Tadulako agama Yahudi rapandiri ewa tau anu baria sira madota lau i posusaa
22
1 Mpane, mololita mbuimo i Yesu i tadulako agama Yahudi, i rara ngkora pandiri, Nauli, 2 “Peparenta ni Pue Ala pensani rapandiri ewa ei: sadua datu mobabei susa pobua anana. 3 Datu etu motudumo batuana lau moronde sira tau bona lau i posusaa etu, agaiana baria sira madota lau. 4 Etumo mpane natudu mbuimo sira batuana anu ntanina, naulika sira: ‘Nipadongka i tau anu roomo sira rapaleleka: japi rasambalemo, pangkoni lesamo, masilolongamo ope-ope. Maingkomode komi lau kita i posusaa pebua!’ 5 Agaiana ope-ope tau anu raronde, baria sira mohaile peronde etu. Sadua-sadua sira lau i bagora: ria sira anu lau i bondera, ria sira anu lau i bagora ntanina. 6 Ria mbui sira anu mosoko batua nu datu aretu, rarurugiira mpane rapopatera. 7 Awetu naepe nu datu apa anu mewali, marumpu mpuu ia. Etumo mpane natudumo sira surudadona lau mampopate topepopate aretu ai mosuwe boeara.8 Roo awetu, naronde mbuimo sira batuana anu ntanina, naulika sira: ‘Posusa pebua masilolongamo, agaiana tau anu rapalelekamo, bariamo sira sintoto mai i pebuaa ei. 9 Mewali, laumode komi i penga-penga dala, ai ima ngkida anu melempo, nironde sira mai mesua i posusaa pebua.’ 10 Lau mpuumo sira batua aretu i penga-penga dala, moronde ope-ope tau anu melempo, baria rapopontanira tau anu malompe ba anu madaa. Kasopoana, bukemo tombi pebuaa etu ai torare.
11 Mesuamo datu mampeita torare, naita i olora ria sadua anu baria madota mamposampi sampi posusa. 12 Nauli ni datu: ‘Bale, mangkiada mpane mesua iko i posusaa, agaiana baria iko mamposampi sampi posusa?’ Tau etu baria mesono. 13 Lako i se etu, datu etu motudu sira batuana, nauli: ‘Nisilu paana ai palena, mpane nitende i raoa i kadediana! I se etu, ina motumangi ia ai mantodisa.’” 14 Napasopo ni Yesu ngkora pandiriNa ai lolita ei, “Mawori mpuu tau anu naronde ni Pue Ala, agaiana saudi ngkida sira anu tepelisi.”
ToParisi mampekune si Yesu ba sintoto mobaiari asele si Kaisar
15 Roo awetu, lambumo sira toParisi lako i Tombi ni Pue Ala. Mogombo sira mangkadelo adiwa dalara bona rasumbara kamasala ni Yesu ai pampekunera. 16 Etumo mpane, raposawaakaramo basangkia dua topegurura ai basangkia dua tau ni Datu Herode lau si Yesu. Awetu sira dongka, raulira, “Guru, kiinsanimo ka Ikona tau anu manoto. Mepatudu Iko i kamonso-monsona kono i peundea ni Pue Ala i manusia. Baria Nupeulai pampekiri nu tau ba ima ngkida, lawi baria Iko mampopontani tau. 17 Guru, kiperade bona Nuulika kami, adiwa pesumbaaMu: mangula atura agamata, ba rapaliu kita mobaiari asele si Kaisar, ba baria?”
18 Nainsani ni Yesu tunggaia rarara anu madaa, etumo mpane Naulika sira, “Komi tau anu mengkalompe! Mangkiada mpane nikadelo kamasalaKu? 19 Nipopeitaka Aku mai doi anu paka nipopobaiari asele.” Awetu rapopeitakara Ia sampeka doi pera. 20 Napekune ni Yesu, “Lense ai sanga ni ima anu ria i doi ei?”
21 Rasonoira, “Lense ai sanga ni Kaisar.”
Nauli ni Yesu, “Ane awetu, kiraka i Kaisar apa anu sintoto rakiraka i Kaisar, ai kiraka i Pue Ala apa anu sintoto rakiraka i Pue Ala.” 22 Awetu raepera pesonoNa, rapowulira mpane lambumo sira mopalengi i Yesu.
ToSaduki mampekune si Yesu kono i katuwu mpesola nu tomate
23 I eo etu mbui, ria sira basangkia dua toSaduki anu dongka si Yesu. ToSaduki aretu mepatudu, raulira: tau anu mamate baria ina rapatuwu mpesola. 24 Kadongka nu toSaduki aretu, raulikara i Yesu, “Guru, Atura ni Musa manguli ewa ei: ane sadua tomoane mamate agaiana baria ria anana, pokana sangangaa mampotombika bembana, bona ria pemulea nu pokana anu mamatemo etu. 25 Mewali, ria sira pitu tau ntalitoi, ope-ope sira tomoane. Anu torapowutu motombi, agaiana baria mani ria anana, mamatemo ia. Mewali bembana etu, napotombika nu toina. 26 Baria mani mbui ria anara, mamatemo ia. Ewa etu mbui anu mewali i pokana anu katolu, duduuna dongka i pokana anu kapituna. 27 Kasopoana, mamatemo towawine etu. 28 Mewali, ane monso-monso tuwu mpesola ope-ope tomate, imamo tomoane nu towawine etu? Lawi pitumo sira anu mampotombika ia.”
29 Nasonoi ni Yesu, “Masala mpuu pesumbaa nu pekirimi, lawi baria niinsani isi nu Sura Ngkora Magali, baria mbui niinsani kuasa ni Pue Ala. 30 Lawi awetu tuwu mpesola sira tau anu mamate, katuwura ewa katuwu nu malaeka i rara nu suruga, bariamo sira motombi ba rapotombika. 31 Ai katongawaana kono i tomate rapatuwu mpesola, baria manipae sambela nibasa apa anu napadongka ni Pue Ala anu teuki i rara Sura Ngkora Magali? Nauli ewa ei: 32 ‘Akumo i Pue Ala anu rapenombai liliu ni Burahima, i Isaki, ai i Yako.’* Mewali i Pue Ala anu rapenombaira etu, baria Pue Ala anu napenombai nu tomate, agaiana Pue Ala anu napenombai nu tau anu tuwu.” 33 Awetu raepe nu tau wori patudu ni Yesu etu, rapowulira kapandeNa mepatudu.
ToParisi mampekune si Yesu kono i sawaa anu melumbu kabosena
34 ToSaduki aretu, bariamo rabukura mesono, lawi nanangi sira ni Yesu. Mewali awetu raepe nu toParisi, toSaduki aretu manangi, terusu mbuimo sira mangkadelo dala moakalangi i Yesu. 35 Mpane ria sadua guru agama lako i olora anu mampetandaka i Yesu bona mansumba kamasalaNa, nauli, 36 “Guru, lako i ope-ope sawaa i rara Atura ni Musa, sawaa umba anu i wongko mpii?”
37 Nasonoi ni Yesu, “Nipokaasi Pue Alami, i sukana kabula nu rarami, i sukana pampekirimi ai i sukana kapandemi. 38 Etumo sawaa anu i wongko mpii, ai anu mpolinguruna. 39 Ai sawaa anu karompangkana anu simbela ai sawaa anu i wongko mpii iamo: ‘Nipokaasi singka manusiami ewa pampokaasimi wotomi saduduami.’ 40 Sawaa anu rompangka etumo anu mewali puu nu ope-ope Atura ni Musa ai patudu nu nabi-nabi.”
I Yesu mampekune i toParisi kaimana Datu Topesorema
41 Tongora mani toParisi motoleliki i Yesu, napekune sira ni Yesu, Nauli, 42 “Adiwa pesumbaa pekirimi: ima Datu Topesorema anu nadandi ni Pue Ala? Pemulea ni ima Ia?”
Rasonoira, “Pemulea ni Datu Daudi.”
43 Nauli ni Yesu, “Mewali, mangkiada mpane i Daudi saduduana mopakanoto Datu Topesorema iamo Tua? Ai nakenimpenini nu Inosa Magali, nauli ewa ei:
44 I Pue Ala mongkora i Tuaku, Nauli:
‘Pomesomode mbai i kuanaKu,
duduuna Kupopengkoru sira ope-ope iwaliMu si Iko.’ (Dulua Petoia 110:1)