I Baranaba ai i Saulu rapelisi mobambari Ngkora Magali
13
1 I olo nu tau anu mepotuu si Kerisitu i Antiokia, ria basangkia dua nabi ai guru agama anu mobambari Ngkora ni Pue, sangara: i Baranaba, i Simeo anu rauli Tomaeta, i Lukius anu lako i Kirene, i Menahem (anu meari simbela-mbela ai i Datu Herode Antipas ni tempora kokoi mani), ai i Saulu. 2 Sambela tempo, tongora menomba si Pue ai mopuasa, Inosa Magali mangulika sira, “Pelisimode i Baranaba ai i Saulu mewali topobagoKu bona mampobago sira bago anu Kupakanotokamo sira.” 3 Mewali, awetu roomo sira mopuasa ai mekakae, radamparamo palera si Baranaba ai si Saulu mpane rapekakaekara. Roo awetu, rapopangoka sira lau mobambari Ngkora Magali.
I Baranaba ai i Saulu i Siprus
4 Nakenimpenini nu Inosa Magali, i Baranaba ai i Saulu laumo sira i kota Seleukia anu i wiwi nu tasi. Lako ni se etu, mensawimo sira i kapala tasi lau i lewuto Siprus. 5 Kadongkara i boea Salamis, mobambarimo sira Ngkora ni Pue Ala i tombi-tombi penombaa nu toYahudi. I Yohane anu rauli mbui i Markus modurei sira i rara bagora etu.
6-8 Suro aretu motoleliki lewuto etu, duduura dongka i boea Pafos. Ni se etu mampomberumpaka sira sadua toYahudi, sangana i Baryesus. I rara basa Yunani sangana i Elimas. I Elimas etu, sadua topopanginsani anu mopangaku ka iana nabi ni Pue Ala, molentano baria. Ia ranga ni gubernur anu ria i lewuto etu, i Sergius Paulu sangana. Gubernur etu sadua tau anu matopa. Mewali, kadongka ni Baranaba ai i Saulu, gubernur etu moronde sira, lawi napenoka mangepe Ngkora ni Pue Ala. Agaiana i Elimas meewa si Baranaba ai si Saulu mpane mosapuaka patudura bona ntena etu anu napotuu ni gubernur. 9 Agaiana i Saulu, anu rasanga mbui i Paulu, nakuasai nu Inosa Magali, mpane natotoki topopanginsani etu, 10 nauli, “Ee! Topodongko mpuu iko. Ikomo iwali nu ope-ope anu manoto. Pangkeniakamu ewa Datu nu Seta! Mangkiada mpane nubaliki liliu patudu ni Pue Ala anu manoto? 11 Etumo mpane nasuku iko ni Pue! Mepuu ei-ei ina mabilo iko, basangkia eo kasaena!”
Ungangkidamo, telimbangi petotoki ni Elimas ewa ria rambu anu maeta molimbangi matana, duduuna napeperera ngkidamo mangkadelo tau anu monini ia. 12 Naita ni gubernur apa anu mewali etu, tingkara rarana, lawi tongawamo kuasa pepatudu ni Pue Ala, mpane mepotuu ia si Pue Yesu.
I Paulu ai i Baranaba i Antiokia i tana Pisidia
13 Lako i Pafos, i Paulu ai rangana mampensawii kapala tasi lau i kota Perga i tana Pampilia. I kota etu, i Yohane Markus mopalengimo ia rangana mpane mesola lau i Yerusale. 14 Lako i Perga, rapapulomo polumakoara dongka i kota Antiokia i tana Pisidia. Ni eo penombaa nu toYahudi, laumo sira momeso i tombi penombaa etu. 15 Awetu roo rabasa Sura Atura ni Musa ai sura nu nabi-nabi. Tadulako-tadulako tombi penombaa motudu basangkia dua tau lau mekune si Baranaba ai si Paulu, rapekunera, “Poka-poka, ba ria pololitami anu nipenoka nipadongkaka tau arei anu mopakaroso rarara. Pensani nipadongka.”
16 Meongkomo i Paulu mpane naongko palena, napakandii sira, nauli, “Poka-pokaku toYahudi, ai komi mbui anu baria toYahudi, anu menomba si Pue Ala, nipetingai pololitaku. 17 I Pue Ala anu tapenombai toYahudi, mampelisimo ulububuta ni banimpia, mpane napopemule sira duduuna mawori mpii. Sira aretu topesua anu meari i tana Masiri. Lako ni se etu, Napopeitaka sira kuasaNa anu mabose ni tempoNa motadulakoi sira mensuwu lako i Masiri. 18 Roo awetu, i rarana iba mpulu mpaena kasaena, manoa mani i Pue Ala mangita pesapuakara tongora molumako i pada lori. 19 Pitu kadatua i tana Kanaan nageromo ni Pue Ala, mpane tanara rakiraka toYahudi bona ratumpuira. 20 Ope-ope etu mewali i rarana 450 mpae kasaena.
Roo awetu, i Pue Ala moongko basangkia dua topobotusi kara-kara anu maroso duduuna dongka si nabi Semueli. 21 Ni tempo etu, toSaraeli motudu i Semueli, merade si Pue Ala bona Nakiraka sira datu. Mewali, Nakiraka mpuu sira sadua datu, i Saulu sangana, ana ni Kis pemulea ni Benyami. I Saulu etumo mewali datu nu toSaraeli i rarana iba mpulu mpae kasaena. 22 Agaiana kasopoana, Napopendolu ia ni Pue Ala lako i kadera kadatuana, mpane i Daudi anu Naongko mewali datu nu toSaraeli. Eimo anu nauli ni Pue Ala kono si Daudi: ‘i Daudi ana ni Isai iamo tau anu mopakatono raraKu ai ina mobabei apa peundeaKu.’ 23 Lako i pemulea ni Daudi, i Pue Ala moongkoka kita sadua Datu ewa anu Nadandi ni banimpia. Datu etu, i Yesu sangaNa, Iamo Datu anu mopawia kita lako i suku dosata. 24 Lako baria mani i Yesu mampepuu bagoNa, i Yohane Toperiu mopadongka i ope-ope toSaraeli bona menonso sira lako i dosara ai rariu sira. 25 Ina sopomo bagona, i Yohane mangulika sira tau wori: ‘Mangula pesumbaa nu pekirimi, ima aku ei? Aku ei baria kowo aku Datu anu nipegia. Ane sopomo bagoku, ina dongka Ia. Mogaloda molonsuka Ia kandupaNa, baria aku sintoto.’”
26 Lako ni se etu, napaliliumo ni Paulu pololitana, nauli, “Poka-pokaku pemulea ni Burahima, ai komi mbui anu baria toYahudi, anu menomba si Pue Ala: si kita eimo rapadongka bambari katesoremata. 27 Lawi tumpu boea Yerusale ai tadulakora, baria sira manginsani kaimana i Yesu etu. Baria sira manginsani lempo lolita nu nabi-nabi anu rabasa eo-eona i tombi penombaa. Etumo mpane i Yesu rasuku mamate. Agaiana apa anu rababei etu, mewali bona tepabukei apa anu rauli nu nabi-nabi ni banimpia. 28 Naudapae baria rasumba salaNa anu sintoto rasukuka mamate Ia, agaiana raperade liliu si Pilatu bona rapopate Ia. 29 Awetu rapabukeimo ope-ope anu teuki ni banimpia, wotowataNa rapopendolumo lako i kau popakua Ia mpane rapaiwu. 30 Agaiana i Pue Ala mopatuwu mpesolamo Ia. 31 Mpane roo awetu, i rarana basangkia eo, i Yesu mopatongawa wotoNa i tau anu ni banimpia meula si Ia mepuu i Galilea dongka i Yerusale. Sira etumo anu mewali sabi-sabiNa i ope-ope toYahudi.”
32-33 Napaliliu ni Paulu pololitana i toYahudi i tombi penombaa etu, naulika sira: “Mewali, poka-poka, kamimo anu mopadongkaka komi Bambari Malompe ei. Apa anu nadandi ni Pue Ala ni banimpia i ulububuta, Napabukeimo si kita pemuleara, ewa ei: I Pue Ala mopatuwu mpesola i Yesu lako i kamate ewa anu teuki i rara nu Sura Dulua Petoia ewa ei:
‘Ikomo AnaKu,
mepuu i eo ei, Akumo TuamaMu.’ (Dulua Petoia 2:7)
34 I Yesu etu napatuwumo ni Pue Ala, ai batena bariamo mamate ba mewali magoro i rara nu talumba. Etumo lempona lolita ei anu teuki i rara Ngkora Magali:
‘Ope-ope dandi anu magali anu Kudandi si Datu Daudi ni banimpia,
batena Kupabukei si komi.’ (Yesaya 55:3)
35 Ria mbui lolita ni Daudi, anu teuki ewa ei:
‘WotoKu baria Nupogeaka i rara nu talumba duduuna magoro,
lawi Akumo BatuaMu anu Magali.’ (Dulua Petoia 16:10)
36 Poka-poka, baria woto ni Daudi anu natunggai lolita etu. Lawi i Daudi mobabei ope-ope anu natuduka ni Pue Ala, ai sopomo katuwuna i dunia ei, mamatemo ia. Wotowatana rapaiwu i tumbiri nu talumba nu ulububuna ai batena magoro. 37 Agaiana i Yesu, anu napatuwu mpesola ni Pue Ala, baria mewali magoro i rara nu talumba. 38 Bona niinsani: nakeningka i Yesuna, etumo mpane rapadongkaka komi bambari anu manguli, dosami pensani raampuni. 39 Baria kita pensani tepawia lako i dosata ai manoto i petotoki ni Pue Ala lako i pangulata Atura ni Musa. Agaiana ope-ope tau anu mepotuu si Yesu, ina tepawia sira lako i sinangka dosara ai batena nadoko mpuu sira ni Pue Ala, Naimba ewa tau anu manoto.
40 Agaiana mainga-inga komi, bona ntena mewali si komi ewa anu rapadongka nu nabi-nabi ni banimpia. Nauli ni Pue Ala ewa ei:
41 ‘Komi anu mengkora-ngkora,
ina tingkara komi mangita babeiaKu,
agaiana kasopoana ina rasuku mamate komi.
Lawi mobago Aku i tempo ei mobabei tanda anu makuasa mpuu,
agaiana nauda ria anu mopakanoto lempona i ope-ope etu,
baria mpuu nipotuu!’” (Habaku 1:5)
42 Awetu ina lambumo i Paulu ai i Baranaba, tau anu i tombi penombaa merade sira bona mai mpesola sira i eo penombaa nu toYahudi anu ina mai, bona mopakanotoka mpesola sira patudura etu. 43 Roo awetu, lambumo sira lako i tombi penombaa, mpane mawori toYahudi ai tau anu baria toYahudi, anu mesuamo sira i agama Yahudi, meula si Paulu ai si Baranaba. I Paulu ai i Baranaba mopatudu sira, bona maroso liliu pepotuura si Pue Ala anu mokiraka sira katuwu malompe lako i kabula nu raraNa.
44 Mewali, saminggu lako ni se etu, ni eo penombaa nu toYahudi, ina ope sira tumpu boea anu terusu, lawi rapenokara mampetingai Ngkora ni Pue Ala anu napadongka ni Paulu ai i Baranaba. 45 Roo awetu, masina mpuu sira tadulako-tadulako nu toYahudi mangita kawori nu tau anu mampetingai lolita ni Paulu. Etumo mpane mopakoi ai mosapuaka mpuu sira ope-ope lolita ni Paulu. 46 Agaiana pebai mpuu i Paulu ai i Baranaba mangulika sira, “Sintoto mpuu! Ngkora ni Pue Ala mpolinguruna rapadongka si komi toYahudi, agaiana baria niunde modoko. Komi saduduami anu mopakanoto kabariami sintoto mansumba katuwu malompe anu baria mokasopoa. Etumo mpane ina kipalengi komi lau kami i tau anu baria toYahudi! 47 Lawi ewa eimo parenta ni Pue Ala si kami:
‘Kupelisimo iko mewali pewangka anu mopakabaa rara nu tau anu baria sira toYahudi,
bona iko moparia kalompe nu katuwu i tau, i sumalele dunia.’” (Yesaya 49:6; 42:6)
48 Awetu raepe nu tau anu baria sira toYahudi lolita etu, matono mpuumo sira mpane motoia sira Ngkora ni Pue. Mpane ima ngkida anu roomo napelisi ni Pue Ala mansumba katuwu malompe anu baria mokasopoa, sira etumo anu mepotuu si Pue Yesu.
49 Mewali, lolita ni Pue tesawukamo i sumalele tana etu. 50 Agaiana tadulako-tadulako nu toYahudi mosuweki totomana anu raadai ai towawine-towawine anu pebuku i kota etu anu mepotuu si Pue. Bona i Paulu ai i Baranaba rapopesiasi mpane rapopeloso sira lako i kota Antiokia. 51 Nakeningka rapopelosora, etumo mpane i Paulu ai i Baranaba motaronta awu anu ria i paara, mewali tanda pepopainga si sira. Roo awetu, laumo sira i kota Ikonium. 52 Topepotuu si Pue Yesu i Antiokia, nakuasaimo sira nu Inosa Magali ai matono mpuu rarara.