I Yesu mesua i kota Yerusale ai ratoia nu tau wori
21
1 Gompimo sira i kota Yerusale, dongka sira i boea Betpage i Bulu Saitun. I se etu, i Yesu motudumo rodua topeguruNa moilodo, 2 Naulika sira, “Laumode komi i boea anu talio dou mai. Ane dongka komi i se etu, ina niita sambaa tina nu kalide anu rataka, ai anana rataka mbui gompi i se etu. Nikakasi kalide aretu lako i potakaara mpane nikenika Aku mai. 3 Ane ria anu mokambaroka komi, niulika sira: ‘Naparaluu ni Pue, ai maliga mboto ka Napopesolana.’”4 Etu mewali bona tepabukei apa anu nauli nu sadua nabi ni banimpia, ewa ei,
5 “Ulika sira toYerusale:
Peita, doumo mai Datumi!
Mengkaiwoi Ia, ai mampodara sambaa kalide,
sambaa kalide anu mangura mani.” (Yesaya 62:11; Sakaria 9:9)
6 Mewali, lau mpuumo sira topeguruNa anu rodua aretu rapeulaira anu Naulika sira. 7 Kalide anu ntaliana aretu rakenikara i Yesu mpane ralampiira ai jubara. Roo ralampiira, mensawimo i Yesu i kalide anu mangura mani etu. 8 Awetu i Yesu ina melempo, mawori mpuu sira tau mowoke jubara i tongo dala, ria anu motimbeki daa nu kau mpane radampa i tongo dala, tanda pampomabosera i Yesu. 9 Mawori sira tau anu mangula i Yesu, ria sira anu moilodo, ria mbui sira anu i talikuNa. Matono sira, monganga-nganga liliu sira, raulira,
“Hosana! Tetoiamo pemulea ni Datu Daudi!
I Pue Ala mowati Ia anu mai i rara nu sangaNa!
Tetoiamo i Pue Ala i suruga!” (Dulua Petoia 118:25-26)
10 Awetu mesua i Yesu i kota Yerusale, ope-ope tumpu kota mombepepekune sira, raulira, “Kamonsona imada Tau ei?”
11 Rasonoi nu tau anu simbela-mbela ai Ia, “Ia eimo i Yesu, sadua nabi lako i Nasare i tana Galilea.”
I Yesu moliwu tau sira anu mobalu-balu i Tombi ni Pue Ala
12 Lako i se etu, mesuamo i Yesu i karawaa nu Tombi ni Pue Ala. I se etu, Naliwu sira ope-ope tau anu mobalu-balu ai topebaluki sira. Nadungka-dungka meja pontolosia doi, ai Nadungka mbui pomesoa nu topobalu-balu tosi manggebodo. 13 Naulika sira, “I rara Sura Ngkora Magali, i Pue Ala manguli ewa ei: ‘TombiKu iamo tombi pekakaeaa.’ Agaiana komi, nipopewalida tombi pogulua nu toperampaki!”
14 Roo awetu, tau anu mabilo ai tau anu mapalu sira, rakenikamo i Yesu i Tombi ni Pue Ala etu, Napakaosa sira. 15 Agaiana kapala-kapala tadulako menomba ai guru-guru agama, marumpu sira mampeita tanda kuasa anu nababei ni Yesu. Ai marumpu mbui sira mangepe anakoi anu matono, anu monganga-nganga i rara Tombi ni Pue Ala raulira, “Hosana! Tetoiamo pemulea ni Datu Daudi!” 16 Etumo mpane rauli nu tadulako menomba aretu si Yesu, “Bariapae Nuepe apa anu raulira?”
Nasonoi ni Yesu, “Kuepe mboto. Baria manipae nibasa apa anu teuki i rara Sura Ngkora Magali anu manguli:
‘Pue Ala, roomo sira Nupatudu anakoi ai analei mampololita lolita mpetoia si Iko.’” (Dulua Petoia 8:3)
17 Lako ni se etu, malambumo i Yesu mopalengi kota Yerusale, lau mosambengi i boea Betania.
I Yesu mogane kau ara
18 Ewa ineilena madondo, molumakomo i Yesu ai topeguruNa mesola mpesola i Yerusale, tongora molumako maoromo i Yesu. 19 Naita i wiwi dala sampuu kau ara. Laumo Ia i puuna Nakadelo wuana, agaiana baria mogalo saogu wuana Nasumba, batena ngkida tawena. Etumo mpane naganemo ni Yesu kau etu, Nauli, “Mepuu eo ei, bariamo iko mowua!” Kasaliu malele kau ara etu.
20 Awetu raita nu topeguruNa apa anu mewali etu, rapotingkara, raulira, “Adiwa mpane kasaliu malele kau ara etu?”
21 Nasonoi ni Yesu, “Mamonso mpuu anu Kuulika komi, ane nipotuu ai baria bata-bata rarami, pensani mbui nibabei ewa anu Kubabei i kau etu. Mogaloda bulu dou, pensani niposawaaka, niuli: ‘Teongko ai tetende iko i rara nu tasi!’ Ai batena ina mewali. 22 Mewali ane mekakae komi, apa ngkida anu niperade i rara mpepotuumi, batena nisumba.”
Tadulako agama Yahudi baria sira mampotuu kuasa ni Yesu lako si Pue Ala
23 Roo awetu, mesua mbuimo i Yesu i karawaa nu Tombi ni Pue Ala mpane mepatudu. TongoNa mepatudu, dongkamo sira kapala-kapala tadulako menomba ai totomana nu toYahudi mekune si Ia, raulira, “Nuulika kami, lako imba kuasaMu mobabei ope-ope etu? Ima anu mokiraka Iko kuasa etu?”
24 Nasonoi ni Yesu, “Ria mbui pampekuneKu si komi. Ane nisonoi, lako Kuulikada komi kaimana anu mokiraka Aku kuasa mobabei ope-ope etu. 25 Mewali, lako imba mai kuasa ni Yohane Toperiu moriu tau? Lako si Pue Ala, ba lako i manusia?”
Mololitamo sira sadua ai sadua, raulira, “Adiwamo ka tasonoina? Ane tauli lako si Pue Ala kuasaNa, ina Naulika kita: ‘Ane ewa etu, mangkiada mpane baria komi mepotuu si Yohane?’ 26 Agaiana ane tauli lako i manusia ngkida kuasaNa, maeka kita i tau wori, lawi tau wori manguli i Yohane etu sadua nabi.” 27 Mewali rasonoira, “Baria kiinsani.”
Etumo mpane naulika sira ni Yesu, “Ane ewa etu, baria mbui komi ina Kuulika kalako imbana kuasaKu mobabei ope-ope etu!”
Tadulako agama Yahudi rapandiri ewa anantomoane anu baria mobabei peundea nu tuamana
28 Napaliliu ni Yesu pololitaNa i tadulako agama Yahudi, Nauli, “Adiwa pesumbaami: Ria sadua tomana tomoane, rodua anana tomoane asa. Lau ia i torapowutu, naulika: ‘Anaku, eo ei, lau iko mobago i bonde.’
29 Nasonoi: ‘Tuamaku, malose aku!’ Agaiana kasopoana tebaliki rarana, mewali lau mpuumo ia mobago i bonde.
30 Lako i se etu, lau mbui tuamana etu i anana anu torapotoi, naulika: ‘Anaku, lau iko mobago i bonde.’
Nasonoi nu anana: ‘Io.’ Agaiana baria ia lau.” 31 Roo i se etu, mekune i Yesu i tadulako agama Yahudi, Nauli, “Mewali, lako i anantomoane anu rodua aretu, ima anu mampeulai sawaa nu tuamara?”
Rasonoi nu tadulako-tadulako menomba ai totomana toYahudi, “Anu torapowutu.”
Nauli ni Yesu, “Mamonso pesonomi. Agaiana Kuulika komi, tau anu madosa, ewa toperuru asele ai towawine anu mampobalu wotona, sirada anu ilodo nadoko ni Pue Ala mewali tauNa i rara peparentaaNa, mpane lako komida. 32 Lawi i Yohane Toperiu roomo mopatuduka komi dala anu manoto, agaiana baria nipotuu. Agaiana toperuru asele ai towawine anu mampobalu wotona, sirada anu mampotuu patudu ni Yohane Toperiu. Lawi nauda ope-ope etu niitamo, agaiana baria nipenonsoi babeiami ai baria nipotuu patuduna.”
Ngkora pandiri kono i topobago bonde anggoro anu madaa
33 Napaliliu ni Yesu pololitaNa i tadulako agama Yahudi, Nauli, “Nipetingai ngkora pandiri ei: Ria sadua tumpu bonde motuda anggoro i bondena. Tumpu bonde etu, mowala bondena mantoleli. Nababei mbui popiea anggoro ai pongko pokampaiaa. Roo awetu, napopesaro i basangkia dua tau mampobago, mpane lambumo ia modaga i tana anu karao. 34 Dongkamo tempona mopupu wua anggoro, natudumo batuana sira lau merade kirana i tau anu mampobago bondena. 35 Agaiana tau anu mampobago bondena aretu rasokora batua anu ratudu aretu: ria sira anu rarurugii, ria sira anu rawedu ai watu, ria mbui sira anu rapopate. 36 Tumpu bonde etu motudu mbuimo batuana anu ntanina sira, melumbu kaworira mpane lako anu mpolinguruna. Agaiana ewa etu ngkida karababeina. 37 Kasopoana, natudumo anana saduduana lau i tau anu mampobago bondena. Nauli nu rarana: ‘Manotomo kaina raadaira anaku.’ 38 Agaiana, awetu tau anu mampobago bondena etu mangita anana, mombeulikamo sira, raulira: ‘Doumo mai anana, ia anu ina motumpui bonde ei. Aginamo tapopate, mpane taala bondena ai ope-ope isina.’ 39 Mewali, rasokora mpuumo anana etu, radiira lau i raoa nu bonde mpane rapopatera.”
40 Roo awetu, napekune ni Yesu, “Mewali, ane dongka mpesola tumpu bonde etu, ina napadiwaka sira tau anu mampobago bondena etu?”
41 Rasonoira, “Manoto ina napakaropu sira, tau anu madaa aretu, ai bondena ina napopesaro i tau ntanina anu madota mokiraka, kira nu tumpu bonde etu, i tempona mopupu wuana.”a
42 Naulika sira ni Yesu, “Nibasamimowoo lolita ei i rara Sura Ngkora Magali anu manguli:
‘Watu anu ratende nu topowangu tombi,
watu etuda anu mewali arii ntongo nu tombi.
Etu mewali mangula peundea ni Pue Ala,
ai malompe mpii apa anu nababei ni Pue Ala etu!’” (Dulua Petoia 118:22-23)
43 Mewali, bona niinsani, “Kirami i rara peparentaa ni Pue Ala, ina raala lako si komi mpane rakiraka sira tau ntanina anu tetida mampeulai peundea ni Pue Ala. 44 [Ima anu manawu i watu etu ina marene, ai ima anu narumpa nu watu etu ina marige.]”b