I Yesu mololita ai sadua towawine toSamaria
4
1 ToParisi mangepemo sira bambari anu manguli kalalaua maworimo tau anu lau mampoperiu si Yesu, duduuna melumbu kaworira tau anu meula si Yesu mpane lako si Yohane. 2 (Kamonsona, baria i Yesu anu meriu, topeguruNada anu meriu.) 3 Awetu nainsani ni Yesu apa anu raepe nu toParisi etu, malambumo Ia lako i tana Yudea mesola lau i tana Galilea. 4 I rara polumakoNa etu, sangangaa moliu Ia i tana nu toSamaria. 5-6 Ni tongo eo, dongkamo Ia i sambua kota i Samaria anu rasanga Sikar, baria karao lako i tana anu nakira ni Yako ni banimpia si Yusupu anana. I raoa kota etu, ria sambua tibubu anu rasanga tibubu ni Yako. Momesomo i Yesu i wiwi nu tibubu etu, lawi mawowemo Naepe molumako. 7-8 TopeguruNa pulo sira lau i kota mobaluki pangkonira.
Baria masae, dongkamo sadua towawine toSamaria mai manombu. Naulika ia ni Yesu, “Tina, ane pensani nukiraka Aku ue Kuinu.”
9 Tingkara rara nu towawine etu, lawi pakabaria raunde nu toYahudi mampogaloka ai toSamaria. Etumo mpane nauli, “Iko toYahudi, aku toSamaria. Mangkiada mpane merade Iko ue si aku?”
10 Nauli ni Yesu, “Ane kenuinsani kono i pepokaasi ni Pue Ala ai ima kamonsona Aku anu merade ue, kemerade mbui iko ue si Aku, ai Kukiraka iko ue nu katuwu.”
11 Nauli nu towawine etu, “Tua, lako imba ue nu katuwu anu Nuuli etu? Lawi baria ria popenombuMu, ai tibubu ei mandala. 12 Tibubu ei sosoraki lako si Yako, ulububuki ni banimpia. Manginu ia ue lako i se ei, ewa etu mbui sira anana ai binatana. Ba Nuuli melumbu kabosena kuasaMu mpane lako si Yako, mpane pensani Iko mokiraka ue anu melumbu kalompena lako i ue nu tibubu ei?”
13 Nauli ni Yesu, “Ope-ope tau anu manginu ue lako i tibubu ei, ina mangkamara mpesola sira. 14 Agaiana ima anu manginu ue anu Kukiraka, bariamo sira ina mangkamara duduuna kasae-saeana. Lawi ue anu Kukiraka sira etu, mewali ue nu katuwu anu moili liliu i rarara ai mokiraka sira katuwu malompe anu baria mokasopoa.”
15 Nauli nu towawine etu, “Ane ewa etu Tua, Nukirakamo aku ue etu, bona bariamo aku mangkamara, ai bariamo aku paraluu mai manombu eo-eona i se ei.”
16 Nauli ni Yesu, “Laumode sala moronde tomoanemu, mpane mesola iko mai.”
17 Nauli nu towawine etu, “Baria ria tomoaneku.”
Nauli ni Yesu, “Mamonso pesonomu. Baria ria tomoanemu, 18 lawi lima mbelamo iko mosamboko, ai tomoanemu ei-ei, baria mbui tomoanemu. Mewali, mamonso mpuu pesonomu ni mpongone.”
19 Nauli nu towawine etu, “Ei-ei kuinsanimo, i Tua sadua nabi! 20 Kami toSamaria menomba i bulu ei, i bulu penombaa nu ulububuki. Agaiana pangulimi toYahudi, i Yerusale ngkida penombaa anu mamonso.”
21 Nauli ni Yesu, “Potuumode pololitaKu ei: ina dongka tempona, baria i Yerusale tau menomba si Pue Ala, ai baria mbui i bulu ei. 22 Komi toSamaria, baria niinsani kaimana anu nipenombai. Kami toYahudi, kiinsani kaimana anu kipenombai, lawi ria dandi ni Pue Ala anu manguli, katuwu malompe ina dongka i manusia lako i toYahudi. 23 Agaiana ina dongka tempona, ai kamonsona tempona etu dongkamo. Nakenimpokale nu Inosa ni Pue Ala, tau sira anu ina menomba si Pue Ala, menomba sira lako i rarara mpii. Tau anu menomba ewa etumo, anu naunde ni Pue Ala Tuamata. 24 I Pue Ala iamo Inosa. Etumo mpane ima ngkida anu menomba si Ia, sangangaa menomba ia lako i rarana mpii.”
25 Nauli nu towawine etu, “Anu kuinsani, ina dongka Datu Topesorema, anu rauli i Kerisitu. Ane dongka Ia, Iamo anu ina mopakanoto si kita sinangkana anu ria.”
26 Nauli ni Yesu, “Anu nupololita etu, Akumo. Ei-ei tongoKu mololita ai iko.”
27 Tongora mani mololita, mesolamo sira mai topeguruNa lako i kota. Tingkara sira mangita i Yesu mololita ai sadua towawine. Agaiana baria ria sadua anu pebai mekune i towawine etu ba apa paraluuna. Baria mbui sira pebai mekune si Yesu ba apa tunggaiaNa mampololitaka ia.
28 Roo awetu, towawine etu melangka lau i kota, ai napalengimo pamboliana ue, mpane laumo ia i kota mangulika sira tau i se etu, nauli: 29 “Ane malompe, lau kita mampeita sadua tau anu mowungkesi ope-ope babeiaku. Ba Ia mpuumo Datu Topesorema?” 30 Etumo mpane laumo sira i raoa nu kota bona mampomberumpaka sira i Yesu.
31 Tongo nu towawine etu lau i kota, nauli nu topeguruNa, “Guru, mangkonimo kita.”
32 Agaiana nauli ni Yesu, “Ria pangkoni si Aku anu baria niinsani.”
33 Mombepekune sira topeguruNa, raulira, “Riapae tau anu mangkenika Ia pangkoni?”
34 Etumo mpane naulika sira ni Yesu, “PangkoniKu iamo mangula peundea ni Pue Ala anu motudu Aku, ai moparoo bagoNa. 35 Niuli ewa ei: iba mbula mani, lako mepaeda kita. Agaiana Kuulika komi: Nitotoki sira bonde anu mamongkomo tuda-tudana, temponamo rapepae. 36 Ei-ei topepae modokomo sarona, ai nagulumo boku nu katuwuna anu baria mokasopoa. Etumo mpane, topantuda ai topepae matono-tono simbela sira. 37 Mewali, mamonso mpuu lolita anu manguli: ‘Sadua anu mantuda, agaiana tosaduana anu mampepae.’ 38 Kutudu komi lau mepae i bonde anu baria nitudai. Tau ntanina anu mantuda, komi anu mampepae wua nu pobagora.”
39 I kota nu toSamaria etu mawori tau mepotuu si Yesu, lawi mangepe sira lolita nu towawine etu ni mpongone anu manguli, “Nawungkesi ope-ope babeiaku.” 40 Mewali, lau mpuumo sira mampomberumpaka i Yesu, mpane raperadera mpii bona meari Ia si sira. Etumo mpane i Yesu meari i se etu roeo kasaena.
41 Lako ni se etu, kalalaua maworimo tau anu mepotuu si Yesu, lawi mangepemo sira pepatuduNa. 42 Raulira i towawine etu, “Ei-ei kipotuu mpuumo, baria wule lako i pololitamu, agaiana lawi kiepemo pololitaNa, ai kiinsani ka Iana mpuumo Toposorema dunia.”
I Yesu mopakaosa sadua ana nu tuana
43 Liumo roeo i Samaria, i Yesu mopaliliumo polumakoaNa lau i tana Galilea. 44 I Yesu saduduaNa anu manguli, “Sadua nabi baria rabila i tanana saduduana.” 45 Agaiana kadongkaNa i Galilea, radoko lompe Ia nu toGalilea lako i katono nu rarara, lawi ria sira ni banimpia i Yerusale ni tempona i Yesu meula mamposusai Eo Posusa Pasa, ai mangita mata sira ope-ope tanda kuasa anu Nababei ni tempo etu.
46 Mesolamo i Yesu i boea Kana i Galilea, i pearia ni tempoNa mobaliki ue mewali anggoro. I Kapernaum etu, ria sadua tau anu mobago i tombi kadatua. Anana tongona maruminsi kaduana. 47 Awetu naepe nu tau etu, i Yesu lako i Yudea dongka i tana Galilea, laumo ia i boea Kana mampomberumpaka i Yesu, nauli, “Guru, ane pensani lau sala kita i Kapernaum, Nupakaosa kowo anaku, ina mamatemo ia.”
48 Nauli ni Yesu si ia, “Ane baria komi mangita tanda kuasa anu metingkarai, baria komi ina mepotuu!”
49 Nauli nu topobago i tombi kadatua etu, “Guru, laumo kita maliga, lako baria mani mamate anaku!”
50 Nauli ni Yesu si ia, “Pesolamode, maosamo anamu.” Tau etu mampotuu mpuu lolita ni Yesu, mewali mesolamo ia.
51 Tongona mani i dala, basangkia dua batuana mai mampomberumpaka ia, raulikara, “Maosamo anamu!” 52 Napekune sira, “Tinti sangkia ia mepuu maosa?”
Raulira, “Ni wengi, tinti isa tongo eo, mengkaroomo ka napawembena.” 53 Nakaendomo nu tau etu, ni tempo etu mbui i Yesu mangulika ia, “Maosamo anamu.” Lako ni se etu, tau etu mepotuumo si Yesu simbela-mbela ai ope-ope pokana.
54 Etumo tanda kuasa metingkarai anu karombelana anu nababei ni Yesu i Galilea, i pesolaNa lako i Yudea.