I Yesu mampelisi topeguruNa anu mpolinguruna
5
1 Sambela tempo, tongo ni Yesu meongko i wiwi nu rano Genesaret,a mawori sira tau mombepii-pii mampenoka sira mampetingai Ngkora ni Pue Ala. 2 Ni tempo etu, naitamo ni Yesu roogu duanga i wiwi rano. Tumpu duanga aretu, mendolumo sira lako i duangara ai tongora mobakosi jalara. 3 Laumo i Yesu mensawi i duanga anu sambuana, duanga ni Simo Peturu, mpane Naperade bona i Simo mowose duangana karao saudi lako i wiwi nu rano etu. Roo awetu, momesomo Ia i rara nu duanga mopaguru tau wori.4 Roomo Ia mepaguru, mololita Ia si Simo, nauli, “Wosemode duangamu i kandalaana, mpane nutende jalamu bona mansumba iko bau.”
5 Nasonoi ni Simo, “Guru, sambengiamo kami motende jala, agaiana baria mogalo sambaa anu kono jalaki. Agaiana nauda awetu, ina kutende mpuu, lawi Ikomo anu motudu kami.”
6 Lako ni se etu, ratenderamo jalara, mewali maisi mpuumo bau anu mesua i rarana, duduuna jalara mepuumo masepa. 7 Rakaweramo rangara anu i rara nu duanga ntanina, bona mai sira medurei. Mewali mai mpuumo sira rangara, mpane raisiira roogu duanga etu ai bau, duduuna ina matiri sira nakeningkamantimina.
8-9 Tingkaramo i Simo Peturu ai rangana sira mangita kaisina bau anu ria i rara nu jalara. Etumo mpane molingkudumo i Peturu i lio ni Yesu, nauli, “Inee aku Nugompilisi, Pue, lawi aku ei tau anu madosa.” 10 Ria sira rodua ranga ni Simo Peturu anu mampotingkara mbui. Sangara i Yakobu ai i Yohane, sira aretu ana ni Sebedeus anu mobago simbela-mbela ai i Simo Peturu.
Nauli ni Yesu si Simo, “Inee iko maeka. Mepuu ei-ei, bariamo bau anu nujala, agaiana manusiamo anu nujala.” 11 Roo ni se etu, radiiramo duangara lau i wiwi rano, mpane mengkaroomo sira mewali topojala bau, mpane meulamo sira si Ia.
I Yesu mopakaosa sadua tau anu ketangga
12 Tongo ni Yesu i sambua kota, maimo sadua tau anu ketangga sumalele wotona. Awetu ia mangita i Yesu, laumo ia molingkudu ai motumpa i lio ni Yesu, mpane naperade si Yesu, nauli, “Tua, kuinsani ka Nubukuna mopakaosa aku. Ane Nuunde, pakaosa kowo aku!”
13 Napatoro ni Yesu tau etu, mpane Naulika, “Kuunde, kaosamode!” Ungangkidamo, maosa ia.
14 Roo awetu, naombo ni Yesu tau etu, Nauli, “Inee nupopololita si ima ngkida apa anu mewali ni mpongone. Laumode nupopeitaka wotomu i tadulako menomba, bona napakanoto kamaosamumo, ai nukeni popenombamu mangula sawaa anu teuki i rara Atura ni Musa, bona tongawa i ope-ope tau kamaosamumo.”
15 Agaiana nauda awetu lolita ni Yesu, bambari etu tesawukamo kaimba-imbaana, etumo mpane mawori tau mai si Yesu, raundera mampetingai pololitaNa, ai raundera mbui bona Napakaosa sira lako i sakira. 16 Agaiana mawori mbela i Yesu saduduaNa, lau mekakae i sambua pearia anu maondo nakalaungi nu tau.
I Yesu mopakaosa sadua tau anu mapalu
17 Sambela tempo, tongo ni Yesu mepatudu, mawori sira toParisi ai guru-guru agama anu momeso ni se etu. Dongka sira mai lako i kota-kotara i tana Galilea, Yudea, ai lako i kota Yerusale. Kuasa ni Pue Ala ria si Yesu, mopakaosa tau anu madua. 18 Ni tempo etu, dongkamo basangkia tau mokowa sadua tau mapalu, rakowara i alina. Mangkadelo sira dala mesua i rara nu tombi, lawi raundera mangkeni rangara si Yesu. 19 Agaiana baria sira pensani mesua, nakeningkaworina tau. Etumo mpane memponemo sira i oda mangkeni rangara lau i wongko nu tombi. Roo awetu, ata nu tombi rasongkara, mpane tau mapalu etu rawolora i alina duduuna toa mbai i lio ni Yesu anu ria i olo nu tau wori. 20 Awetu naita ni Yesu pepotuu nu tau aretu, Napololitaka tau mapalu etu, Nauli, “Poka, teampunimo dosamu.”
21 Basangkia guru agama ai toParisi raeperamo lolita ni Yesu etu. Nauli nu rarara, “Imada Tau ei, mpane pebai Ia mopakoi i Pue Ala, ai mopasimbela kuasaNa ai i Pue Ala? Baria ria sadua tau anu pensani moampuni dosa, batena ngkida i Pue Ala!”
22 Nainsani ni Yesu apa anu ria i rarara. Etumo mpane Naulika sira, “Mangkiada mpane komi mampekiri anu madaa i rarami? 23 Umba anu mamura rauli: ‘Teampunimo dosamu’ ba ‘peongko ai polumakomode?’ 24 Bona niinsani, ei-ei ina Kupatongawaaka komi, i dunia ei Ana Manusia makuasa moampuni dosa.” Lako i se etu, membalilimo i Yesu i tau anu mapalu etu, Naulika, “Pengkawangu, wilulumode alimu, mpane pesolamode i tombimu!” 25 Mewali kasaliu mengkawangu mpuumo tau anu mapalu etu i lio nu tau wori, nawilulumo alina, mpane mesola ia lau i tombina, ai motoia liliu ia i Pue Ala.
26 Rapotingkara mpuu nu ope-ope tau anu mangita, mpane motoia sira i Pue Ala. Maeka mbui sira, raulira, “Metingkarai mpuu apa anu taita ni mpongone!”
I Yesu mampelisi i Lewi bona mewali topeguruNa
27 Roo awetu, lambumo i Yesu, mpane tongona molumako, mangita Ia sadua toperuru asele anu momeso i pearia mogulu asele, sangana i Lewi. Naulika ia ni Yesu, “Peulamode si Aku.” 28 Mewali meongkomo i Lewi napalengi bagona mewali toperuru asele, mpane meula ia si Yesu.
29 Roo awetu, i Lewi mobabei posusa anu mabose i tombina mamposusai i Yesu, ai mawori sira toperuru asele ai tau ntanina anu raronde mangkoni simbela ai sira. 30 Ni se etu mbui, ria sira basangkia toParisi ai guru-guru agama mosasalai sira i Yesu, mpane mololita sira i topeguruNa, raulira, “Mangkiada mpane mangkoni ai manginu komi simbela-mbela ai toperuru asele ai tau ntanina anu madosa?”
31 Nasonoi sira ni Yesu, “Tau anu baria madua, baria paraluu mangkadelo sando. Tau anu madua ngkida anu paraluu mangkadelo sando. 32 Baria Aku mai moronde tau anu mengkamanoto sira i babeiara. Agaiana kamaiKu ei, morondeda Aku tau anu madosa bona mengkaroomo sira mobabei dosara.”
Topeguru ni Yesu baria sira mopuasa i tempona mani i Yesu ria simbela-mbela ai sira
33 Ni tempo etu, ria sira basangkia tau anu mangulika i Yesu, “Topeguru ni Yohane Toperiu mopuasa sira ai mekakae. Awetu mbui topeguru nu toParisi. Mangkiada mpane topeguruMu baria sira mopuasa? Mangkoni ai manginu liliu sira.” 34 Nasonoi sira ni Yesu ai ngkora pandiri, Nauli, “Tau i posusa pebua, baria sira mopuasa i tempona mani tomoane anu rabua etu, ria mani i olora. 35 Agaiana sambela tempo, tomoane anu rabua, ina raala lako i olora. I tempo etuda, lako mopuasada sira.”
36 Mpane napadongka mbui ni Yesu ngkora pandiri ei, Nauli, “Baria ria sadua tau anu motampilengi badu anu masae ai sansepa bana anu rasepaki lako i badu anu mabou. Lawi ane nababei awetu, ina masepa ngkida badu anu bou etu. Ai baria mbui malompe raita ane sansepa bana anu mabou ratampilengika i badu anu masae.
37 Awetu mbui, baria ria sadua tau anu mokando anggoro anu bou i pamboliab anu masae. Lawi anggoro anu mabou mani, ina mopakasepa pambolia anu masae etu, duduuna mabubu anggoro etu, ai marugi mbui peariana. 38 Mewali anggoro anu bou sangangaa rakando mbui i pambolia anu bou.c 39 Awetu mbui baria ria sadua tau anu mangunde manginu anggoro anu mabou, ane roomo manginu anu masae. Lawi ina nauli: ‘Anggoro anu masae etu matomo.’”