Ngkora pandiri kono i toposawu
13
1 I eo etu mbui, malambumo i Yesu lako i tombi lau momeso i wiwi rano. 2 Mawori mpuu tau terusu metoleliki Ia, etumo mpane lau Ia mensawi i duanga momeso i rarana. Tau wori meongko sira i wiwi rano. 3 Mpane i Yesu mopadongkaka sira maisi mpangkana patudu i rara ngkora pandiri, Nauli,
“Ria sadua tau anu lau mosawu. 4 Tongona mosawu, ria tinuda anu manawu i dala, dongka sira tosi motilo tinuda etu duduuna ope. 5 Ria mbui tinuda anu manawu i tana anu mowatu-watu, saudi ngkida tanana. Tinuda etu maliga tuwu, lawi manipi tanana. 6 Awetu keeo, malele duduuna bangi, lawi baria mandala rarina. 7 Ria mbui tinuda anu manawu i olo nu owo anu modui, mpane tuwu simbela-mbela ai owo anu modui etu. Agaiana owo anu modui etu kalalaua mobalungkusi tumbe nu tinuda etu, duduuna mamate. 8 Ria mbui tinuda anu manawu i tana anu marudu. Tinuda etu tuwu mpane mowua, ria anu sangatu mbela kaisi nu wuana lako i tinudana, ria anu aono mpulu mbela kaisi nu wuana lako i tinudana, ai ria anu tolu mpulu mbela kaisi nu wuana lako i tinudana.” 9 Roo Ia mopadongka ngkora pandiri etu, Naulika sira, “Malompe mpii ane nikaendo liliu, apa anu niepemo!”
Tunggaia ni Yesu mopadongka ngkora pandiri
10 Maimo sira topeguru ni Yesu si Ia, mekune sira, raulira, “Guru, apa tunggaiaMu mopake ngkora pandiri ane mopatudu tau wori arei?”
11 Nasonoi ni Yesu, “Nakirakamo komi ni Pue Ala pekiri, mampelempoi patudu kono peparenta ni Pue Ala anu tewunikai mani, agaiana tau wori arei baria. 12 Mewali tau anu nakariangi, kalalaua natambai ni Pue Ala apa anu ria si ia. Agaiana tau anu baria ria apa-apana, nauda ba apa ngkida anu ria si ia batena Nadoa mpesola. 13 Etumo mpane Kupake ngkora pandiri ane mololita Aku i tau aretu, lawi:
‘Meita mboto sira agaiana baria rainsanira lempona apa anu raitara.
Meepe mboto sira agaiana baria rainsanira tunggaiana apa anu raepera.’
14 Etumo mpane tepabukeimo apa anu napadongka ni nabi Yesaya ni banimpia anu manguli ewa ei:
Mawori mbela raepera luwu, agaiana baria ina rainsanira luwu lempona anu raepera.
‘Mawori mbela rapeitara lompe luwu, agaiana baria ina rainsanira luwu apa lempona anu raitara.
15 Nakeningkatusunamo rarara,
tesumpangimo talingara ai ratukomo matara.
Bona baria sira meepe,
baria sira metotoki,
baria sira mampekiri.
Bona baria sira mesola si Aku,
ai baria sira Kupakaosa.’” (Yesaya 6:9-10)
16 Napaliliumo ni Yesu pololitaNa i topeguruNa, Nauli, “Agaiana komi, morasi mpuu komi, lawi niitamo apa anu Kubabei ai niepemo patuduKu, ai niinsani lempona. 17 Bona niinsani: ni banimpia mawori sira nabi ai tau anu manoto anu mampenoka sira mangita apa anu niita, agaiana baria raitara. Mampenoka mpuu sira mampetingai apa anu niepe, agaiana baria raepera.”
I Yesu mopakanotoka sira lempona ngkora pandiri kono i tinuda anu rasawu
18 “Petingai, Kuulika komi apa lempona ngkora pandiri kono i tinuda anu rasawu i tana. 19 Tinuda anu manawu i dala lempona Ngkora ni Pue Ala anu naepemo nu tau, agaiana baria rainsanira lempona. Mewali dongkamo Datu nu Seta morampaki Ngkora etu lako i rarara.
20 Tinuda anu manawu i tana anu mowatu-watu lempona Ngkora ni Pue Ala anu naepemo nu tau, ai mamonso-monso matono rarara mampetingai. 21 Agaiana baria mandala porarina Ngkora ni Pue Ala i rarara, etumo mpane baria sira tetida. Ane rapopesiasi sira ba rapakapari sira nakenimpepotuura i Ngkora ni Pue, kasaliu bariamo sira mepotuu.
22 Tinuda anu manawu i olo nu dui lempona Ngkora ni Pue Ala anu naepemo nu tau, agaiana baria rapairarara. Mampopari rara liliu ngkida sira katuwura i rara dunia, ai mampenoka ngkida sira morompu anu-anu dunia. Etumo mpane bariamo ria pearia Ngkora ni Pue Ala i rarara, ai bariamo mobundu Ngkora etu i rara nu katuwura.
23 Agaiana tinuda anu manawu i tana anu marudu lempona Ngkora ni Pue Ala anu naepemo nu tau, mpane rapairarara. Ngkora ni Pue Ala etu, ria anu mowua sangatu mbela kaisina lako i tinudana, ria mbui anu mowua aono mpulu mbela kaisina lako i tinudana, ai ria mbui anu mowua tolu mpulu mbela kaisina lako i tinudana.”
Ngkora pandiri kono i bobata anu tuwu i olo nu gandu
24 Napadongka mbui ni Yesu sampangka ngkora pandiri i tau wori, Nauli, “Peparenta ni Pue Ala pewalina rapandiri ewa ei: Sadua topobonde lau mosawu tinuda gandu anu malompe i bondena. 25 I tongo mbengi tongo nu tau leta, dongkamo iwali nu topobonde etu mosawuka wua bobata i olo nu gandu i bonde etu, roo awetu lambu ia. 26 Tuwu mpuumo gandu ai bobata etu, awetu mowua gandu etu, tempo etu raita mbui bobata etu. 27 Mewali awetu raita nu topobagona, laumo raulikara tumpu bonde etu: ‘Tua, bariapae tinuda gandu anu malompe anu nusawu? Bobata anu tuwu ridou, lako imbada mai?’
28 Nasonoi nu tumpu bonde etu: ‘Etu bago nu iwalita.’
Lako i se etu, rauli mbui nu topobagona: ‘Ane nuunde, aginamo lau kiwuka bobata anu ria dou!’
29 Nasonoi nu tumpu bonde: ‘Inee, lawi ane niwuka bobata dou, ina tewuka mbui ganduna. 30 Pogeaka ngkimode bobata tuwu simbela-mbela ai gandu, duduuna tempota mampepae gandu. I tempo etudamo, ina kutudu sira topepae mowuka nsalaa bobata aretu, ragulu, raboke mpane rasuwera. Roo awetu, lako ragulurada gandu, mpane rabolira i rara nu tambaru.’”
Ngkora pandiri kono i ati nu tasinawu ai ragi
31 Roo awetu, napadongka mbui ni Yesu ngkora pandiri i tau wori, Nauli, “Peparenta ni Pue Ala ewa ati nu tasinawu i rara lolita ei: ria saogu ati nu tasinawu anu naala nu sadua tau, mpane nasawuka i bondena. 32 Ati nu tasinawu etu manete mpii, agaiana ane tuwu, melumbu kawanena mpane lako i daka-daka anu ntanina. Ai tuwu ewa kau sampuu, duduuna dongka tosi mobabei dumura i daana.”
33 Ria mbui sampangka ngkora pandiri anu Napadongka i tau wori, Nauli, “Peparenta ni Pue Ala ewa ragi anu naala nu sadua towawine, mpane nagalo ai iba mpulu liter tampu duduuna membongke ope-ope.”
34 I rara nu ope-ope pepatuduNa i tau wori, i Yesu mopake ngkora pandiri. Baria ria anu Napatuduka sira ane baria ai ngkora pandiri. 35 Etu mopabukei lolita, anu nauki nu sadua nabi ni banimpia:
“Ina Kupatudu sira ai ngkora pandiri.
Ina Kupadongkaka sira patudu anu tewunikai mani lako i pewali nu dunia.” (Dulua Petoia 78:2)
I Yesu mopakanoto lempona ngkora pandiri kono i bobata anu tuwu simbela-mbela ai gandu
36 Roo awetu, i Yesu mopalengi tau wori, mpane mesua i rara nu tombi. Maimo sira topeguruNa mogompilisi Ia, raulira, “Guru, Nuulika kami lempona ngkora pandiri bobata anu tuwu i olo nu gandu.”
37 Nasonoi ni Yesu, “Tumpu bonde anu mosawu tinuda gandu anu malompe iamo Ana Manusia. 38 Bonde, lempona dunia ei. Tinuda gandu anu malompe, lempona tau anu mewalimo sira anaNa i rara peparentaaNa. Bobata, lempona tau anu meula i Datu nu Seta. 39 Iwali anu mosawu bobata iamo Datu nu Seta. Tempo mampepae gandu, lempona eo kasopoa dunia. Ai topepae, lempona malaeka-malaeka. 40 Ewa bobata ragulu mpane rasuwe, ewa etu mbui i eo kasopoa dunia, 41 i tempona Ana Manusia ina motudu malaeka-malaekaNa lau morompu sinangka-nangkana anu mopakanawu tauNa ai ope-ope tau anu mobabei kadaa. 42 Ope-ope tau aretu ina ratende sira i rara apu anu mambugi mpii. I se etu, ina motumangi ai mantodisa liliu sira. 43 Agaiana tau anu mobabei liliu peundea ni Pue Ala, ina mewangka sira ewa eo i rara peparentaa ni Pue Ala, Tuamara. Malompe mpii ane nikaendo liliu, apa anu niepemo!”
Peparenta ni Pue Ala rapandiri ewa bulawa ai mutiara anu masuli
44 Nauli ni Yesu, “Peparenta ni Pue Ala pewalina pensani rapandiri ewa ei: ria sadua tau anu mansumba anu-anu i rara tana nu tau, anu masuli balukina. Mewali ni tempo etu kasaliu natiwu mpesola. Nakeningkatonona rarana, laumo ia mampobalu ope-ope anu-anuna, napake mobaluki tana pasumbaana anu-anu, anu masuli balukina etu.
45 Ewa etu mbui, peparenta ni Pue Ala pensani rapandiri ewa ei: ria sadua topobalu-balu, lau ia mangkadelo mutiara anu malompe mpii. 46 Awetu nasumba saogu mutiara anu malompe mpii, kasaliu napobalu ope-ope anu-anuna, napake mobaluki mutiara etu.”
Peparenta ni Pue Ala rapandiri ewa jala
47 “Peparenta ni Pue Ala pensani rapandiri ewa ei: sambua jala anu mabose rataa i rano. Maisi mpangkana bau mesua i rara jala etu. 48 Bukemo jalara raore lau i lore, mpane momesomo sira mampelisi bau etu. Anu malompe rapopesua i pambolia, anu baria malompe ratende. 49 Ewa etu mbui i eo kasopoa dunia: malaeka ina lau sira mopatani tau anu madaa ai tau anu mampeulai liliu peundea ni Pue Ala. 50 Tau anu madaa ina ratende i rara apu anu mambugi mpii. I se etu, ina motumangi sira ai mantodisa liliu.”
51 Mpane, napekune ni Yesu topeguruNa, Nauli, “Ba niinsani lempona ope-ope ngkora pandiriKu ei?”
Rasonoira, “Kiinsani mboto.”
52 Lako ni se etu, Naulika mbuimo sira, “Ane ewa etu, komi ina manginsani pololitaKu ei: Ane sadua guru agama toYahudi anu meulamo si Aku mpane rapatuduka patudu kono i peparenta ni Pue Ala, guru agama etu pensani rapandiri ewa tumpu nu tombi anu mampopensuwu anu-anuna anu masae ai anu-anuna anu mabou lako i pamboliana.”a
I Yesu baria rapotuu nu toNasare
53 Awetu i Yesu roomo mopadongka ope-ope ngkora pandiri etu, malambumo Ia lako i se etu, 54 lau i boea popakabosea Ia. I se etu, mepatudu Ia i rara nu tombi penombaa. Tingkaramo sira tau anu mampetingai pololitaNa, raulira, “Imada anu mopatudu Ia mpane ewa etu katopaNa? Ai lako imbada mai kuasaNa mobabei tanda kuasa? 55 Bariapae Ia ei wule ana nu basi? TinaNa, i Maria. PokaNa sira, i Yakobu, i Yusupu, i Simo ai i Yudasi. 56 Ai pokaNa towawine, ria mbui sira simbela-mbela ai kita i se ei. Lako imbada kuasaNa mobabei ope-ope etu?”
57 Etumo mpane baria radokora i Yesu. Mewali naulika sira ni Yesu, “Sadua nabi rabila imba kalauaana. Ngkalina ngkida i boeana saduduana ai i tombina, baria ia rabila.” 58 Etumo mpane i Yesu baria mobabei maisi tanda kuasa i se etu, lawi baria sira mepotuu si Ia.