Pendolu nu Inosa Magali
2
1 Kadongka nu eo anu rapomabose nu toYahudi anu rasanga Eo Pentakosta, ope-ope tau anu mepotuu si Yesu mogulu i sambua pearia. 2 Ungangkidamo raepera wotu lako i langi, ewa pewui nu pambui anu marimbuku. Tongora momeso, wotu etu raepera i sumalele nu tombi poterusuara. 3 Mpane raitara ewa mbugi nu apu anu ewa dila, anu mangulele mpane mengkatoa si sira sadua-sadua. 4 Roo awetu, ope-ope tau etu nakuasaimo sira nu Inosa Magali, mepuumo sira mololita ai basangkia basa anu nakiraka nu Inosa Magali anu baria mani rainsanira, mangula apa anu napakanotoka sira nu Inosa Magali.
5 Ni tempo etu, mawori sira toYahudi anu lako i sumalele dunia mai, meari i Yerusale. ToYahudi aretu, mengkoru sira si Pue Ala. 6 Awetu raepe nu toYahudi aretu wotu anu ewa pambui ni mpongone, terusumo sira. Ai awetu raepera pololita nu tau anu mepotuu aretu, rapowulira. Etumo mpane mololita sira, raulira, “Adiwa pewalina mpane mololita sira mopake basata sadua-sadua.” 7 Tingkara mpii sira, raulira, “Apa anu mewali ei? Bariapae topololita aretu ope-ope sira toGalilea? 8 Mangkiada mpane taepe sira mololita i rara nu basata? 9 Lawi ria kita lako i tana Partia, Media, Elam, lako i Mesopotamia, Yudea ai Kapadokia. Ria kita anu lako i Pontus ai propinsi Asia, 10 lako i Frigia ai Pampilia, lako i Masiri ai lako i basangkia ngamba anu gompi i kota Kirene anu ria i tana Libia. Ria kita anu dongka lako i kota Roma. 11 Ria kita toYahudi, ai ria mbui sira tau ntanina anu mesuamo agama Yahudi. Ria kita anu lako i lewuto Kreta mai ai lako i tana Arab. Ope-ope kita mampetingai pololitara i rara basata saduduata anu mampololita tanda kuasa anu nababei ni Pue Ala.” 12 Tingkara ai mawulimo sira ope-ope, mpane mombepekune sira sadua ai sadua, raulira, “Apadawei lempona ei?”
13 Agaiana ria mbui sira anu mampopowowoo, raulira, “Nalangui nu anggoro sira!”
Tuntu ni Peturu i tau wori
14 Lako ni se etu, meongkomo i Peturu simbela-mbela ai suro ntanina anu sampulu sadua, nauli masisimbuku, “Poka-poka toYahudi, ai komi anu meari i Yerusale! Nipetingai lompe, lawi apa anu mewali ei, ina kupakanotoka komi. 15 Kami ei, baria kami malangu ewa anu niuli. Ei-ei baria mani tempo manginu lawi lako tinti sasio madondo. 16 Agaiana apa anu mewali ei iamo pobago nu Inosa ni Pue Ala si kami mangula apa anu napadongka ni nabi Yoel ni banimpia, awei:
17 Nauli ni Pue Ala:
‘I kasopoa dunia,
Ina Kukiraka InosaKu i ope-ope tau.
Anami tomoane ai anami towawine ina mampololita apa anu Kupololita.
Anami anu anantomoanemo ai anami anu anantowawinemo ina mangita apa anu Kupopeitaka sira.
Tomanami sira ina mangipi ai pangipi anu Kukiraka sira.
18 Dongka-dongka i tau anu batua katuwura, malompe tomoane awetu mbui towawine,
ina Kukiraka sira InosaKu i eo etu,
ai ina mampololita sira apa anu Kupololita.
19 Ina Kupopeitaka komi anu metingkarai i langi
ai tanda kuasa i dunia,
ewa raa ai apu, ai rambu anu morumuku.
20 Lako baria mani dongka eo pobotusi ni Pue,
eo anu mabose ai anu meawa, baria ina mesimbaki,
mpane wula ina mewali mawaa ewa raa.
21 I tempo etu, ima ngkida anu mokabelai sanga ni Pue,
batena tesorema sira lako i suku dosara.’” (Yoel 2:28-32)
22 Mpane napaliliumo ni Peturu pololitana, nauli, “Poka-poka toYahudi! Nipetingai apa anu kuulika komi ei. Anu kutunggai iamo i Yesu toNasare. Natudumo ni Pue Ala mobago si komi. Etu tongawa mpuu ai tanda-tanda kuasa anu mewulii ai metingkarai, anu napobago ni Yesu nakeningkamakuasa ni Pue Ala i olomi. 23 Naudapae niinsanimo apa anu mewali, i Yesu nisusu i tau anu madaa bona rapaku i kau anu rapopombesape. Agaiana anu mewali etu, batena mangula apa anu napakanoto amimo ni Pue Ala, lawi nainsani ni Pue Ala apa anu sangangaa ina mewali. 24 Komi mampopate i Yesu, agaiana i Pue Ala mopatuwu mpesola ai mopawia Ia lako i kuasa nu kamate, lawi baria mpuu Ia pensani mamate liliu. 25 Lawi riamo lolita ni Datu Daudi ni banimpia kono si Yesu anu manguli:
‘Kuita, batena i Pue anu mamporangai Aku.
Baria ria anu Kupokaeka,
lawi i Pue anu motulungi Aku.
26 Etumo mpane matono mpuu raraKu,
ai Kutoia liliu Iko, Pue.
WotoKu batena ina tuwu lawi mesarumaka Aku si Pue Ala.
27 Lawi baria ina Nupogeaka InosaKu meari i pearia nu tomate,
wotoKu baria ina Nupogeaka magoro i rara nu talumba,
lawi Aku TuduaMu anu matundu.
28 Nutudokamo Aku dala nu katuwu malompe anu baria mokasopoa.
Ina maruminsi mpuu katonoKu i tempoKu ria simbela-mbela ai Iko.’” (Dulua Petoia 16:8-11)
29 Lako ni se etu, napaliliumo ni Peturu pololitana, nauli, “Poka-poka, kuulika komi i kamonso-monsona, baria woto ni Daudi saduduana anu natunggai ni Daudi i pololitana etu. Lawi ulububuta i Daudi, matemo rapaiwumo. Talumbana tainsani mani dongka ei-ei. 30-31 I Pue Ala modandimo si Daudi ai sumpaNa. Sadua lako i pemuleana ina naongko ni Pue Ala mewali datu. Lawi i Daudi sadua nabi, nainsani apa anu ina napobago ni Pue Ala, sintoto ai dandiNa. Etumo mpane napololita amimo kono i Datu Topesorema anu nadandi ni Pue Ala, ina tuwu mpesola lako i kamateNa, nauli:
‘WotoNa baria rapatumbeika i pearia nu tomate,
ai wotoNa baria rapatumbeika magoro i rara nu talumba.’ (Dulua Petoia 16:10)
32 I Pue Yesu anu natunggai ni Daudi i pololitana etu. Lawi Iamo anu napatuwu mpesola ni Pue Ala. Kami ei mewali sabiNa, lawi kiita mata katuwuNa mpesola. 33 I Pue Ala moongkomo i Pue Yesu, Napopomeso i pomesoa anu teadai mbai i kuanaNa. Lako ni se etu, i Pue Ala Tuamata mokiraka i Pue Yesu Inosa Magali ewa anu Nadandi. Mewali anu niitamimo ai anu niepemimo ni mpongone, mewali nakenimpobago nu Inosa Magali anu nakirakamo ni Yesu si kami.
34 Mewali poka-poka, baria i Daudi anu tuwu mpesola ai anu mengkaore lau i suruga. Agaiana nauli ni Daudi:
i Pue Ala mongkora i Tuaku, Nauli: 35 ‘Pomesomode mbai i kuanaKu, duduuna Kupopengkoru sira ope-ope iwaliMu si Iko.’” (Dulua Petoia 110:1)
36 Lako ni se etu, napasopomo ni Peturu pololitana, nauli, “Mewali, etumo mpane komi toYahudi, sangangaa niinsani mpii i Pue Yesu anu nipaku i kau anu rapopombesape etu, Iamo anu napopewali ni Pue Ala mewali Pueta ai Datu Topesoremata.”
37 Awetu raepe nu tau wori lolita ni Peturu etu, mawuli mpuu rarara mpane mekunemo sira si Peturu ai i suro ni Pue Yesu anu ntanina, raulira, “Ane ewa ee, apamo anu sangangaa kibabei?”
38 Nasonoi ni Peturu, “Sangangaa menonso komi sadua-sadua lako i dosami, ai sangangaa rariu komi i rara nu sanga ni Yesu Kerisitu. Ane ewa ee, i Pue Ala ina moampuni dosami, ai Nakiraka komi Inosa Magali. 39 Lawi dandi ni Pue Ala rakirakamo kita toYahudi dongka i pemuleata, dongka mbui i tau ntanina anu baria toYahudi. Dandi etu rakiraka i ope-ope tau anu naronde ni Pue Ala Pueta.”
40 Baria etu ngkida anu nauli ni Peturu, agaiana maisi mani anu napololita. Napatudu sira tau wori, nauli, “Menonsomo komi! Ei-ei mawori tau anu madaa, mewali inee sira nipeulai, bona ntena komi mansumba pesuku ni Pue Ala anu ina morumpa sira!” 41 Mawori tau anu mampotuu sira lolita ni Peturu, mpane mangkeni sira wotora rariu. Ni eo etu, kaisina tau anu mepotuu si Yesu, tetambai kira-kira tolu nsobu. 42 Roo awetu, mawori sira tau anu mepotuumo si Pue Yesu, matundu sira mampetingai patudu nu suro ni Pue Yesu, ai terusu liliu sira. Mangkoni simbela-mbela mokira-kira sira roti nakenimpekaendora si Pue Yesu, mpane mekakae sira.
Posintuwu nu topepotuu si Pue Yesu
43 Suro ni Pue Yesu mobabei sira maisi tanda kuasa anu mopatongawa kuasa ni Pue Ala. Etumo mpane mawori tau matingkara. 44 Mosintuwumo sira ope-ope anu mepotuu si Pue Yesu. Anu-anura rapoparewara simbela. 45 Ria sira i olora anu mampobalu anu-anura, mpane balukina rakira-kirara i singka rangara sintoto ai apa anu rapobilala nu rangara. 46 Eo-eona terusu sira i Tombi ni Pue Ala. Ai mangkoni roti mbui sira simbela-mbela i tombira sadua-sadua, nakenimpekaendora si Pue Yesu ai nakeningkatono-tonora mangula kalompe nu rarara. 47 Motoia liliu sira i Pue Ala, ai raunde sira nu ope-ope tau. Eo-eona kalalaua tetambaida sira, lawi i Pue motambai tau anu mansumba katesorema.