Towawine anu modurei i Yesu
8
1 Baria masae lako ni se etu, i Yesu mampolumakoi kota-kota ai boea-boea mopadongka Bambari Malompe kono i peparenta ni Pue Ala. Raporangai liliu Ia nu topeguruNa anu sampulu rodua. 2 Ewa etu mbui ria towawine anu napakaosa sira ni Yesu lako i kuasa nu seta ai lako i sakira. Sangara, i Maria anu raronde mbui i Magdalena, anu napakaosa ni Yesu i ka napesuangina nu pitu seta, 3 mpane i Yohana towawine ni Kusa, topoparenta i rara nu tombi ni Datu Herode, ai i Susana anu simbela-mbela ai mawori towawine anu ntanina. Ope-ope sira modurei i Yesu ai topeguruNa lako i anu-anura saduduara.
Ngkora pandiri kono i toposawu
4 Ria liliu sira tau anu mai si Yesu lako i kota-kota. Kadongka nu tau wori si Yesu, napadongka ni Yesu ngkora pandiri ei, Nauli: 5 “Ria sadua topobonde anu lau mosawu. Tongona mosawu, ria tinuda anu manawu i dala. Tinuda etu telongko-longko ai ratilo nu tosi duduuna ope. 6 Ria mbui tinuda anu manawu i tana anu mowatu-watu. Tuwu tinuda etu, agaiana kasaliu malele lawi mabangi tanana. 7 Ria mbui anu manawu i olo nu owo anu modui. Tinuda etu tuwu simbela ai dui. Agaiana kasopoana nabalungkusi nu dui duduuna mamate. 8 Ria mbui tinuda anu manawu i tana anu marudu. Tuwu lompe tinuda etu, duduuna ria anu sangatu mbela kaisi nu wuana lako i tinudana.”
Roo i Yesu mopadongka ngkora pandiri etu, Nauli, “Malompe mpii ane nikaendo liliu, apa anu niepemo!”
I Yesu mampopainsanika lempona ngkora pandiri kono i toposawu
9 Roo awetu, topeguruNa mekune si Ia, apa lempona ngkora pandiri etu. 10 Nasonoi ni Yesu, “Nakirakamo komi ni Pue Ala pekiri, mampelempoi patudu kono peparenta ni Pue Ala anu tewunikai mani. Agaiana tau wori, Kupatudu sira ai ngkora pandiri, bona lempona tewunikai mani si sira.
‘Meita sira, agaiana baria sira manginsani lempona apa anu raitara.
Meepe mboto sira, agaiana baria rainsanira tunggaiana apa anu raepera.’
11 Eimo lempona ngkora pandiri etu: Tinuda anu rasawu etu, lempona Ngkora ni Pue Ala. 12 Ria sira tau anu pensani rapandiri ewa tinuda anu manawu i dala. Mangepe sira Ngkora ni Pue Ala, agaiana Datu nu Seta morampaki Ngkora ni Pue Ala lako i rarara, bona baria sira mepotuu, ai baria sira tepawia lako i suku dosara. 13 Ria mbui sira tau anu pensani rapandiri ewa tinuda anu manawu i tana anu mowatu-watu. Awetu raepera Ngkora ni Pue Ala, monso-monso matono rarara. Mepotuumo sira, agaiana pepotuura etu baria maroso, ewa tuda-tuda anu baria morari. Etumo mpane ane mansumba sira kapari, mewali bariamo sira mepotuu. 14 Ria mbui sira tau anu rapandiri ewa tinuda anu manawu i rara nu dui. Tau anu mangepemo Ngkora ni Pue Ala, agaiana mampokarao rara katuwura, ai mampenoka sira katuwu anu meawa ai katono-tono i rara dunia. Etumo mpane rapandiri sira ewa pinambula anu wuana baria mampaka mamongko maundumo. 15 Ria mbui sira tau anu rapandiri ewa tinuda anu manawu i tana anu marudu. Awetu raepera Ngkora ni Pue Ala, kasaliu radokora lako i kanoto-notona nu rarara, ai tetida mpuu sira i pangulara Ngkora ni Pue Ala, duduuna mowua i rara nu katuwura.”
Sulo anu raboli i peariana
16 “Baria ria sadua tau anu mosuwe sulo mpane natuko ai gumba ba naboli i woi nu koina. Sulo batena raboli i peariana bona pewangkana raita nu ope-ope tau anu mesua. 17 Awetu mbui, ope-ope patuduKu anu tewuni mani ina tewungkesi. Ai ope-ope anu rawunikai mani batena ina tongawa.
18 Etumo mpane Kuulika komi, nipetingai lompe-lompe apa anu niepe. Lawi tau anu nakariangi, i Pue Ala kalalaua motambai apa anu ria si ia. Agaiana tau anu baria ria apa-apana, nauda ba apa ngkida anu ria si ia batena Nadoa mpesola.”
Tina ni Yesu ai poka-pokaNa
19 Sambela tempo, tina ni Yesu ai poka-pokaNa dongka sira, lawi raundera momberumpa ai Ia, agaiana baria sira pensani nakeningkawori nu tau anu ria ni se etu. 20 Ria sadua tau anu mololita si Yesu, nauli, “Guru, tinaMu ai pokaMu, ria sira i raoa raundera mampomberumpaka Guru.”
21 Agaiana nauli ni Yesu, “Tau anu mampetingai ai mampeulai Ngkora ni Pue Ala, siramo tinaKu ai siramo pokaKu.”
Yesu mampopengkaroo pambui marimbuku
22 Sambela tempo, i Yesu ai topeguruNa mensawi sira i duanga. Naulika sira ni Yesu, “Laumo kita i sambuteka rano.” Mangoka mpuumo sira. 23 Tongora moduanga, letamo i Yesu. Baria masae lako ni se etu, ungangkidamo dongka pambui marimbuku i rano morumpa sira. Duangara narumpa balumba, duduuna duangara mepuumo napesuangi ue, ai ina matiri. 24 TopeguruNa lau sira molike i Yesu, raulikara, “Guru! Guru! Ina masurewu kita!”
Mengkawangumo i Yesu, mokambaroka pambui ai balumba. Mewali mengkaroo mpuumo pambui ai balumba, ai malene mpiimo rano etu. 25 Lako ni se etu, naulimo ni Yesu i topeguruNa, “Mangkiada mpane baria Aku nipotuu?”
Tingkara ai maekamo sira. Mololita sira, raulira sadua ai sadua, “Tau anu adiwada ei, mpane pambui ai balumba, mampeulai sawaaNa!”
I Yesu mopakaosa sadua tau anu napesuangi nu seta i Gerasa
26 Lako ni se etu, moduangamo sira i rano Galilea mpane dongka i tana Gerasa. 27-29 I tana Gerasa etu, ria sadua tumpu boea anu napesuangi nu seta anu mawori. Tau etu, masaemo baria naunde mesampi, ai baria ia meari i tombi, i talumba ngkida peariana. Mawori mbelamo napesuangi nu seta. Nauda rasilu ai rante, agaiana rante etu batena ngkida nabotu-botu liliu, ai melangka ngkida ia lau i pada lori, lawi nakeni nu kuasa nu seta anu mawori, anu mampesuangi ia.
Mewali, tempona i Yesu mendolu lako i duanga lau i lore, maimo tau anu napesuangi nu seta anu mawori etu mampomberumpaka Ia. Awetu ia mangita i Yesu, monganga ia ai molingkudu i lio ni Yesu. Ni tempo etu, i Yesu motudumo sira seta aretu, bona meloso sira. Agaiana nauli nu tau etu masisimbuku, “Yesu, Ana ni Pue Ala anu i suruga! Apada urusiaMu ai aku? Kuperade bona inee kowo aku Nupopesiasi!”
30 Mekunemo i Yesu i tau etu, “Ima sangamu?”
Nasonoi, “I Legion.”a Lawi maisi mpuu seta anu mampesuangi. 31 Seta aretu raperadera si Yesu bona inee sira Napopeloso ni Yesu lau i pearia karasukuara nu seta.
32 Baria karao lako ni se etu, ria sira boe sangguruma tongora mansui i papa bulu. Raperade nu seta anu mawori etu bona napaliu sira ni Yesu mesua i boe aretu. Napaliu mpuumo sira ni Yesu. 33 Mewali, melosomo sira seta lako i tau etu, kasaliu mampesuangi sira i boe aretu. Mewali boe aretu, melangka sira duduura manawu i rano, mamate sira malinso.
34 Awetu raita nu tau anu mokampai boe apa anu mewali etu, melangkamo sira lau i boea-boea ai i kota anu gompi, mopadongka apa anu raitara i rangara. 35 Roo awetu, mai mpuumo sira tumpu boea ai kota raundera mangita apa anu mewali. Mpane lau sira si Yesu, kadongkara si Yesu, raitara tau anu napesuangi nu seta mpongone, monso-monso tepawiamo ia lako i ka napesuangina nu seta anu mawori, momeso gompi i paa ni Yesu, mebadumo ia, ai manotomo pekirina. Etumo mpane maekamo sira. 36 Tau anu mangita apa anu nababei ni Yesu ni mpongone, mampotuntuka sira tau ntanina adiwa karapakaosana tau anu napesuangi nu seta anu mawori etu. 37 Etumo mpane ope-ope tau i tana Gerasa etu raperadera, bona i Yesu lambu lako i tanara, lawi maeka mpuu sira. Mewali mensawi mbuimo i Yesu i duanga, simbela-mbela ai topeguruNa mpane sira mesola.
38 Tongo ni Yesu mensawi i duanga, tau anu napesuangi nu seta ni mpongone, merade si Yesu bona meula si ia. Agaiana baria ia napaliu ni Yesu, Naulika: 39 “Pesolamode lau i tombimu, mpane nupololitaka sira tau samboeamu apa anu nababeika iko ni Pue Ala.” Lau mpuumo ia mopadongka apa anu nababeika ni Yesu si ia, i sumalele boeana.
I Yesu mopatuwu mpesola ana ni Yairus ai mopakaosa sadua towawine anu mampetui jubaNa
40 Awetu i Yesu mesola mai lako i sambuteka nu rano, matonomo sira nu tau wori mampomberumpaka, lawi masaemo rapegiara. 41 Mai mbuimo sadua tadulako nu tombi penombaa i boea etu, sangana i Yairus. Awetu ia mangita i Yesu, molingkudumo ia i lio ni Yesu, naperade asi, bona i Yesu lau i tombina, 42 lawi anana towawine anu madua ina mamate. Anana towawine etu iamo ana sadudua, tinuwuna sampulu rompae.
Laumo i Yesu monontosi tombi ni Yairus, ai i tongo dala mawori tau mombegiu-giu mogompilisi i Yesu. 43 I olo nu tau wori aretu, ria sadua towawine anu sampulu rompaemo mantodisa saki nu towawine mensuwu liliu raana. Mawori mbelamo rapakulii, baria ria kaosana. 44 Maimo towawine etu mogompilisi i Yesu lako i talikuNa, mpane mampetui wuntu renda nu jubaNa. Awetu napetui, ungangkidamo tepompo raana. 45 Mepekune i Yesu, “Ima anu mampetui Aku?”
Ope-ope sira rasapuakara. Nauli ni Peturu, “Guru, mawori mpii tau anu motoleliki kita, mombegiu-giu sira mogagu Iko.”
46 Nauli ni Yesu, “Batena ria anu mampetui Aku! Kuinsani, lawi Kuepeka ria kuasa anu mensuwu lako i wotoKu.” 47 Nainsanimo nu towawine etu ka Nainsaninamo ni Yesu babeiana. Moradamo ia nakeningkaekana, mewali molingkudu ia i lio ni Yesu, mpane mololita ia i olo nu tau wori, nauli, “Aku anu mampetui, tunggaiaku bona maosa aku. Mewali awetu kupetui jubaMu, ni tempo etu mbui maosamo aku lako i sakiku.” 48 Naulika ia ni Yesu, “AnaKu, maosamo iko lawi mepotuu iko si Aku. Pesolamode i rara nu kalompe-lompe.”
49 Tongona mani i Yesu mololita, dongkamo sadua lako i tombi ni Yairus mopadongka bambari si Yairus, “Tua, anamu mamatemo. Ineemo iko mopakasusa i Guru.”
50 Awetu naepe ni Yesu pololitana etu, Naulika i Yairus, “Inee iko maeka. Ane nupotuu Aku, ina maosa anamu.”
51 Kadongkara i tombi ni Yairus, i Yesu baria mopaliu tau wori mesua i paturua nu anakoi etu, batena ngkida i Peturu, i Yohane, i Yakobu, tina ai tuama nu anakoi etu, anu pensani mesua. 52 Ope-ope tau anu mogulu ni se etu motumangi masisimbuku sira nakeningkapepe nu sulera. Agaiana nauli ni Yesu, “Inee komi motumangi. Anakoi ei, baria mboto mamate, wule maleta ngkida ia.”
53 Awetu raepera pololitaNa, rapapantawairada, lawi rainsaniramo kamatenamo. 54 Roo awetu, i Yesu mopatoromo pale nu anakoi etu, mpane Naulika, “Pematamode anaKu!” 55 Moinosa mpesolamo anakoi etu, mpane kasaliu meongko. Roo awetu, i Yesu motudu sira bona anakoi etu rapakonira. 56 Tingkara mpuumo sira tomana nu anakoi etu. Agaiana naombo sira ni Yesu, bona inee rauli-ulira si ima ngkida apa anu mewali etu.