I Yesu nakelo Datu nu Seta
4
1 Awetu i Yesu roomo rariu, mopalengi Ia ue Yarade. Ni tempo etu, i Yesu nakuasai nu Inosa Magali ai nakeni lau i pada lori. 2 I se etu, i rarana iba mpulu eona, nakelo Ia nu Datu nu Seta. Ni tempo etu, baria Ia mangkoni, nauda ba apa ngkida. Liumo iba mpulu eona, maoromo Ia.3 Nauli Datu nu Seta si Yesu, “Ane monso-monso Iko Ana ni Pue Ala, popewali rotimode watu arei!”
4 Nasonoi ni Yesu, “I rara nu Sura Ngkora Magali teuki ewa ei: ‘Manusia baria tuwu lako i roti ngkida.’”
5 Roo awetu, Datu nu Seta mangkenimo i Yesu lau i kawaneana. Ni tempo etu, Datu nu Seta motudoka Ia ope-ope kadatua i dunia, 6 naulika, “Ope-ope kadatua ai peawa nu dunia, ina kukiraka Iko, lawi ope-ope ei rakirakamo aku, ai pensani mbui kukiraka ba si ima ngkida mangula peundeaku. 7 Mewali, ane menomba Iko si aku, ina kukiraka Iko ope-ope.”
8 Nasonoi ni Yesu, “Teuki i rara nu Sura Ngkora Magali: ‘Sangangaa menomba iko si Pue Alamu. Batena sawaaNa ngkida anu nupopolumako.’”
9 Roo awetu, Datu nu Seta mangkenimo i Yesu lau i Yerusale, napopeongko i wumbu nu Tombi ni Pue Ala, naulika, “Ane monso-monso Iko Ana ni Pue Ala, pengkanawu lako i se ei! 10 Baria Iko ina mangkia-ngkia, lawi ria teuki i rara nu Sura Ngkora Magali: ‘I Pue Ala ina motudu malaekaNa sira mokampai Iko. 11 Ina rapatorora Iko, bona ntena tesube paaMu i watu.’”
12 Nasonoi ni Yesu, “Teuki mbui i rara nu Sura Ngkora Magali: ‘Inee iko mampetandaka i Pue Alamu.’”
13 Awetu roomo i Yesu nakelo ewa etu, lambumo Datu nu Seta mampegia tempo anu malompe bona mekelo mpesola.
I Yesu mampepuu pobagoNa i tana Galilea
14 Roo awetu, mesolamo i Yesu lau i tana Galilea ai nakuasai nu Inosa Magali. Bambari kono si Ia tesawukamo i sumalele tana Galilea. 15 Mepatudu Ia i tombi-tombi penombaa nu toYahudi, ai ratoia nu ope-ope tau.
I Yesu baria rabila nu toNasare
16 Laumo i Yesu i kota Nasare popakabosea Ia. Ai ewa saweweina, mesuamo Ia i tombi penombaa, i eo penombaa nu toYahudi. Meongkomo Ia ina mobasa Sura Ngkora Magali, 17 mewali rasusukamo Ia sura anu nauki ni nabi Yesaya ni banimpia. Nabungkasi sura anu niuki ni nabi Yesaya anu tewilulu etu, duduuna mansumba Ia lolita anu manguli ewa ei:
18 “Inosa Magali ni Pue Ala mendolu si Aku,
lawi Akumo anu Napelisi mobambari Bambari Malompe i tau anu mesiasi katuwura.
Natudu Aku mopadongka i toratawani kaina rapawiara,
ai mampopewali tau anu mabilo meita.
Natudu Aku mopawia sira anu rapobatua,
19 ai Kubambari kaina dongkana tempona i Pue motudoka asiNa i manusia.” (Yesaya 61:1-2)
20 Awetu roomo Ia mobasa, Nawilulu mpesolamo sura etu, Napopesola i topokadipuraka tombi penombaa etu, mpane momesomo Ia. Ope-ope tau i rara nu tombi penombaa etu mototoki Ia, lawi raundera mampetingai pololitaNa. 21 Napepuumo ni Yesu mepatudu, Nauli, “I eo ei, tepabukeimo Ngkora ni Pue Ala anu lako niepe Kubasa ni mpongone!”
22 Tingkaramo sira ope-ope tau anu mampetingai pololitaNa, lawi malompe mpuu pololitaNa, ai ope-ope sira manguli kamonsona apa anu Napololita, mpane mololita sira, raulira, “Bariapae Ia ei ana ni Yusupu mbotoda!”
23 Etumo mpane naulika sira ni Yesu, “Manoto ria komi anu ina mangulika Aku ewa ei: ‘Ee sando, Nupakaosa sala wotoMu saduduaMu! Ane monso-monso mpuu Iko nabi, Nupopeitaka kami kuasaMu i boeaMu saduduaMu. Tanda kuasa anu kiepe Nubabei i kota Kapernaum, Nubabei mbui i se ei.’”
24 Napaliliu ni Yesu pololitaNa, Nauli, “Mamonso mpuu anu Kuulika komi, baria ria sadua nabi anu rabila i boeana saduduana. 25 Takaendo apa anu teuki kono si nabi Elia ni banimpia. I rarana tolu mpae aono mbula madii liliu, duduuna dongka tempo oro mabose i sumalele tana etu. Ni tempo etu, mawori towawine anu bemba meari sira i tana Saraeli. 26 Nauda awetu, i Pue Ala baria motudu i Elia motulungi sadua lako i tobemba aretu. Agaiana ratududa ia lau motulungi sadua towawine anu bemba, anu baria toSaraeli i boea Sarapat i tana Sidon. 27 Awetu mbui tempo ni nabi Elisa, mawori mpuu tau anu ketangga meari i tana Saraeli. Agaiana baria ria sadua toYahudi anu napakaosa ni Elisa. Batena ngkida i Naama toSiria anu napakaosa.”
28 Awetu naepe nu tau anu ria i rara nu tombi penombaa lolita ni Yesu, marumpu mpuu sira. 29 Meongkomo sira moliwu i Yesu lau i raoa boea. Tunggaiara bona moruko Ia ranawura i tabingke, lawi boeara i wongko bulu. 30 Agaiana i Yesu molumako i olo nu tau wori, mpane kasaliu Napalengi sira.
I Yesu mopakaosa sadua tau anu napesuangi nu seta
31 Roo awetu, i Yesu lau i kota Kapernaum i tana Galilea. KadongkaNa ni se etu, mepatudu Ia i tombi penombaa, i eo penombaa nu toYahudi. 32 Mawulimo sira tau anu mangepe pepatuduNa, lawi pepatuduNa anu Napadongka buke kamakuasa. 33 I tombi penombaa etu, ria sadua tau anu napesuangi nu seta. Monganga-nganga ia, nauli: 34 “Ee Yesu toNasare! Ina Nupopangkia kami? Ba Nuunde mopakaropu kami? Kuinsani ka Ikona mpuu anu magali lako si Pue Ala!”
35 Agaiana i Yesu mokambaroka seta etu, Nauli, “Mandii! Pelosomode lako i tau ei!” I lio nu tau wori, tau anu napesuangi etu madungkamo nababei nu seta anu mampesuangi ia, mpane seta etu malambu. Mewali, malompemo tau etu.
36 Tingkaramo sira ope-ope tau anu mangita etu, duduuna mololita sira sadua ai sadua, rauli, “Makuasa mpuu pololitaNa! Mogaloda seta, mampeulai sira sawaaNa.” 37 Lako ni se etu, bambari kono si Yesu tebambarimo i sumalele tana etu.
I Yesu mopakaosa mawori tau
38 Roo ni se etu, lambumo i Yesu lako i rara nu tombi penombaa etu, lau Ia i tombi ni Simo. Pomaniana woto ni Simo anu towawine, maruminsi ka napawembena. Etumo mpane tau ni se etu merade sira si Yesu bona Natulungi kowo ia. 39 Laumo i Yesu meongko i tumbiri nu towawine etu, Nauli, “Peloso saki!” Maosa mpuumo towawine etu, mengkawangumo ia, mpane kasaliu morora sira.
40 Awetu malimpamo eo, mawori tau lau sira si Yesu, mangkeni sira ope-ope pokara anu mantodisa mawori mpangka saki. Naongko ni Yesu paleNa i wongkora sadua-sadua mpane Napakaosa sira. 41 Maisi mbui seta anu meloso lako i tau sira anu Napakaosa etu, mpane monganga-nganga sira, raulira, “Ikomo Ana ni Pue Ala!” Agaiana seta aretu naombo sira ni Yesu. Baria sira Napaliu mololita, lawi manginsani mpuu sira ka Iana Datu Topesorema.
I Yesu mepatudu i boea ntanina
42 Ewa ineilena madondo, lambumo i Yesu lako i kota etu lau i sambua pearia anu maboa. Mawori tau lau mangkadelo Ia, duduuna rasumbara. Merade sira bona inee sira Napalengi. 43 Agaiana nasonoi ni Yesu, “Bambari Malompe kono i peparenta ni Pue Ala, sangangaa Kupadongka mbui i kota-kota ntanina. Lawi etumo tunggaia ni Pue Ala motudu Aku mai i dunia.”
44 Lako ni se etu, i Yesu mobambari Bambari Malompe i tombi-tombi penombaa i sumalele tana Yudea.