I Ananias ai i Sapira
5
1 Ria mbui tau samboko anu mampobalu sira tanara. Tomoane sangana i Ananias, towawine sangana i Sapira. 2 Awetu roomo sira mampobalu tanara, i Ananias laumo mosusu baluki nu tana etu i suro ni Pue Yesu, nauli, “Eimo ope-ope doi baluki nu tanaku.” Molentano santongo balukina nabolida. Babeiana etu, napomakono mbui nu towawinena.
3 Etumo mpane nauli ni Peturu si Ananias, “Datu nu Setamo anu mokuasai raramu! Mampodongkoka Inosa Magali, lawi nuuli doi baluki nu tanamu nususumo ope-ope, molentano santongo nubolida! 4 Lako baria mani nupobalu tana etu, iko mpuu tumpuna. Ai ane nupobalumo, balukina iko mbui tumpuna. Mewali, adiwa mpane ria tunggaia nu raramu mobabei ewa etu? Baria manusia anu nudongkoki. I Pue Alada anu nudongkoki!”
5 Awetu naepe ni Ananias lolita ni Peturu, madungka ia mpane kasaliu mamate. Ope-ope tau anu mangepe apa anu mewali, maeka mpuu sira. 6 Lako ni se etu, dongkamo basangkia tomoane mobungkusi wotowata ni Ananias, mpane rakowa lau rapaiwu.
7 Kira-kira tolu jaa lako i se etu, dongkamo mbui towawine ni Ananias si Peturu. Agaiana baria kowo nainsani apa anu mewali ni mpongone. 8 Nauli ni Peturu si ia, “Ulika aku, tanami anu nipobalu, ba ei mpuumo balukina ope-ope?”
Nasonoi ni Sapira, “Etu mpuumo ope-ope.”
9 Nauli ni Peturu, “Mangkiada komi samboko sampepekiri mampetandaka Inosa Magali? Peita! Tau anu lako roo mopaiwu tomoanemu, dou sira i boboka. Iko ina rakowa mbui lau rapaiwu.” 10 Awetu naepe lolita ni Peturu, madungka ia ai kasaliu mamate. Kadongkara tau anu mopaiwu i Ananias, mangitamo mbui sira towawine ni Ananias mamate. Kasaliu rakowa lau rapaiwu i tumbiri nu talumba nu tomoanena. 11 Mewali, ope-ope tau anu mepotuu si Kerisitu anu meari i se etu ai tau ntanina mbui, maeka mpuumo sira mangepe apa anu mewali etu.
Tanda kuasa anu rababei suro ni Pue Yesu
12 Suro ni Pue Yesu mobabei sira maisi tanda anu mewulii i olo nu tau wori. Ope-ope tau anu mepotuu si Pue Yesu, sampepekiri sira terusu i tambale ni Salomo i Tombi ni Pue Ala. 13 Tau anu baria sira mepotuu si Pue Yesu, baria sira madota meguluki simbela-mbela ai sira. Agaiana nauda awetu, ope-ope topepotuu rabila mpuu sira nu tau wori. 14 Kalalaua tetambaimo tau anu mepotuu si Pue Yesu, malompe tomoane awetu mbui towawine.
15 Maisi katongawaana kuasa anu rababei nu suro etu, etumo mpane maisi tau madua rakeni sira mai ai alira rapaturuira i wiwi dala. Mobabei sira ewa etu lawi rasarumakara ane i Peturu moliu i se etu, nauda babaona ngkida kono i wotora, sangangaa maosa sira. 16 Mewali, mawori sira tau anu lako i boea-boea anu gompi, lau sira i kota Yerusale mangkeni pokara anu madua ai tau anu napesuangi nu seta. Ope-ope sira rapakaosa.
Suro ni Pue Yesu rapopesiasi
17 Ni tempo etu, Tadulako Menomba Mabose ai ope-ope topeulana iamo tau anu mepotuu i patudu nu Saduki sira, masina mpuu sira i suro ni Pue Yesu. Etumo mpane mampopesiasi sira 18 suro ni Pue Yesu etu rasokomo sira ai rataha i rara nu petarunggua. 19 Kawengi etu, dongkamo sadua malaeka ni Pue mobungkasi boboka nu petarunggua mpane mangkeni sira lau i raoa. Naulika sira nu malaeka etu, 20 “Laumode komi i Tombi ni Pue Ala, nipadongka i tau wori ope-ope Ngkora ni Pue Ala, bona mansumba sira katuwu malompe anu baria mokasopoa.” 21 Mewali, madondo-dondo, lau mpuumo sira i Tombi ni Pue Ala mpane mepatudu sira i se etu.
Tongora mepatudu, Tadulako Menomba Mabose ai rangana moronde ope-ope tadulako nu toYahudi bona terusu i pogombo mabose toYahudi. Mogulu mpuumo sira ope-ope, mpane ratudu tau lau sira mangala suro ni Pue Yesu anu i rara nu petarunggua mpane rakeni i lio. 22 Agaiana kadongkara anu ratudu etu i petarunggua, baria sira ria rasumbara! Mesolamo sira i tadulakora, raulira, 23 “Kadongkaki i petarunggua, kiita boboka nu tarunggu mia-mia tetuko ai tegili. Mpane surudado ni se etu, ria mani sira mokampai boboka. Kibungkasimo boboka, baria ria sadua tau kisumba i rara!” 24 Awetu raepemo nu tadulako topokampai Tombi ni Pue Ala ai kapala-kapala tadulako menomba bambari etu, mawulimo sira. Baria rainsanira kaimba lau nu suro aretu. Ai maekamo sira nakeni nu apa anu ina mewali.
25 Lako ni se etu, dongkamo sadua tau mangulika sira, “Nipetingai! Tau anu nitahami i petarunggua, riamo sira mopatudu tau wori i Tombi ni Pue Ala!” 26 Etumo mpane laumo tadulako topokampai Tombi ni Pue Ala simbela-mbela ai rangana mangala suro aretu. Suro aretu, baria sira rakarumpui ba rarurugii, lawi tadulako topokampai Tombi ni Pue Ala simbela-mbela ai rangana, maeka i tau wori ntena sira rawatui.
27 Mewali, suro aretu rakenimo sira i lio nu topobotusi kara-kara nu toYahudi. Mpane Tadulako Menomba Mabose etu, mekunemo si sira, nauli, 28 “Kiombomo komi ni banimpia, inee mpuu nisola-sola mepatudu ba mokabelai sangana ni Yesu. Peita anu nibabei! I sumalele kota Yerusale mawori tau mampetingai patudumi etu! Niulimi kami anu masala kono i karapopatena Tau etu!”
29 I Peturu ai suro ni Pue Yesu anu ntanina mosonoi sira, raulira, “Baria parenta manusia anu kipeulai, agaiana parenta ni Pue Alada, batena etu anu kipeulai. 30 I Pue Yesu anu nipopate, nipaku i kau anu rapopombesape. Agaiana i Pue Ala anu rapenombai nu ulububuta ni banimpia, mopatuwu mpesolamo i Pue Yesu 31 ai Naongko napopomeso mbai i kuanaNa, mpane Nakiraka kuasa mewali Tadulako ai Topesorema, bona kita toSaraeli pensani menonso lako i dosata ai mansumba peampuni. 32 Kami eimo sabiNa i sinangkana etu, Inosa Magali mbui mewali sabiNa, lawi Inosa Magali mopakanotoka i ope-ope tau, kamonsona apa anu kipadongka etu. Inosa Magali etu nakiraka ni Pue Ala i ope-ope tau anu mengkoru i parentaNa.”
Pololita ni Gamaliel
33 Awetu raepe nu topobotusi kara-kara aretu, marumpu mpii sira, ai mampenoka sira mampopate suro ni Pue Yesu etu. 34 Agaiana ria sadua lako i olo nu topobotusi kara-kara aretu, iamo sadua tadulako anu mampeulai patudu Parisi anu rasanga i Gamaliel. I Gamaliel etu, guru agama anu rabila nu ope-ope tau. Meongkomo i Gamaliel motudu tau mangkeni sira suro etu lau i raoa sampalai. 35 Roo awetu, mololita ia, nauli, “Poka-poka toSaraeli! Nipekiri lompe sala, ba apa anu sangangaa nibabei i tau etu. 36 Lawi basangkia mpaemo naliu, ria sadua tomoane anu rasanga i Teudas, anu mopadongka ka iana tau anu makuasa. Mewali, mawori tau meula si ia, kaworira kira-kira iba atu dua. Agaiana kasopoana rapopate ia, mpane topeguruna ope sira masawu. 37 Awetu mbui, i tempona ope-ope tau tongora raimba nu topoparenta, ria sadua toGalilea, sangana i Yudasi. Ia mbui mangkeni tau wori moewa topoparenta. Agaiana baria masae rapopate ia, mpane topeguruna masawu mbui sira. 38 Mewali poka-poka, ei wule pololitaku: Ane pensani inee sira nipopangkia tau arei. Aginamo nipogeaka sira, lawi ane wule lako i manusia ngkida patudura etu, manotomo kaina tunana. 39 Agaiana ane lako si Pue Ala, baria sira pensani ninangi. Lawi ane niewa sira, simbela ngkida komi moewa i Pue Ala.”
Mewali, lolita ni Gamaliel etu radoko nu topobotusi kara-kara aretu. 40 Roo awetu, suro aretu raronde mpesola sira mpane rarurugii sira, raulika sira, “Ineemo komi mopatudu tau mokabelai sanga ni Yesu!” Lako ni se etu, rapalewamo sira. 41 Suro aretu lambumo sira mopalengi poterusua nu topobotusi kara-kara nu toYahudi. Nauda sira rapopesiasi ai rakaisii lolita, batena matono sira lawi rainsanira apa anu mewali etu, sintoto ai peundea ni Pue Ala, nakenimpeulara si Yesu. 42 Eo-eona i Tombi ni Pue Ala ba i tombi-tombi ntanina, mopadongka liliu sira Bambari Malompe kono si Pue Yesu, Datu Topesorema anu nidandimo ni Pue Ala ni banimpia.