I Peturu ai i Yohane i lio nu topobotusi kara-kara nu toYahudi
4
1 Tongona mani i Peturu ai i Yohane mopatudu tau i Tombi ni Pue Ala, basangkia dua kapala-kapala tadulako menomba, tadulako nu topokampai Tombi ni Pue Ala, ai basangkia toSaduki, dongka mampomberumpaka i Peturu ai i Yohane. 2 Masodo mpuumo sira si Peturu ai si Yohane, lawi mopadongka i tau wori, katuwuNa mpesola i Pue Yesu lako i kamate. Ai patudura etu, mopakanoto mbui sira katuwuna mpesola tomate. 3 Etumo mpane suro anu rodua aretu rasoko sira mpane rapopesua i rara nu petarunggua. Lawi ina madedimo, etumo mpane rataha sala sira i se etu duduuna dongka madondo. 4 Agaiana tau anu mampetingai patudu ni Peturu ai i Yohane i Tombi ni Pue Ala, mawori sira anu mepotuu si Pue Yesu, duduuna tetambai kaworira tau anu mepotuu duduuna sondo sira kira-kira lima nsobu tomoane.
5 Ewa neilena, topobotusi kara-kara nu toYahudi, tadulako-tadulako ai tomana-tomana nu toYahudi ai guru-guru agama terusumo sira i Yerusale. 6 Ria mbui i pogomboa etu: Tadulako Menomba Mabose iamo i Hanas ai i Kayapas. I se etu ria mbui tau ntanina i Yohane ai i Aleksander, mpane poka-poka nu Tadulako Menomba Mabose aretu ria mbui sira i se etu. 7 Mewali, ratudumo tau mandoa i Peturu ai i Yohane rakeni lau i liora. Awetu sira dongka, mekunemo sira tadulako etu si Peturu ai si Yohane, raulira, “Adiwa mpane nibuku mopakaosa tau mapalu etu? Lako imba mai rosomi, ai ima anu mokiraka komi kuasa mobabei etu?”
8 Ni tempo etu, i Peturu nakuasai nu Inosa Magali, mpane mololitamo ia, nauli, “Uma-uma, tadulako nu tau wori ai tadulako agama! 9 Nakenimpopakaosaki tau anu mapalu, etumo mpane niparesa kami i eo ei, ai nipenoka mbui manginsani adiwa pepakaosaki. 10 Mewali, komi ai toSaraeli sangangaa niinsani, tau ei maosa ai nabuku meongko i se ei, nakeningkamakuasa ni Pue Yesu Kerisitu toNasare. I Pue Yesu etu nipaku i kau anu rapopombesape, agaiana i Pue Ala mopatuwu mpesola Ia. 11 Iamo anu natunggai lolita nu Sura Ngkora Magali anu manguli ewa ei:
‘Komi ewa topowangu tombi, watu anu nitende,
watu etuda anu mewali arii ntongo nu tombi.’” (Dulua Petoia 118:22)
12 Lako ni se etu, nauli mbuimo ni Peturu, “Baria ria dala ntanina mansumba katesorema lako si Pue Ala, batena ngkida i Pue Yesu. Lawi i sumalele dunia ei, baria ria tau ntanina, batena ngkida i Pue Yesu anu natudu mai ni Pue Ala i manusia, ai Ia ngkida anu Nabuku mosore kita lako i suku dosata.”
13 Tingkara mpuu sira tadulako aretu mangita kapebai ni Peturu ai i Yohane mololita. Apa mani i Peturu ai i Yohane baria sira mosikola, wule tau biasa ngkida sira. Ai tadulako aretu manginsani mbui i Peturu ai i Yohane topeguru ni Pue Yesu ni banimpia. 14 Agaiana tadulako aretu, baria sira pebai mesono, lawi tau anu mapalu etu maosamo, ai ria i se etu meongko i tumbiri ni Peturu ai i Yohane. 15 Etumo mpane motudu ngkida sira suro ni Pue Yesu lambu lako i poparesaara, mpane mogombo mbui sira, 16 raulira, “Apamo wei anu ina tababei i tau anu rodua aretu? Lawi ope-ope tau i Yerusale manginsani ka sirana anu mobabei tanda kuasa anu mabose etu. Baria mbui pensani tasapuaka. 17 Agaiana bona ntena sumalele tau mangepe, aginamo tapakaeka sira ai taombo sira bona inee sira mololita si ima ngkida kono si Yesu.”
18 Mewali, roo awetu, moronde mpesola sira i Peturu ai i Yohane, raulira, “Ineemo nisola-sola mepatudu ba mokabelai sanga ni Yesu.”
19 Mesono i Peturu ai i Yohane, raulira, “Pekirimi umba anu naunde ni Pue Ala: mampeulai kami parentami ba mampeulai kami parenta ni Pue Ala! 20 Lawi bariamo pensani kipengkarooka mampololita apa anu kiita ai anu kiepemo.” 21 Lako ni se etu, baria ria dala nu tadulako aretu mosuku sira, mewali maruminsi popakaekara i Peturu ai i Yohane. Kasopoana rapalewamo sira, lawi ope-ope tau motoia i Pue Ala nakeningkatongawana kuasa anu rababeira etu. 22 Tau anu rapakaosa etu, tinuwuna melabimo iba mpulu mpae.
Topepotuu si Pue Yesu merade roso lako si Pue Ala
23 Awetu rapalewara i Peturu ai i Yohane, laumo sira mampomberumpaka rangara, mampololita sira apa anu raulika sira nu kapala-kapala tadulako menomba ai totomana nu toYahudi. 24 Awetu raepe nu rangara lolita etu, mekakae simbelamo sira si Pue Ala, raulira, “Pue, Ikomo anu mampopewali langi ai dunia, ai tasi ai sinangka isina. 25 Iko anu mongkora si Datu Daudi, ulububuki ni banimpia, lawi iamo batuaMu. Ai tongo ni Daudi nakuasai nu Inosa Magali, mampololita ia kono si Yesu, nauli:
‘Mangkiada mpane marumpu sira
tau anu baria sira toYahudi?
Mangkiada mpane tau wori
mobabei tunggaiara anu baria mobundu?
26 Datu-datu i dunia mampasilolonga sira ina mombeala.
Awetu mbui ope-ope topoparenta,
sintuwu sira mampenoka moewa i Pue Ala
ai Datu Topesorema anu Napelisi.’ (Dulua Petoia 2:1-2)
27 O Pue, tepabukei mpuumo lolita ni Daudi etu. Lawi ni banimpia i rara nu kota ei, i Datu Herode ai i Pontiu Pilatu sintuwu sira simbela-mbela ai toYahudi ai tau anu baria sira toYahudi. I rara nu kasintuwura etu, mampenoka sira moewa i Pue Yesu, BatuaMu anu magali anu Nupelisi mewali Datu Topesorema. 28 Rabotusiramo bona mampopate sira i Pue Yesu. Agaiana anu rababeira etu mopabukei apa anu Nupakanoto amimo duduuna ope-ope mewali mangula kuasaMu ai peundeaMu.
29 Pue, ei-ei Nuepemo pololita nu tau anu mopakaeka kami! Etumo mpane kami batuaMu ei merade kami si Iko, bona Nukiraka kami roso rara ntena kami maeka mopadongka NgkoraMu. 30 Patongawa petulungiMu, bona tau anu madua pensani sira rapakaosa, mpane Nupatongawa kuasaMu ai tanda-tanda anu mewulii, mewali i rara kuasa ai sanga ni Yesu, TuduaMu anu magali etu.”
31 Awetu roomo sira mekakae, mogua-guamo tombi anu rapeariira, ai nakuasaimo sira nu Inosa Magali. Etumo mpane pebai mpuumo sira mobambari Ngkora ni Pue Ala i tau wori.
Topepotuu si Yesu mosintuwu
32 Ope-ope tau anu mepotuu si Yesu, mosintuwu ai sampepekiri sira. Baria ria sadua anu manguli “Ei anuku mpuu,” agaiana ope-ope anu ria si sira rapoanura simbela. 33 Ni tempo etu, ai kuasa anu mabose, suro aretu mobambari sira katuwuna mpesola i Pue Yesu. Mewali ope-ope sira mansumba pewati anu mabose lako si Pue Ala. 34 Baria mpuu ria sadua lako i olora anu nakaopei ba apa-apa. Lawi ima ngkida anu ria tanana ba tombina, napobalu tanana ba tombina etu, 35 mpane doi balukina rakenira lau rasusu i suro ni Pue Yesu bona rakiraka sira tau anu moparaluu.
36-37 Awetu mbui anu nababei ni Yusupu. Mampobalu ia tanana, mpane balukina nakiraka sira suro ni Pue Yesu. I Yusupu etu iamo sadua pemulea ni Lewi, meari ia i lewuto Siprus. Suro ni Pue Yesu mosanga mbui ia i Baranaba, lempona: topepalera.