu kau.
Efraim: Santina anu mabose. Efraim mampearii pearia mbai moure tana Benyami ai mbai monsau lako i pearia nu toManase mbai kalimpaa.
Elia: Sadua nabi anu mopadongka lolita ni Pue Ala i pae 9 BM ai moewa kadaa ni Datu Ahab ai Datu towawine i Isabel lako i kadatua mbai moure. Mawori toYahudi anu mampekiri i Elia ina mesola mopatimama sinangkana i eo pobotusi ba i kadongka ni Datu Topesorema (peita: 1Dat. 17–21; 2Dat. 1–2; Mal. 4:1-6; Mat. 17:10-11; Mrk. 9:11-12).
Elisa: Sadua nabi anu modurei i Elia ai kasopoana mopasuru i Elia i pobagona. I Elisa mopadongka lolita ni Pue Ala i kasopoa nu pae ka 9 BM ai iamo nabi anu mopakaosa i Naama (peita: 1Dat. 19:19-21; 2Dat. 2–9; 13:14-21).
Eo Pasa: Eo mabose agama Yahudi. I eo etu, toYahudi mangkaendo adiwa i Pue Ala mopawia sira lako i karapobatuara i tana Masiri ni banimpia (Pnts. 12; Ibr. 11:28). I tempo etu, i Pue Ala ina mampopate ope-ope anara anu torapowutu anu ria i tana Masiri. Mewali, Natudu sira toYahudi mosambale sambaa ana dimba, ai raana rabasaika i boboka nu tombira. Mewali, ane Naita ni Pue Ala raa etu i tombi nu toYahudi, Naliu ngkida, anara baria Napopate. I rara basa nu toYahudi, Pasa lempona “moliu”, lawi i eo etu ni banimpia, malaeka topepopate moliu tombira (Pnts. 12:13). I Podandi Bou, i Yesu rapopate i eo Posusa Pasa (Mat. 26:2; Luk. 22:1; Yoh. 13:1), ai i eo katolu, tuwu mpesola Ia. Etumo mpane tau anu mepotuu si Kerisitu mangkaendo katuwu mpesola ni Pue Yesu i eo Pasa. (Peita mbui 1Kor. 5:7.) Peita: Ana Dimba.
Eo penombaa nu toYahudi: Eo kapitu sintoto ai Poimba nu toYahudi (Eo nsatu). Eo ei iamo eo pengkaroaa ai i eo etu baria mogalo sadua anu mobago. Eo nu toYahudi ei, mepuu i tempona mataeo ina malimpa.
Eo Pentakosta: Eo mabose agama Yahudi. I eo kalima mpulu lako i eo Pasa, toYahudi moparia posusa Pentakosta. I eo Pentakosta etu, toYahudi mogulu wua nu pobondera anu nguru-nguruna, rasusura si Pue Ala (Atp. 23:15-21; Pnts. 28:26-31; Pepa. 16:9-12). I eo Pentakosta etu, mendolumo Inosa Magali i topeguru ni Yesu (Suro 2:1-4).
Eo Posusa roti anu baria raragii: Eo mabose agama Yahudi ei i basa Indonesia rauli Hari Raya Roti Tidak Beragi. I eo Pasa, toYahudi molaliki ope-ope ragi lako i tombira, mpane wule mangkoni roti anu baria raragii sira, mepuu i eo Pasa dongka i kapitu eona (Pnts. 12:15-20). Mewali, minggu etu rasanga Posusa Roti anu Baria Raragii. Ada etu rababei mangkaendo sira pensuwura lako i tana Masiri ni banimpia. I pangokara ni banimpia, baria sira mampaka moragii rotira, lawi raliwu sira (Pnts. 12:39).
Feliks: Gubernur Roma i Yudea 52-60 M. I lio ni Feliks eimo i Paulu mopadongka pamperuruina wotona (Suro 23:24–24:27).
Fenisia: Pearia i Tasi Mate anu nakuasai nu kota Tirus, Sidon, Arvad ai Biblos. Kariaa nu pearia ei kira-kira simbela ai i wiwi nu tasi i Libanon ei-ei.
Festus: Gubernur Roma i Yudea (60-62 M). I lio ni Festus ei mbui i Paulu sangangaa mopadongka pamperuruina wotona mpane mampopempone kara-karana si Kaisar (Suro 25:1–26:32).
Gabriel: Sadua malaeka ni Pue Ala anu mewali tadulako nu malaeka-malaeka ntanina, iamo malaeka anu natudu ni Pue Ala si Sakaria, tuama ni Yohane Toperiu (Luk. 1:11-20), ai si Maria tina ni Pue Yesu (Luk. 1:26-38).
Galatia: Sambua propinsi i kadatua Roma ni banimpia. Ei-ei Galatia tepesuamo tana Turki. Basangkia boea anu ria i tana Galatia mbai monsau, napolumakoi mbui ni Paulu mobambari Ngkora ni Pue Ala, pandirina: Antiokia, Pisidia, Ikonium, Listra ai Derbe (Suro 13:13–14:20; 16:1-6). I Paulu mampolumakoi mbui basangkia boea i propinsi Galatia mbai moure (Suro 16:9). Ria sambua sura anu napakatu ni Paulu i tau anu mepotuu si Kerisitu anu i Galatia (Gal. 1:1).
Gamaliel: Sadua guru agama Yahudi anu matolele sangana. Ia sadua topobotusi agama nu toYahudi (Suro 5:13-40), ai guru ni Paulu (Suro 22:3).
Genesaret: Sambua sanga ntani nu Rano Galilea (Luk. 5:1).
Getsemani: Sambua pearia ba bonde kau saitun i mungku nu Saitun (peita:“Mungku Saitun”).
Gomora: Kota anu gompi i Tasi Mate, anu napakapaia ni Pue Ala ai apu nakeningkadaara (Pew. 19:24-28). Peita: Sodomo.
Hermes: Dewa nu toYunani anu mapande mololita ai mewali tudua i dewa-dewa anu ntanina.
Herode:
1. Herode anu mabose katuwuna (Herode Agung) (Mat. 2:1-12; Luk. 1:5). I Herode etu, mewali datu i sumalele tana nu toYahudi mepuu ni pae 37 lako baria mani rapoanaka i Pue Yesu. Ai iamo anu motudu surudadona mampopate ope-ope anakoi tomoane i kota Beteleme mepuu lako i anakoi anu lelei mani, dongka i anakoi anu rompaemo tinuwura.
2. Herode Antipas: (Mat. 14:1-12; Mrk. 6:14-27; Luk. 3:1, 19-20, 9:7-9, 13:31, 23:6-12). I Herode etu, iamo ana ni Herode anu Mabose Katuwuna, anu mewali datu i tana Galilea mepuu ni pae 4 lako baria mani i Pue Yesu rapoanaka, duduuna dongka ni pae 39. Ia datu anu mampopate i Yohane Toperiu ai anu mampopowadi-wadi i Yesu.
3. Herode Agripa I: Tumpu ni Herode anu Mabose Katuwuna, anu mewali datu i sumalele tana nu toYahudi mepuu ni pae 41-44 M. Ia anu mampopate i Yakobu poka ni Yohane, ai ia mbui anu motarunggu i Peturu (Suro 12:1-23).
4. Herode Agripa II: Tumpu ni Herode anu Mabose Katuwuna anu karolapina, anu mewali datu i tana nu toYahudi mbai moure. Ia ai pokana towawine anu rasanga i Bernike, mangepe lolita ni Paulu i tempona mopadongka notona, ai i tempona mopadongka Bambari Malompe (Suro 25:13–26:32).
Hisop: Sampangka tinuda anu kokoi, kauna ai tawena rapake mosimpeka raa i pobabei penomba nu toYahudi. Sampangka owo anu mabuli wuana lako i daana anu kokoi. I rara atura penomba, hisop biasaana raeme i ue ai rapake mosimpe tau ba anu-anu.
Ibrani, toIbrani: Sampangka anu raposadoe anu masae mpiimo lako i basa anu raposadoe “toSaraeli” ba “toYahudi”. Peita: Yahudi.
Inosa Magali:
1. I Pue Ala sadua ngkida. Agaiana i Pue Ala anu rauli Uma, Ana, ai Inosa Magali. (Mat. 28:19; 2Kor. 13:13; 1Ptr. 1:2).
2. Inosa Magali rasanga “Topetulungi anu ntanina,” lempona, Topetulungi anu mopasuru i Pue Yesu (Yoh. 14:16, 26). Rauli mbui: Inosa ni Pue Ala (Mat. 3:16; Rom. 8:9, 14), Inosa ni Kerisitu (Rom. 8:9), Inosa ni Pue (2Kor. 3:17), ai Inosa ni Yesu (Suro 16:7).
3. Inosa Magali rapandiri ewa Ue (Yes. 44:3; Yoh. 3:5; 7:37-39; Mrk. 1:8; 1Kor. 12:13), ewa Pambui (Yoh. 3:8; Suro 2:2), ewa Tosi manggebodo (Mrk. 1:10; Yoh. 1:32), ai ewa Apu (Suro 2:3; peita mbui: Mat. 3:11; Yes. 4:4). Inosa Magali mewali Pekatandai ni Pue Ala i rarata, lawi Iamo anu mampopewali kita tau ni Pue Ala, ai anu mopakaroso dandiNa si kita anu manguli ina Napatuwu mpesola kita eo anu ina mai (Rom. 8:11; 2Kor. 1:22, 5:5; Epe. 1:13, 4:30).
4. Tau anu mepotuu si Yesu “rariu ai Inosa Magali,” lempona, Inosa Magali dongka si sira mpane mampopewali sira tau ni Pue Ala (1Kor. 12:13). I Yesu iamo anu moriu kita ai Inosa Magali (Mat. 3:11; Mrk. 1:8; Luk. 3:16; Yoh. 1:32-34; Suro 1:5). Inosa Magali meari i rara nu ope-ope tau anu mepotuu si Yesu (Yoh. 14:17; Rom. 8:9-10; 1Kor. 6:19, 12:13).
Isai: Tuama ni Datu Daudi, sadua lako i ulububu ni Yesu (Mat. 1:5-6; Suro 13:22; Rom. 15:12).
Isaki: Iamo ana tomoane ni Burahima ai i Sarai, i Isaki tuama ni Esau ai i Yako.
Kadatua Roma: Mokuasai pearia i Tasi Mate i tempona Podandi Bou. Tina nu kotana iamo Roma.
Kaisar: Kaisar iamo, toiwongko nu ope-ope datu i kadatua Roma. Tempo ni Yesu tuwu, Kaisar i Roma mokuasai tana nu toYahudi ai maisi tana anu ntanina. Anu mewali Kaisar ni tempo etu iamo:
1. Agustus: Meparenta ia mepuu ni pae 27 lako baria mani rapoanaka i Yesu duduuna ni pae 14 (27 BM 14 M). Iamo anu meparenta tempona rapoanaka i Pue Yesu (Luk. 2:1).
2. Tiberius (14-37 M); Ia meparenta tempona rapopate i Yesu (Luk. 3:1).
3. Kaligula (37-41 M).
4. Klaudius (41-54 M); Rapololita ia i Sura Suro 11:28, 18:2.
5. Nero (54-68 M); Ia anu mampopate i Paulu ai i Peturu, ai mawori tau anu mepotuu si Kerisitu anu ntanina.
6. Vespasianus (69-79 M).
7. Titu (79-81 M); Ia anu motadulakoi surudado nu toRoma mogero kota Yerusale ni pae 70 M.
8. Domitian (81-96 M); Ia anu motawani ai anu motende i Yohane i lewuto Patmos (Pepo. 1:9).
9. Nerva (96-98 M): Ia anu mopawia i Yohane.
Peita mbui: Pepuua Sura Pepopeitaka.
Kau Rapopombesape: Parewa anu rapake nu toRoma mosuku mamate tau. Kau rapopombesape rababei lako i rombua kau anu rapopombesape ewa hurupu “T”, “F”, ba X.
Kerisitu: I rara basa Yunani lempona “anu tepelisi” anu rapalimba lako i basa Ibrani “Mesias”. I tempo Podandi Bou, mawori toYahudi mampotuu i Pue Ala ina motudu i Mesias bona mopawia sira lako kuasa nu iwalira. Basa “i Kerisitu” rapake i rara Podandi Bou rapoposanga i Yesu, ane “Mesias” mopakanoto i karaulina.
Kerub: Pinatuwu i suruga ai anu mopatoro kadatuaNa ewa taita i rara nu Sura Yeheskiel 1:4-25, 10:1-22. Watutau Kerub radika i wongko nu Peti Podandi, mopatongawa kariana i Pue Ala, ai anu rababei rapakabose radika i rara nu Lonta Magali Mpii i Tombi ni Pue anu nawangu ni Datu Salomo. Karababeina watutau Kerub mampoperae mbai i rara nu rindi ai boboka nu Tombi ni Pue Ala, lense nu Kerub rateke i rindi bana anu moparioloki Lonta Magali ai Lonta Magali Mpii i rara nu Tombi ni Pue Ala. Watutau Kerub anu rababei rapakawori mbua, rauli, “Kerubim.”
Klaudius: Datu i kadatua Roma ni pae 41-54 M (Suro 11:28, 18:2). Peita: Kaisar.
Krisopras: Watu paramata anu lensena malewau macoklat.
Lasuardi: Watu paramata anu lensena malentoro ewa langi.
Lewi:
1. Ana ni Yako anu katolu (Pew. 29:34). Ria sadua pemulea ni Lewi anu rasanga i Haruni (powutu ni nabi Musa) anu mpolinguruna mewali Tadulako Menomba Mabose agama Yahudi. Mangula Atura ni Musa, batena ngkida pemulea ni Haruni anu pensani raongko mewali tadulako menomba.
2. Pemulea ni Lewi anu ntanina modurei sira tadulako menomba mampopolumako bago ni Pue i Tombi ni Pue. (Pots. 3:1-13).
3. I Podandi Bou, ria sadua topeguru ni Yesu anu rasanga i Lewi (Mrk. 2:13-17; Luk. 5:27-32). Rasanga mbui ia i Matiu (Mat. 9:9-13).
Lonta Magali Mpii: Lonta mbai i rara nu Tombi ni Pue Ala. I rara nu Tombi ni Pue Ala, lonta ei isina wule peti Podandi. Wule Tadulako Menomba Mabose anu pensani mesua i rara nu Lonta Magali Mpii. Mesua ia sambela ngkida i rarana sampae i eo posusa Podame.
Lonta Magali: Lonta kaisa i Tombi ni Pue Ala. Lonta ei isina roti, potunua dupa anu rababei lako i bulawa ai paa nu sulo bulawa. Sampeka bana ba rindi bana anu moparioloki Lonta Magali ai Lonta Magali Mpii. Sadua tadulako menomba, eo-eona mesua i rara nu Lonta Magali motunu dupa i potunua popenomba anu rababei lako i bulawa.
Looti: Pinoana ni Burahima tuama nu ulububu toMoab ai toAmon (peita Pew. 11:27, 13:1-13, 18:16–19:38).
Makedonia: Propinsi i rara nu Kadatua Roma ni banimpia, anu ei-ei mbai moure tana Yunani. Tina nu kotana iamo Tesalonika. Kota-kota ntanina i pearia ei anu rauli i rara Podandi Bou iamo: Neapolis, Pilipi, Ampipolis, Apolonia, ai Berea.
Manna: Pangkoni anu nakira ni Pue Ala i toSaraeli rakonira i tempora ria i pada wungi, lensena kokoi, mabula moliogu, mamomi ewa roti anu ragalo ai tinasa (Pnts. 16:14-21; Pots. 11:7-9).
Mesias: Peita: Kerisitu.
Mungku Saitun: Sambua mungku i pearia mbai mataeo Yerusale, mombesambali ai lembo Kidron lako i Tombi ni Pue. Getsemani, pearia ni Yesu ai topeguruNa paka lau mekakae, ria i papa nu mungku ei, ewa etu mbui boea Betania, Betpage ai Bahurim (Mat. 26:36; Mrk. 14:32; Luk. 22:39; Yoh. 18:1-2).
Mur: Lite anu mabangi ai mawongi lako i sampangka kau. Mauna mawongi ai malompe rakira mewali hadia (Mat. 2:11; Pepo. 18:13). Mur rapake mewali pakuli (Mrk. 15:23), ai mopatimama wotowata nu tomate anu ina rapaiwu (Yoh. 19:39).
Musa: Nabi anu motadulakoi toSaraeli i tempona i Pue Ala mopawia sira lako i karapobatuara i tana Masiri. I Musa mbui anu modoko atura-atura lako si Pue Ala ai napadongka i toSaraeli (Pnts. 2-12, 19-24; Pots. 12:6-8).
M: Masehi, rapake motandai sinangka anu mewali i karoona i Kerisitu rapoanaka. “M” rapake i taliku nu uki pae. Dala poimba eo anu rapake ei-ei ratambai kira-kira i pae 525 M. Kamonsona karapoanakana i Kerisitu iamo i pae ka 1 M, mpane pae raimba lako baria mani ai i karoonamo. Agaiana mewali kasala poimba nu pae karapoanakana i Yesu Kerisitu, naudapae kasala etu rasumba, dala poimba eo bariamo pensani rabaliki. Pae anu monso-monso i karapoanakana i Kerisitu iamo kira-kira 6 mpaemo tinuwuNa lako mepuuda raimba pae 1 M.
Nabi: Tau anu napelisi ni Pue Ala mopadongka apa anu Nauli. I rara Dandi anu Masae, maisi anu rauli nabi, tepesua i Yesaya, Yeremia, Elia, Elisa, ai maisi mani anu ntanina. I rara Dandi anu Mabou, i Yohane Toperiu sadua nabi mbui (Mat. 11:9). I Yesu mbui rauli Nabi, Tadulako Menomba ai Datu. Ria mbui topepotuu anu mopadongka Ngkora ni Pue Rauli mbui sira nabi (Suro 11:27-28, 13:1, 15:32, 21:8-10; 1Kor. 12:28, 14:29-33; Epe 4:11).
Naga: Sambaa binata, anu rapepekiri ewa sambaa kalisara anu mabose mpii. Naga mbui rauli ule, ai i rara nu Ngkora Magali, naga iamo pene Datu nu Seta (Pepo. 12:3–13:4, 20:2-3).
Niniwe: Tina nu kota Asur i tempo ni banimpia, mbai mataeo ue Tigris. I kota eimo i Pue Ala motudu i Yunu bona mopadongka bambari lako si Ia (Yun. 3:1-10; Luk. 11:30, 32).
Paradesi: I rara basa Yunani “Paradeisos” anu raala lako i basa Persia “Pairidaesa”, lempona bonde merae anu natoleliki wala watu, ai buke kau anu mowua. I rara Podandi Bou, Paradesi rapololita i Lukasi 23:43; 2 Korintu 12:3; Pepopeitaka 2:7.
Parisi, toParisi: Iamo guru-guru agama nu toYahudi anu matundu mpii sira mampeulai Atura ni Musa, agaiana maisi ada ai atura anu ratatambaira saduduara (Mrk. 7:3-4, 13; Luk. 11:37-46). Mampotuu sira kariana malaeka ai katuwuna mpesola tomate i eo anu ina mai (Suro 23:6-8). ToParisi mosapuaka i Pue Yesu, agaiana i katuwu mpesola ni Pue Yesu, ria mbui sira anu mepotuu si Ia (Suro 15:5; Plp. 3:5). Peita: Saduki.
Pearia nu kamate: Pesumbaa pekiri nu toSaraeli sinangka anu ria tetibo tolu, iamo suruga, dunia ai pearia nu kamate. Ope-ope tau anu mamatemo i dunia, mendolu i pearia nu kamate anu ria i rara nu dunia.
Pepopeitaka (Wahyu) Lempona: mobungkasi anu tewunikai. Ai pepopeitaka tunggaiana popadongka Ngkora ai peundea ni Pue Ala i manusia. I Yesu raimba ewa pepopeitaka anu baria ria kamakurana lako si Pue Ala, lawi mampoliungi i Yesu, i Pue Ala mopatongawamo wotoNa ai dala anu baria ria kamakurana. Pepopeitaka si Yohane: Ngkora Magali anu kasopoana i rara Podandi Bou.
Periu, Ada Periu: Yohane Toperiu moriu tau mewali tanda penonsora lako i dosara (Mrk. 1:4). I Yesu motudu topeguruNa moriu ope-ope tau anu mepotuu si Ia (Mat. 28:18-19; Suro 2:38). Ada periu etu mewali tanda ka tapawianamo katuwuta anu ni banimpia, mpane mangulamo kita i Pue Yesu. Ada periu lempona, mansumba kita katuwu anu bou nakenimposintuwuta ai i Pue Yesu (Rom. 6:3-4; Kol. 2:12). Peita: 1Kor. 1:13-17, 10:1-5; Gal. 3:27; 1Ptr. 3:21. Peita: Inosa Magali.
Peti Podandi: Peti kau ralapisi ai bulawa, anu i rarana rapambolii rombua watu; i watu aretu teuki sampulu atura ni Pue Ala. Basangkia anu-anu nu toYahudi anu magali raboli mbui i peti etu. Peti etu raboli i Bambaru Penombaa (Pnts. 25:10-22; Ibr. 9:4-5).
Pilatu: Pilatu sadua toRoma, rapogubernur nu toYudea, toSamaria ai toIdumea i tana anu nakuasai nu kadatua Roma i pae 26-36 M (Mrk. 15:1-15; Luk. 3:1; Suro 3:13; 1Tim. 6:13).
Pirao: Poposanga datu nu toMasiri ni banimpia. Ria rodua datu nu toMasiri anu teuki i rara Podandi Bou (Suro 7:10-13; Pew. 40:1–50:26).
Podandi Bou: Iamo rompulu pitu sura anu rauki nu topeguru ni Pue Yesu ai suro ntanina. Sura etu rauli Podandi Bou, lawi mopakanotoka kita podandi anu nababei ni Pue Ala i manusia. Podandi etu manguli: i Pue Ala moampuni dosata ai mokiraka kita katuwu malompe kenimposintuwuta ai i Pue Yesu anu mamate mpane tuwu mpesola (Mat. 26:28; Mrk. 14:24; Luk. 22:20; 1Kor. 11:25; Ibr. 12:24, 13:20). Podandi etu rauli Podandi Bou, lawi tepabukeimo apa anu nadandi ni Pue Ala i nabi-nabi sira ni banimpia i rara Podandi Sae (2Kor. 3:6-14; Ibr. 8:6-13, 9:15). Peita: Pepuangaana Podandi Bou mbai mpolinguruna sura ei.
Podandi Sae:Iamo tolu mpulu sasio sura anu nauki ni nabi Musa ai nabi-nabi anu ntanina lako baria mani dongka i Pue Yesu i dunia. I rara Podandi Sae etu tabasa Podandi ni Pue Ala si Burahima duduuna dongka i pemuleana anu mewali toYahudi. Tabasa podandiNa i toYahudi anu Nababei i ka nasarungkorona i nabi Musa, ai tabasa mbui podandiNa si Datu Daudi. Kasopoana, Atura ni Musa rapasuru ai Podandi Bou anu nababei ni Pue Ala mampoliungi i Pue Yesu (2Kor. 3:6-14; Ibr. 7:18-19, 22, 8:6-13; peita mbui: Yer. 31:31-34; Gal. 4:21-31). Sura anu mpolinguruna i rara Podandi Sae, rauki kira-kira 1500 mpae lako baria mani i Pue Yesu rapoanaka, ai sura anu kasopoana rauki kira-kira 400 mpae lako baria mani i Pue Yesu rapoanaka.
Popenomba anu ratunu: Rauli “Popenomba anu ratunu” lawi sumambaa nu binata etu ratunu i wongko nu potunua popenomba. Popenomba ei mbui rapopenomba bona teampuni dosa; kaisa tunggaiana iamo bona mopakatono rara ni Pue ai engaa anu mawongi lako i rambu nu popenomba etu.
Posusa Pobambaru: Posusa mabose agama Yahudi ei anu i basa Indonesia rauli “Hari raya pondok daun”, rababei i rarana walu eo kasaena. I posusa etu, toYahudi mobabei susa posusu kabula rara lako i sinangka wua nu tuda-tudara (pengucapan syukur). I posusa etu, meari sira i rara bambaru anu rababei lako itawe nu kau. Tunggaiara, mangkaendo sira toilodora ni banimpia anu wule meari sira i rara bambaru i tempora molumako i pada wungi (Atp. 23:33-36a, 39-43; Pots. 29:12-39; Pepa. 16:13-15; Sak. 14:16-19). I rara nu Podandi Bou, eo mabose etu rakabelai i Yoh. 7:2, 14, 37.
Potunua Popenomba: Anu-anu, anu rawangu rapakawane, pearia nu popenomba anu ratunu ai popenomba anu ntanina rapopenomba si Pue Ala ba i dewa-dewa nu tau anu baria mepotuu. Potunua popenomba pensani rababei lako i watu, tana, logam ba tana pulu.
Rabi: Basa Ibrani anu lempona “guruku”.
Rebana: Sambua ndonge kokoi rapopatakai tubi-tubi nu logam i wiwina. Rebana pensani rakado-kado ba ragua-gua bona momoni.
Saduki, toSaduki: Tau sira anu lako i tadulako-tadulako agama Yahudi ai lako i tadulako-tadulako menomba. Mopakaroso sira pepotuura wule i lima sura mpolinguruna i rara Podandi Sae. Etumo mpane pangkeniakara mosisala ai toParisi anu mampotuu kariana katuwu lako i kamate ai kariana malaeka. ToParisi iamo tau anu mawori taura. Peita: Parisi.
Salomo: Sadua ana ni Datu Daudi ai Betseba. Awetu mamate i Daudi, i Salomo meparenta i tana Saraeli i olo nu pae 970-931 BM. Salomo mowangu Tombi ni Pue i Yerusale ai rainsani kaembana nakeningkapandena. I Podandi Sae mopatongawa ka Iana anu mouki Sura Pepatudu ni Salomo ai rombua Sura Dulua Petoia.
Samaria: Tana anu ria i olo nu Yudea ai Galilea (Yoh. 4:3-4). Tauna mogalo ai tau ntanina, ai kasopoana agamara tegalo mbui. Etumo mpane rakasisi sira nu toYahudi (Yoh. 4:9). Peita: Luk. 10:30-37, 17:11-19; Suro 8:5, 14-17.
Sampi karu Sampi anu mangkasara lensena maeta rababei lako i wulu nu towau ba onta. Bana ei biasaana rapake rapokaru nu gandu, agaiana sampi etu mbui biasaana rapake i tempo nu tau mawiora rarara (Pew. 37:34).
Sampulu Kota: Sampulu Kota mbai i mataeo ai mbai mounsau kalimpaa eo rano Galilea; tauna sira iamo tau anu baria toYahudi.
Samrud: Watu paramata anu masuli balukina; lensena malewau.
Saraeli: peita: Yahudi ai Ibrani.
Seta: Inosa anu madaa anu makuasa mosalempori manusia. Seta raimba mewali tudua ai toperora Datu nu Seta.
Sion: Sanga bulu anu ria i kota Yerusale (1Twr. 11:4-8). Sambela-sambela Tombi ni Pue Ala rauli mbui Sion (Dlpt. 9:12, 76:3, 78:68-69). Sambela-sambela mbui rapoposanga kota Yerusale (Dlpt. 2:6; Yes. 51:11; Sak. 9:9). Ibr. 12:22, Sion lempona suruga (Peita: Mat. 21:5; Yoh. 12:15; Rom. 9:33, 11:26; Pepo. 14:1).
Sodomo: Sanga nu boea ni banimpia anu ria i wiwi nu Tasi Mate. Tumpu kota Sodomo ai Gomora madaa babeiara. Etumo mpane i Pue Ala mopakapaia boeara ai apu anu manawu lako i langi (Pew. 19:24-28). I Podandi Bou (Peita: Mat. 10:14-15, 11:23-24; Luk. 17:28-29; Rom. 9:29; 2Ptr. 2:6; Yud. 7; Pepo. 11:8). Peita: Gomora.
Solasi: Tuda-tuda i bonde anu rapake mopakatomo pangkoni ai rapopakuli.
Stoa: Topeula nu Stoa iamo tau sira anu mampeulai patudu ni Seno (anu mamate i pae 265 BM). Seno mopaguru tau nauli kalompe nu katuwu pensani nasumba nu manusia anu nabuku tuwu i kasana nu katuwu ba i pantodisa.
Sura ni Musa: I rara Podandi Bou (Luk. 24:44; Suro 13:15 ai 28:23), “Sura ni Musa” iamo patudu i agama Yahudi anu sintoto ai pepotuura mepuu lako si Musa ai anu ragulu mewali sambua sura. Anu ratunggai iamo lima sura anu mpolinguruna i rara Podandi Sae. Ewa etu mbui “Sura nu nabi-nabi” iamo patudu i agama Yahudi anu rapatuduka nu nabi-nabi ni banimpia, ai anu rapasambuamo mewali sura. Anu rauli “Sura ni Musa” ai “Sura nu nabi-nabi” iamo Podandi Sae.
Suro: Sadua anu napelisi ai anu natudu ni Kerisitu bona mopadongka popololitaNa i tau ntanina. Pombeunsu nu sanga nu sampulu rodua Suro ni Kerisitu tesumba i Matiu 10:2-4; Markus 3:16-19; Lukasi 6:14-16; Suro 1:12-13. Liumo lako i se etu, i Paulu ai Yakobu poka ni Yesu rainsani mbui kasurora.
Tadulako Menomba Mabose: Tadulako Menomba anu mawane mpii lantina i agama Yahudi. Motadulakoi ia Topobotusi kara-kara agama Yahudi. Sampae sambela i posusa podame, mesua ia i Lonta Magali Mpii i rara Tombi ni Pue Ala bona mampopenomba popenomba pobunduana i wotona saduduana ai dosa nu toSaraeli.
Tadulako Menomba: Sadua tau anu mangkeni penomba i Bambaru ni Pue ba i rara nu Tombi ni Pue ba anu mampopenomba popenomba. Basangkia dua Tadulako anu mobundu mpii rauli “Kapala-kapala Tadulako Menomba” ai tadulako menomba anu mawane mpii lantina rauli “Tadulako Menomba Mabose”.
Talumba: Sambua pearia popataua, iamo sambua kalolu i mungku anu mowatu-watu.
Tambale Salomo: Peongaa mbai i mataeo nu Tombi ni Pue Ala i Yerusale.
Tasinawu: Tuda-tuda anu lako i tinuda anu kokoi mpii. Ogu nu tasinawu pensani rambau mewali rampa nu daka. Tasinawu i Palestina pensani tuwu mawane kira-kira dongka tolu mete.
Tau ni Nikolaus: I rara nu Sura Pepopeitaka 2:6, 15. Anu ratunggai ai tau ni Nikolaus iamo sakolompo tau anu pepatudura ai babeiara anu raimba mepakanawu. Lensena ewa menomba i anitu sira, ai katuwura mobabei sira anu merikati.
Tesorema: Mopawia tau lako i kuasa nu iwalira ba lako i kuasa anu madaa, mokiraka katuwu anu mabou ai mampopeari sira i rara pekampai ni Pue Ala.
Tiberias: Sanga ntanina Rano Galilea (Yoh. 6:1, 21:1). Kota Tiberias ria mbai i kalimpaa nu Rano etu (Yoh. 6:23).
Tiberius: Kaisar Roma (i pae 14-37 M). I pae kasampulu lima i rara mpoparenta ni Kaisar ei (kira-kira pae 29 M), i Yohane Toperiu mampepuu pobagona (Luk. 3:1).
Tombi ni Pue Ala: Tombi penombaa i Yerusale anu nawangu ni Datu Salomo ai kasopoana ragero nu surudado Babeli (pae 586 BM). I pae 515 BM, tombi ni PUE ei rawangu mpesola i petadulakoi ni Serubabel, ai kapuloana nawangu mbui ni Herode Agung. Katuwu nu poagama nu toYahudi tepasambua i se etu, ai i tempo ni Pue Yesu. Mpolinguruna topepotuu si Kerisitu menomba mani i se etu, agaiana kasae-saea mewali pogaa i olora ai toYahudi. Tombi ni Pue ei ragero mbui nu surudado Roma i petadulakoi ni Jendral Titu i pae 70 M.
Tombi penombaa: Pearia nu toYahudi mogulu bona menomba i eo penombaa. Pearia ei rapake mbui ewa pogulua ai posikolaa nu anakoi i eo-eo pobago. Tombi penomba ria mbui i ope-ope kota ba i boea.
ToNasare: Sanga anu rapoposanga i Yesu ai toSarani i tempo mpolinguruna Jumaa toSarani (Suro 24:5). Basa ei lako i sanga Nasare, sambua kota kokoi karapoanakaana i Yesu (Suro 24:5).
Topobotusi kara-kara agama: Topobotusi kara-kara agama Yahudi anu tepaiwongko mpii, kaworira pitu mpulu dua tadulako nu toYahudi, katuara iamo Tadulako Menomba Mabose.
Yahudi: Pemulea ni Burahima anu meari sira i tana Palestina. Sambela-sambela rauli mbui sira toSaraeli ba toIbrani.
Yohane: Ana ni Sebedeus (Yakobu ai Yohane anu rauli mbui “Ana Gumpata”).