Tekamus Tejarita NuꞌAlataꞌala
Hosana Teponopeong nutoo-too nuꞌIsrael, tebatuanya “Salamata siꞌami, boSiopu.” ‘Hosana’ heꞌua lamai teBasa nuꞌAram, sanu eipamulaongnya tebatuanya “Salamata siꞌami eꞌeini.” Tapi neende lamai heꞌua, teponopeong eini pinake molabot ane nomuji tetoo-too.
Kristus Sababa Kristus heꞌua lamai teBasa nuYunani obatuanya “sotoo sanu nolatabi.” Eilalong nuBasa nuꞌIbrani (tebasa nutoo-too nuꞌIsrael), sababa teMesias obatuanya selilio “sotoo sanu nolatabi.” Luulumai watu teꞌAlataꞌala nomile sotoo majari tepuang nuꞌIsrael, tenabi atau teꞌimam molatabi siia nepake telatab simamo tetanda tetoo heꞌua pinilei nuꞌAlataꞌala majari tepuang. Karna heꞌua watu teꞌAlataꞌala nojanji Siia monuju sotoo teToponyalamat monyalamata tetoo ane momimpin tePomarenta nuꞌAlataꞌala, Siia notopea Siia “teMesias” atau “teKristus,” nopoꞌitaa tetoo heꞌua pinilei ane tinuju.
magalang Seilu tutuu tetoo atau tesagara.
matoba Watu tetoo mabalik teꞌotutuvunya. Siia mengondok monggauka sanu majaat ane mompamula monggauka sanu mondolong ane sanu tutuu.
maꞌaasi Mondulu tetoo sanu oparaluu.
membombosiong Teꞌotutuvu sanu mombosi. Jio nobule.
mombaptis Eilalong nujarita nuꞌAlataꞌala tinulis siYohanes teTopombaptis nombaptis mabari tetoo eilalong nuBangkalang nuYordan. Siia nongular siira kanaboi matoba lamai tedosa-dosa niira heꞌuapa nobaptis antau jojoo tetoo moꞌotoi siira matobamo. Sima heꞌua siia nonyadiaa teambok nutoo-too jijiompo teꞌajajaok niYesus.
Watu sotoo momarcaya eisiYesus Kristus, siia seilu nobaptis antau nopoꞌitaa eitoo-too ntaninya siia majarimo tetoo nuKristus.
Tebatuanya tebaptis heꞌua tetoo sanu nobaptis matobamo lamai tedosa-dosa sanu ginaukaꞌonya; siia nomarcaya eisiYesus Kristus, sanu nojanjia mongampuni tedosa-dosa nutoo sanu nomarcaya eiSiia; siia seilu monuut siYesus Kristus ane monuruꞌi Siia.
mopaꞌasalamat Mondulu tetoo sanu sedeꞌipo maate jaok jiongo mesilaka.
nonganggap mbotonya sima teꞌAlataꞌala Ane umai tetoo nongular siia selio-lio teSiopu Alataꞌala, siia heꞌua nonganggap mbotonya sima teꞌAlataꞌala. Ane sotoo nonganggap mbotonya sima teꞌAlataꞌala, heꞌua tedosa sanu mooge. Sisee sanu monganggap mbotonya sima teꞌAlataꞌala nohukum maate (Im. 24:13-16; 1 Raj. 21:13).
peꞌelivas teavu lamai teꞌobal nupaa Ane siira netencile nelampa lamai tetana nutoo-too sanu jio teYahudi, tetoo-too nuYahudi mopeꞌelivas mombosi teꞌobal nupaa niira ane tepakean niira, karna siira nomikir tetoo-too sanu jio teYahudi ane tetana niira nelevu. SiYesus nonuju temurit-murit-Nya monggauka sanu selio-lio eitoo-too nuYahudi sanu jio seilu monarima tejarita nuꞌAlataꞌala, antau nopoꞌitaa sima siira nelevu eitolo nuꞌAlataꞌala. Ane siira jio matoba, siira nosesai. (Mrk. 6:11). Itai sanu selio-lio ncoono eini eilalong Kis. 18:6.
pongadilan nuꞌagama nuYahudiUmai pitumpulu sotoo eilalong nukolompok eini. Eilalong nukolompok eini umai tetoo-too nuSaduki, tetoo-too nuVarisi ane tetoo-too tetopomaguru nuꞌAlataꞌala. Tekolompok einimo tepongadilan sanu tutuu napangkat eitoo-too nuYahudi. Inuduta niira tesaba tejaat ane siira naala nohukum maate. Tapi watu teꞌotutuvu niYesus eijuniaa, siira pinarenta nutoo-too nuRomawi ane siira jiongo maala mogutu teponyesaong heꞌua. Heꞌua sabanya siira kanaboi nomongi eiGubernuur nuRomawi, siPontius Pilatus, antau siYesus sinalipa (Itai Mrk. 14:46; 15:1-15).
seende-endenya Tewatunya sanu jio umai teponouꞌong.
seetan Meꞌita teꞌalus sanu majaat.
siHerodes Eilalong nuPejanjiong Sanu Vuou, umai apatoo sanu tinope siHerodes:
1. tePuang siHerodes, sanu tinope siHerodes Sanu Mooge, tepuang nuYudea watu siYesus pinoguungaa. Siia seilu momate siYesus. Karna heꞌua siia nonuju tetoo-too momate jojoo teunga langkai teꞌumurnya rontoung watu siYesus ulengi teunga medeꞌi. (Mat. 2:1–22; Luk. 1:5).
2. SiHerodes Antipas heꞌua teunga niHerodes Sanu Mooge. Siia teꞌolongian eiGalilea watu siYesus nongulara tejarita nuꞌAlataꞌala ane nonggauka tegauk-gauk sanu mabaraka. Siia nolapi siHerodias ane nonuju tevaꞌi niYohanes teTopombaptis sinambale. Tetoo-too nuYahudi nongomung siYesus eisiHerodes Antipas jijiompo Siia sinalipa (Mrk. 6:14–29; Luk. 23:6–12).
3. TePuang siHerodes Agrippa Sanu Pabibia heꞌua temoꞌupu niHerodes Sanu Mooge. Siia sanu nonyesai tetoo-too sanu nomarcaya eisiYesus Kristus. Siia nomate siYakobus tesiaꞌa niYohanes (Kis. 12:1–23).
4. TePuang siHerodes Agrippa Sanu Ororuaaꞌonya heꞌua tetoꞌon niHerodes Sanu Mooge. Siia sanu neꞌeepe siPaulus watu siia nonjarita jijiompo tegubernuur nonuju siPaulus umaꞌo eiRoma antau inadili niKaisar (Kis. 25:13–26:2; 26:19, 27–32).
siHerodias SiHerodias heꞌua telapi niHerodes Antipas. Siia luulu telapi niPilipus, terurus niHerodes Antipas.
siKaisar SiKaisar heꞌua tetope sanu vineena eipuang nuRoma. Tetoo-too nuRoma nondaaga mabari tebangsa. SiKaisar heꞌua tepuang jojoo tebangsa heꞌua. Jojoo tepuang nuRoma tinope siKaisar.
siLewi (Tpml. 29:34; Ibr. 7:5, 9-10; Why. 7:7) SiLewi heꞌua sotoo lamai sompulu rotoo teunga niYakub, tesiopu-siopu sanu luulumai sompulu rosuku nuꞌIsrael. Tebija niLewi, inantaa antau nonggauka tepokarajaaong nuꞌAlataꞌala eiVonua nuꞌAlataꞌala. Teꞌimam-imam pinilei lamai tebija sotoo tebija niLewi. Heꞌua siHarun.
SiLewi heꞌua valii tetope sotoo lamai sompulu rotoo temurit niYesus. Lasiangkaning siia tinope siMatius (Mat. 9:9; Mrk. 2:14; Luk. 5:27-29). Siia sanu nonulis TeKareva Mombosi Sanu Tinulis NiMatius.
siLot (Tpml. 11:27; Luk. 17:28-32; 2Ptr. 2:7) SiLot heꞌua teunga niHaran. SiHaran tetuai niꞌAbraham. Karna heꞌua siLot teponungao niꞌAbraham. Watu siꞌAbraham umaꞌo nelolo tetana sanu jinanjia nuꞌAlataꞌala, siLot umaꞌo concoono siia. Watu siira najaok eitana heꞌua siLot umaꞌo ane nomoia eiSodom. Tetoo-too nuSodom nonggauka tegauk-gauk sanu majaat. Karna heꞌua teꞌAlataꞌala nonjarita Siia mopoꞌogonu tekota heꞌua. TeꞌAlataꞌala nonuju temalaekat-Nya mongulara sima terancana-Nya antau siira maala melinjok. Tesoungaoung/saanak niLot nolinjoꞌi teSodom jijiompo teꞌAlataꞌala nopoꞌogonu tekota heꞌua nepake teapi. Temalaekat nonjarita eisiLot inyaa monyilig eiteꞌe watu siira molinjoꞌi tekota. Tapi telapi niLot nonyilig eiteꞌe ane selengaan najari teerii nuosing.
siMelkisedek (Tpml. 14:18; Ibr. 5:6-10; 6:20; 7:1-17) Jojoo sanu siꞌita moꞌotoi sima siMelkisedek tinulis eibuku nuꞌIbrani ane eibuku nuPamulaongnya 14:17-20 eipaio tinulis siia sotoo teꞌimam pinilei nuꞌAlataꞌala. Vavalii seeleo, temusu-musu noraꞌop teponungao niꞌAbraham, siLot, soungaong/saanak niLot ane tesasagara niira. SiꞌAbraham umaꞌo ane nongeva temusu-musu heꞌua ane nondaag siira. Siia nopaꞌasalamat siLot ane jojoo tesasagaranya. Pepees siꞌAbraham netencile, siMelkisedek netepojaok siia eipelampaongnya. SiMelkisedek nombee teroti ane teogo nuꞌanggur eisiꞌAbraham ane nonggane nomongi teꞌAlataꞌala mombarakai siia. SiꞌAbraham nombee eisiMelkisedek setilalong lamai sompulutilalong tesasagara sanu inala lamai temusu-musu heꞌua. Mabarintoung lamai heꞌua tebiasa nutoo-too nuꞌIsrael nombee eiꞌimam-imam setilalong lamai sompulutilalong tehasil nujoꞌong ane tedoi niira.
Teꞌimam-imam nutoo-too nuꞌIsrael pinilei lamai tebija niLewi. Tapi watu siMelkisedek netepojaok siꞌAbraham, siLewi jiompo pinoguungaa. Teunga niꞌAbraham, siꞌIshak, sanu majari tekakai niLewi jiompo pinoguungaa valii. Karna heꞌua, watu siꞌAbraham nombee eisiMelkisedek setilalong lamai sompulutilalong tesasagaranya, heꞌua sima jojoo teꞌimam-imam tebija niLewi nombee tepombee heꞌua karna jamo, watu siira pinoguungaa, siira majari tebija niꞌAbraham (Ibr. 7:9,10).
siNuh (Tpml. 5:29; Mat. 24:37-38; Luk. 3:36; 17:26-27; Ibr. 11:7; 1Ptr. 3:20; 2Ptr. 2:5). SiNuh netuvu luulumai. Tejarita sima siNuh eiBuku nuPamulaongnya eipasal 6 jaok tepasal 9. Watu siNuh netuvu, tetoo-too nonggauk mabari tegauk sanu majaat. Karna heꞌua, teꞌAlataꞌala nonjarita Siia momaꞌatu teogo buntul momate siira ane mopoꞌoropu jojoo teisi nujuniaa. Tapi siNuh tetoo sanu mombosi. Siia nonuruꞌi teꞌAlataꞌala. Karna heꞌua teꞌAlataꞌala nonuju siNuh mogutu tepayangan sanu mooge, ane Siia nonjarita eisiia iamaꞌo mogutu tepayangan heꞌua. Siia nonuju siNuh mongomung telapi, tolutoo teunga langkai ane telapi-lapi niira concoono tesiama ane tesiina lamai jojoo tebinaatang ane temamanuk eilalong nupayangan. SiNuh kanaboi mongomung valii pitumbaang tesiama ane pitumbaang tesiina nubinaatang sanu jio mepali. SiNuh nonggauka jojoo sanu tinuju nuꞌAlataꞌala. Touk siNuh ane soungaongnya/saanaknya nentama eilalong nupayangan, teꞌAlataꞌala nonyabaa teujang sanu morombak ane teogo buntul. Teogo heꞌua noloupi tepuncung-puncung nububuut. SiNuh ane tesoungaongnya/tesaanaknya nasalamat. Tapi jojoo tetoo ntaninya eijuniaa nolodong.
Touk sontoung, teogo noole ane tetana noꞌogalonye. SiNuh ane soungaongnya/saanaknya nolinjoꞌi tepayangan. Lamai heꞌua siNuh nonyambale tebinaatang ane nombee tepombee eiꞌAlataꞌala ane nomuji Siia karna siira pinaꞌasalamat-Nya. TeꞌAlataꞌala nojanji Siia jiongo nonyabaaꞌonye teogo buntul sima heꞌua. Tepulagian nembuꞌa eilangit ane najari tetanda nupejanjiong heꞌua.
siPetrus Tepamulaongnya tinopea siSimon (Mrk. 3:16; Yoh. 1:42) Watu siia jinaria temurit-Nya, siYesus nonopea siia siPetrus, tebatuanya “tevatu”. SiPetrus eini sorurus valii concoono siꞌAndreas (Mrk. 1:29-30).
siPilatus Siia eini inengkat tePuang nuRomawi najari tegubernuur (tetopomimpin) eiTana nuYudea, eiSamaria jaok eiꞌIdumea. Siia tegubernuur lamai tetoung 26 jaok 36. Simamo tetoo nupomarenta nuRomawi, siia sanu maala monantua iamaꞌo mehukum tetoo sanu nonggauka sanu majaat, ane nonjaga teꞌoꞌombosi ane momoia eitana heꞌua. SiPilatus sanu nonantua siYesus sinalipa.
siTimotius Sotoo tetagu niPaulus. Siia nomoia eiEvesus.
siYakub SiYakub heꞌua teunga niꞌIshak. Siinanya siRibka. Siia nepinga concoono siꞌEsau. Maampo siꞌEsau tesiaꞌa, siYakub sanu pinile nuꞌAlataꞌala najari sanu mepenting, sima tesiaꞌa. Tetoo-too nuYahudi heꞌua tebija niYakub.
siYambres Sotoo nutoo nuMesir. Siia tesando. Siia concoono siYanes nongeva siMusa eitolo tePuang nuMesir.
siYanes Sotoo nutoo nuMesir. Siia tesando. Siia concoono siYambres nongeva siMusa eitolo tePuang nuMesir.
siYusup Eilalong nujarita nuꞌAlataꞌala umai lasiatoo sanu tinope siYusup.
1. Sotoo lamai sompulu rotoo teunga niYakub. Tetuainya siBenyamin. (Tpml. 30:24; Tpml. 35:18; Kis. 7:9-14; Yoh. 4:5; Ibr. 11:21-22; Yak. 7:8)
2. Telapi niMaria, siina niYesus Kristus. (Mat. 1:16, 1:18-20, 1:24, 2:13, 2:19; Luk. 1:27; 2:4, 2:16, 2:33, 2:43; 3:23; 4:22; Yoh. 1:45; 6:42)
3. Sotoo tetuai langkai niYesus. (Mat. 13:55; Mrk. 6:3)
4. Terurus niYakobus. (Mat. 27:56; Mrk. 15:40, 15:47)
5. Tetoo lamai teꞌArimathea. Tetoo sanu makaya ane sotoo tetopomimpin nutoo-too nuYahudi. Siia tetoo sanu mombosi ane nonuut siYesus Kristus. (Mat. 27:57-60; Mrk. 15:42-46; Luk. 23:50-53; Yoh. 19:38-42)
6. Tinope valii siBarsabas. Siia sotoo tetoponuut niYesus sanu concoono siia lamai tepamulaongnya. Watu sotoo kanaboi pinilei najari tetoo sanu tinuju nombolos siYudas, umai rotoo, siMatias ane siYusup Barsabas. SiMatias najari tetoo sanu pinilei (Kis. 1:23).
7. Sanu tinope valii siBarnabas (Kis. 4:36).
siꞌAbimelekh Tetope siꞌAbimelekh heꞌua eilalong nuBasa nuꞌIbrani lamai robaba sanu obatuanya “siama” ane “tepuang.” Tebatuanya maala “siamaꞌu tepuang” atau “siama nupuang.”
Eilalong nubuku Nupamulaongnya umai rotoo sanu otope siꞌAbimelekh. Umai sanu jinaritaa eilalong nupasal 20 ane umai sanu ntaninya sanu jinaritaa eipasal 26. SiꞌAbimelekh heꞌua eipasal 20 tepuang watu siꞌAbraham netuvu. SiꞌAbimelekh heꞌua eipasal 26 tepuang watu siꞌIshak netuvu. SiꞌAbraham ane siꞌIshak seilu tetoo-too momikir telapi-lapi niira boi terurus antau siira jio nopatei ane telapi-lapi noala. SiꞌAbraham ane siꞌIshak nogutu tepejanjiong concoono tepuang-puang heꞌua.
siꞌAbraham, siꞌAbram SiꞌAbraham heꞌua tesiopu sanu luulumai sanu pabibia nutoo-too nuYahudi. Lamai tebija niꞌAbraham, najaok tetoo-too nuYahudi. Luulumai teꞌAlataꞌala nonjarita eisiꞌAbraham Siia mombee eisiia tetana sanu vuou. Siia ane tebijanya sanu mabari momoia eitana heꞌua. Tetana heꞌua majari tetana niira. TeꞌAlataꞌala nonjarita eisiia antau siia molinjoꞌi tetana sanu luulu ane melolo tetana sanu vuou. SiꞌAbraham nonuruk. Siia nelampa maavar tutuu ane teendenya kira-kira sontoung, jaok siia najaok eitana sanu vuou heꞌua. Tetana heꞌua eꞌeini tinope teꞌIsrael.
TeꞌAlataꞌala nogutu tepejanjiong concoono siꞌAbraham. Siia nojanji eisiꞌAbraham, siia ane tebijanya majari tetoo-too nuꞌAlataꞌala. Ane siira nonuut Siia, Siia monjaga siira.
SiꞌAbraham umai telapi, tetopenya siSara. Siira jiompo umai teunga watu siira meisimo. Lamai heꞌua teꞌAlataꞌala nonggauka tegauk sanu mabaraka ane siSara noguungaa teunga. Siira nonopeinya siꞌIshak.
Watu teꞌumur niꞌIshak 40 ntoung siia nolapi tebengkel, tetopenya siRibka. SiRibka noguungaa rotoo teunga nepinga. Tetope-tope niira siꞌEsau ane siYakub. Watu siYakub kira-kira 90 ntoung, teꞌAlataꞌala nombolos tetopenya najari siꞌIsrael. Tebijanya, tetoo-too nuYahudi, tinope valii “tetoo-too nuꞌIsrael.”
SiYakub nolapi rotoo sanu montolituai. Tesiaꞌa tetopenya siLea. Tetuai tetopenya siRahel. SiYakub valii nolapi rotoo tesarue. Siia najari tesiama sompulu rotoo telangkai. Eini tetope-tope niira: siRuben, siSimeon, siLewi, siYehuda, siꞌIsakhar, siSebulon, siGad, siꞌAsyer, siYusup, siBenyamin, siDan ane siNavtali. Sompulu rotoo teunga heꞌua nolapi ane paꞌabari teunga. Lamai heꞌua teunga-unga heꞌua nolapi ane paꞌabari teunga valii jaok tetoo-too nuꞌIsrael najari nabari tutuu. Siira jojoo tebija niꞌIsrael, temoꞌupu niꞌAbraham.
siꞌEsau (Tpml. 25:25; Rm. 9:10-13; Ibr. 11:20; 12:16-17) Teunga niꞌAbraham, siꞌIshak, umai rotoo teunga langkai nepinga. Tetope-tope niira siꞌEsau ane siYakub. SiꞌEsau tesiaꞌa tapi vavalii seeleo, watu siia moorok teꞌompong, siia nobaluk eisiYakub tehaak sima teunga siaꞌa. Siia nosituruk siYakub nongala teberkat-berkat sima teunga siaꞌa. Tebija niYakub najari tetoo-too sanu pinilei nuꞌAlataꞌala, jio tebija niꞌEsau.
siꞌIshak (Tpml. 17:19; Kis. 7:8; Rm. 9:7; Ibr. 11:9) SiꞌIshak heꞌua teunga niꞌAbraham ane niSara. Tebatuanya tetope niꞌIshak heꞌua “mengisi.” SiꞌIshak vineena tetope heꞌua karna siSara nengisi watu siia pabibia neꞌeepe tejanji nuꞌAlataꞌala sima siia moguungaa teunga watu siia neisimo.
siꞌIsrael SiꞌIsrael tetope sanu vineena nuꞌAlataꞌala eisiYakub, teunga niꞌIshak ane niꞌRibka. SiꞌIsrael ounga langkai sompulu rotoo sanu najari tesiopu-siopu sanu luulumai sompulu rosuku nutoo-too nuꞌIsrael.
Tebija niꞌIsrael umai lasiatope. Siira tinope “tetoo-too nuꞌIsrael,” lamai heꞌua siira tinope “tetoo-too nuYahudi.” Siira valii tinope “tetoo-too nuꞌIbrani.”
Tetana sanu pinomoiai nutoo-too nuꞌIsrael tinope valii teꞌIsrael. Luulu tinope teKanaꞌan. Tetope ntaninya valii tePalestina.
teBabel TeBabel heꞌua tetope nukota sanu luulumai. Tekota heꞌua eiTana nuBabilonia. Meꞌita tepeta eiPamulaongnya 13:10. Tekota eini tinopei watu tetoo-too nengondok nogutu temenara eiriꞌua (Tpml. 11:9). Tepuang sanu nomoia eiriꞌua nonguasai mabari tetana-tana nubangsa ntaninya. Tetoo-too nupuang nongeva tetoo-too nuꞌIsrael ane nondaag siira. Tetoo-too nupuang nuBabel nongomung mabari tetoo nuꞌIsrael eitana niira ane pinaꞌajari siira tevotuang-votuang niira. Tetoo-too nuꞌIsrael nomoia eiriꞌua 70 ntoung (Mat. 1:11-12, 17; Kis. 7:43).
TeBabel tinulis eiBuku nuWahyu(Wah. 14:8; 17:5; 18). Karna teBabel tepomoiaong nutoo-too sanu nongelingani teꞌAlataꞌala, heꞌua pinake sima tetanda tebatuanya tepomoiaong sima heꞌua. TeBabel tinulis valii ei 1 Petrus 5:13. Eiriꞌua tebatuanya laboi teRoma.
teBasa nuꞌAram Tebasa niYesus seeleo-seeleo (Mrk. 5:41; 15:34). Watu teꞌotutuvu niYesus eijuniaa, tebasa eini pinake nutoo-too nuꞌIsrael najari tebasa niira seeleo-seeleo. Watu heꞌua valii, teBasa nuꞌAram moꞌosuk tutuu tebatuanya ncoono teBasa nuꞌIbrani.
tebija niDaud TePuang siDaud heꞌua tesiopu sanu luulumai niYesus. Heꞌua sabanya siYesus tinope tetoo tebija nuPuang siDaud. Tetoo-too nuYahudi moꞌotoi teMesias heꞌua tebija nuPuang siDaud. Watu siira nonope “tebija niDaud,” siira nolambot teMesias heꞌua. Maala noꞌita ei 2 Sam. 7:12-13; Msm. 89:3-37; 132:11-18; Yes. 9:6-7; 11:1-11; Yer. 23:5-6; 30:8-9; 33:15-17; Yeh. 34:23-31; 37:24-28. Nabaringaya tesabanya tetoo-too nuYahudi jio nonarima siYesus sima teMesias. Sanu sangaya, karna siira maranu teMesias heꞌua sima tetoo opangka mooge ane tepuang sima siDaud. (Itai Mrk. 10:47.)
tebuku sanu pinogutu lamai tegaratas nuꞌuli Teꞌulinya nubuku heꞌua lamai teꞌuli nudomba atau nubembe. Tetoo sanu monulis mepake tepena ane tetinta.
tedosa Monggauka tegauk sanu jio teꞌeseseilu nuꞌAlataꞌala atau monggauka tegauk sanu mongeva tepatuju nuꞌAlataꞌala.
teEleo Monyadiaa teSasagara Teeleo nuJumaa teeleo pesiap-siap jijiompo teEleo nuPengondok (teeleo nuSabat) nutoo-too nuYahudi. TeEleo nuPengondok najari eieleo sanu epepituaꞌonya. Ane tetoo-too nuYahudi, seeleo heꞌua nompamula lamai ati oonong beimbengi jaok ati oonong beimbengi modondong.
teEleo nuPaska Teeleo heꞌua tetoo-too nuꞌIsrael molambot teSiopu Alataꞌala nongomung siira nesuvung lamai teMesir, karna tetoo-too nuꞌIsrael najari tevotuang eiTana nuMesir. TeSiopu Alataꞌala nogutu teꞌababaraka-Nya ane nepake siMusa antau tetoo-too nuꞌIsrael maala netencile eitana niira. Tapi siira jio vineena nuPuang nuMesir heꞌua netencile valii eitana niira. Heꞌuapa teSiopu Alataꞌala nonjarita eitoo-too nuꞌIsrael antau eisabata oigi, eisabata oanong ane eibabok nubamba nuvonua niira nogeleli teraa nudomba, jadi ane teꞌAlataꞌala majaok, teunga langkai pabibia niira jio maate, karna teꞌAlataꞌala boi malabat valii eiVonua niira. Tapi teꞌAlataꞌala nomate jojoo teunga langkai pabibia eiVonua nutoo nuMesir, karna jio umai oraa nuunga nudomba eitolo nuvombong niira (Tpml. 12). Ponouꞌongnya tePuang nuMesir nomatuvaya ane nonuju tetoo-too nuꞌIsrael nesuvung lamai teTana nuMesir. Tepesta nuPaska pinogutu sontoung sangkaning. Tetoo-too nuYahudi najaok lamai tekota-kota ntaninya naꞌo eipesta nuPaska eiKota nuYerusalem.
teEleo nuPengondok (hari Sabat) Eilalong nubuku Nupamulaongnya, tinulis teꞌAlataꞌala nogutu tejuniaa ane teisinya eilalong onoeleo. Lamai heꞌua eieleo epepituaꞌonya teꞌAlataꞌala nengondok karna tepokarajaaong-Nya notouko. TeꞌAlataꞌala nonjarita tetoo-too nokarajaa onoeleo lamai heꞌua eieleo epepituaꞌonya mengondok ane monyombaa teꞌAlataꞌala.
EiEleo nuPengondok tetoo-too nuYahudi moꞌibada ane mengondok. Eieleo eini tetoo-too nuYahudi jio maala mokarajaa jojoo tepokarajaaong niira. TeEleo nuPengondok nutoo-too nuYahudi heꞌua teeleo epepituaꞌonya, heꞌua nompamula ati oonong beimbengi watu teeleo nuJumaa jaok ati oonong beimbengi teeleo nuSatu.
teEleo nuPentakosta Teeleo heꞌua tetoo-too nuYahudi nogutu teparoa molambot tehasil nugando. Tebatuanya sababa Pentakosta heꞌua olelimampuluaꞌonya. Teeleo heꞌua limampulueleo touk teEleo nuPaska.
teEleo nuRoti Jio Oragi Tetoo-too nuYahudi mogutu teramean eini, eꞌendenya pitueleo pitumbengi, notouk teEleo nuPaska. Siira nenginang teroti sanu jio inembei teragi, karna nolambot iamaꞌo tesiopu-siopu luulumai niira lolongkang nesuvung lamai teMesir, jaok siira nongomung teꞌadonan nuroti sanu jiompo tiniani teraginya. (Itai Tpml. 12.)
teGomora Meꞌita teSodom.
teguru nuparenta nuꞌAlataꞌala Teponopeong eini vineena sima teponopeong eitoo sanu tutuu napande eijojoo teisi nuBuku nuTaurat. Lelima teBuku sanu pabibia lamai tePejanjiong Sanu Meisi tinopei teBuku nuTaurat. Sanu napande teBuku nuTaurat heꞌua sanu nopegurui, mombatuaa ane momaguru tehukum-hukum tePejanjiong Sanu Meisi ane tebiasa-tebiasa sanu inala niira lamai tehukum-hukum heꞌua. Tehukum-hukum biasa notope “teTaurat,” “teHukum niMusa” atau “teHukum nuꞌAlataꞌala.” TeꞌAlataꞌala nombee tehukum eisiMusa antau noturuꞌi nutoo-too nuꞌIsrael (Kel. 20-31). Mabari teguru nuparenta nuꞌAlataꞌala heꞌua mentama eilalong sokolompok teꞌaparcayaong sima tekolompok nuVarisi atau tekolompok nuSaduki. Meꞌita valii sanu tinulis sima teVarisi ane teSaduki.
tehukum nuꞌAlataꞌala Luulu teꞌAlataꞌala nombenii tehukum eisiMusa antau noturuꞌi nutoo-too nuꞌIsrael. Lelima tebuku sanu pabibia lamai tePejanjiong Sanu Meisi tinulis niMusa ane tinopea teBuku nuTaurat.
teKanaꞌan (Tpml. 11:28; Mat. 15:22; Kis. 7:11; 13:19) TeKanaꞌan heꞌua tetope nutana sanu jinanjia nuꞌAlataꞌala noveena eitoo-too nuꞌIsrael majari tetana niira. Eieleo eini tetana eini tinope teꞌIsrael atau tePalestina.
teKareva sanu Mombosi TeKareva sanu Mombosi sanu tinulis eilalong nuBuku sanu Mapacing heꞌua tekareva sanu nonjaritaa siYesus heꞌua teUnga nuꞌAlataꞌala. Siia teMesias sanu nonyalamata temanusia lamai tedosa, sima sanu jinanjia ane inulara eilalong nubuku tePejanjiong Sanu Meisi. (Itai Mrk. 1:14-15; 16:15-16.)
tekeledai Tebinaatang sanu soꞌumbung, terupanya sima teꞌajaran sanu medeꞌi, otelinga melenda, ane teukunya boi ovulu eituvunya.
tekerub Tekerub heꞌua sangaya temalaekat sanu pinogutu nuꞌAlataꞌala ane oꞌapi. Siira nonjaga teJoꞌong nuꞌEden (Tpml. 3:24). Siira eiangkop nukadera nupuang nuSiopu (Yeh. 9:3; 10:1). Eibabok nutaub nupeti nupejanjiong nuꞌAlataꞌala pinogutu ropatung tekerub (Kel. 25:18-20). Karna heꞌua umai teponopeong nuSiopu “sanu nomoia eibabok nukerub-kerub” (1Sam. 4:4, Kel. 25:22).
temalaekat nuꞌAlataꞌala Temalaekat heꞌua teꞌalus sanu pinogutu nuꞌAlataꞌala antau majari notuju-Nya. Temalaekat heꞌua jio teseetan atau teꞌalus nutoo naate. (Itai Mat. 28:2; Mrk. 1:13; 13:26-27; 16:5; Luk. 24:4.)
teMesias Tebatuanya “sanu nolatabi.” Sotoo nolatabi telatab nusaitun (mondidig telatab heꞌua eivaꞌinya) antau nopopoꞌitaa siia pinileimo nuꞌAlataꞌala mokarajaa tepokarajaaong. (Itai 1 Sam. 16:13). Watu siYesus netuvu eijuniaa, teponopeong teMesias heꞌua sima teToponyalamat sanu jinanjia nuꞌAlataꞌala eilalong nubuku tePejanjiong Sanu Meisi sanu pinetaang nutoo-too nuꞌIsrael (Itai Mrk. 8:29; 12:35; 14:61-62).
teMesir TeTana nuMesir umai moꞌosuk teTana nuꞌIsrael. SiꞌAbraham umaꞌo eiMesir watu umai teorok eiKanaꞌan. SiYusup najari tevotuang eiMesir lamai heꞌua najari tegubernuur eiriꞌua valii. Tetoo-too nuꞌIsrael najari tevotuang-votuang eiMesir apagatusntoung (Kis. 7:34-38). Maala meꞌita teMesir eipeta sanu umai eipasal 13 (Tpml. 13).
temurit Tetoponuut niYesus, siira sanu nomarcaya eisiYesus, sanu neꞌeepe Siia ane nonuruꞌi, tinope “temurit.” Eilalong nubuku nuKisa Para Rasul, tebasa ntaninya pinake nonope tetoponuut niYesus, sima “siira sanu nomarcaya eisiYesus” ane “terurus.”
Eilalong nubuku niMatius, niMarkus, niLukas ane niYohanes, “sompulu rotoo temurit” mabari ngkaning tinulis. Siira sompulu rotoo sanu pinilei niYesus nomoia concoono Siia. Siira valii tinope tetopongomung-topongomung tekareva-Nya (Mrk. 3:13-19). Meꞌita tetopongomung tekareva.
tenabi Tenabi heꞌua tetoo sanu monjarita tetutuunong nuꞌAlataꞌala sanu vineenaꞌo-Nya eisiia. Siia nonjarita tetutuunong nuꞌAlataꞌala eitoo-too-Nya. Jijiompo siYesus najaok eijuniaa, teꞌAlataꞌala nonuju mabari tenabi, sima siSamuel, siYesaya ane siYeremia. Lamai siira Siia nonjaritaa tegauk-gauk sanu majari eiwatu totoloi. Biasa tenabi-nabi nonulis tetutuunong-tutuunong heꞌua ane siꞌita maala mombasa tetutuunong-tutuunong heꞌua eibuku-buku eiPejanjiong Sanu Meisi sanu ojudul selilio tetope-tope niira, sima siYesaya ane siYeremia. Mabarintoung jijiompo siYesus Kristus pinoguungaa, tenabi-nabi nonjaritaa teꞌajajaok-Nya. Siira nonjarita mabari tegauk sanu najari eiSiia. Siira valii nonjarita mabari tegauk sanu majari eieleo-eleo ponouꞌong nujuniaa, jijiompo siYesus Kristus majaokonye ane mongadili tejuniaa.
Umai tinulis eiPejanjiong Sanu Vuou sima “teNabi,” tecontonya eiKareva Mombosi Sanu Tinulis NiYohanes 1:21. Eini tenabi sanu jinaritaa eiBilangan 18:15-18, tenabi kusus sanu jinanjia notuju nuꞌAlataꞌala.
EiPejanjiong Sanu Vuou, tetoo-too sanu nonjarita nepake teꞌababaraka nuꞌAlus sanu Mapacing tinope tenabi-nabi valii. Siira nonjarita tetutuunong-tutuunong sanu vineena nuꞌAlataꞌala eisiira.
teNiniwe (Tpml. 10:11-12; Mat. 12:41; Luk. 11:30, 32) TeNiniwe heꞌua eiTana nuꞌAsyur luulumai, eisabata nutimur nuBangkalang nuTigris. Meꞌita tepeta eiPamulaongnya 13:10. Tekota heꞌua sanu eipaio teꞌAlataꞌala nonuju siYunus nokarevaa tetutuunong-Nya (Yun. 1:1-2). Tetutuunong nuꞌAlataꞌala heꞌua Siia momate tetoo-too nuNiniwe karna tegauk-gauk niira sanu majaat. Watu siira neꞌeepe tetutuunong lamai siYunus, siira notumangis ane natoba. Karna heꞌua teꞌAlataꞌala nongampuni ane jio momate siira.
tePejanjiong Sanu Meisi Umai 39 tebuku eilalong nuPejanjiong Sanu Meisi. TeꞌAlataꞌala nogutu teposintuvuong concoono siꞌAbraham luulu (Tpml. 17:1-8) ane lamai heꞌua concoono tetoo-too nuꞌIsrael (Ul. 29:10-15). TeꞌAlataꞌala nombee tejanji-janji ane tetoo-too kanaboi mesetia eiSiia.
tePejanjiong Sanu Vuou Umai 27 tebuku eilalong nuPejanjiong Sanu Vuou. Teraa niYesus sanu nesuvung watu siia naate eiGolgota nogutu vuou tepejanjiong nuꞌAlataꞌala heꞌua (Luk. 14:20; 1Kor. 11:25; Yer. 31:31; Ibr. 9:15; 12:24). SiPaulus ane tetopongomung-topongomung tekareva ntaninya najari tetopokarevaa tePejanjiong Sanu Vuou, heꞌua tetopokarevaa sima teꞌAlus nuꞌAlataꞌala (2Kor. 3:6-8).
tePomarenta nuꞌAlataꞌala (Kerajaan Allah) Eini selio-lio ncoono tepomarenta nusuruga. Teponopeong eini sima teSiopu Alataꞌala ncoono tetoo-too sanu nomarcaya eiSiia. Ane tetoo sanu nomarcaya siYesus, siia nentamamo eilalong nuPomarenta nuSiopu Alataꞌala, tebatuanya teSiopu Alataꞌala heꞌua najari tePuang eijuniaa ane eisuruga. TeꞌAlataꞌala nomarenta tetoo-too-Nya. Siia nomarenta eijuniaa eini ane eilalong nuambok niꞌita ane seende-endenya eisuruga. (Itai Mrk. 4:26-29; 4:30-32; 10:16; 10:17-27; 12:26-34.)
tepombee Sanu tinulis eilalong nujarita nuꞌAlataꞌala, siKain ane siHabel tetoo-too sanu pabibia nombee tepombee eiꞌAlataꞌala. SiKain nombee setilalong lamai tehasil nujoꞌongnya. SiHabel nombee tetilalong sanu mabari telongu lamai lasiambaang teunga nudomba sanu pabibia (Tpml. 4:3, 4). Tebinaatang sanu tinunui nuꞌImam sanu Mooge eiVonua nuꞌAlataꞌala majari tepombee eiSiopu Alataꞌala. Watu tePejanjiong Sanu Meisi, teꞌAlataꞌala nomarentaa tetoo sanu nonuut Siia mombeena tepombee eiSiia (Im. 1-7), sima morampung sambaang tebinaatang untuk Siia (Im. 1), atau morampung telabu, telatab, teꞌanyaman ane teroti (Im. 2:1, Im. 7:12).
tepongganeong nuYahudi Eilalong nuBasa nuYunani tepongganeong eini tinopea teSinagoge. Tepongganeong nopake monggane, meguru teꞌagama nuYahudi ane moꞌibada watu teEleo nuPengondok(teeleo nuSabat). Ane umai temasala eilalong nukota, tepongganeong heꞌua valii eipaio monantua tetoo osala atau jio. Tepongganeong heꞌua mepenting eilalong nuꞌotutuvu nutoo nuYahudi. Nabari tepongganeong pinogutu, karna eipaio umai sompulutoo telangkai tetoo nuYahudi neincong moꞌibada, siira maala mongoroa tepongganeong ampi heꞌua.
teporampunong tepombee Luulu tetoo-too nuYahudi nombee tepombee eiꞌAlataꞌala. Siira nonyambale tebinaatang sima tedomba, tebembe atau tesapi. Teporampunong heꞌua pinogutu lamai tevatu, eipaio tebinaatang nosambale.
Lamai tewatu niMusa, tepombee-pombee heꞌua ginauka boi teꞌimam-imam ane boi eiporampunong eiTenda nuꞌAlataꞌala, lamai heꞌua eiVonua nuꞌAlataꞌala. Teporampunong eiVonua nuꞌAlataꞌala heꞌua mooge tutuu pinogutu lamai tekuningan. Umai valii teporampunong sanu medeꞌi sanu ilapisi nepake tebulaan. Teꞌimam-imam norampung teꞌanyaman eibaboknya.
tepuang nuseetan (Iblis) Tepuang nuseetan heꞌua sotoo tetopomimpin nuseetan-seetan (jojoo teꞌalus sanu majaat). Monurut tetoo-too sanu mapande tejarita nuꞌAlataꞌala, tepuang nuseetan heꞌua watu pamulaongnya sotoo lamai temalaekat nuꞌAlataꞌala, sanu nongeva jaok tinuju lamai tesuruga ane najari tetopomimpin jojoo temalaekat sanu nonuut nongeva ane najari teꞌalus sanu majaat. Tepuang nuseetan heꞌua valii tinopea siBeꞌelsebul. Teꞌababaraka niYesus mooge tutuu heꞌuapa tekuasa nupuang nuseetan, ane eiponouꞌong nujuniaa tepuang nuseetan nohukum jaok seende-endenya eilalong nunaraka ncoono jojoo sanu nonuut siia (Itai Tpml. 3:1-5; 14-15; Luk. 11:15; 18; Yoh. 8:44; 2Ptr. 2:4; 1 Yoh. 3:8; Yud. 6; Why. 12).
tepudung Tepees mooge (tepees nuꞌuli) sanu melaling. Tetoo-too sanu mepees tepudung selio-lio ncoono tetoo sanu nelevu. Tetoo sanu monyundul tetoo sanu nepees tepudung valii najari nelevu, jadi ane tetoo inana nupees mooge eini, notuju momoia simotoonya eipomoiaong naavar lamai tekampung. Teꞌaturan-aturan sima tetoo sanu nepees tepudung tinulis eilalong nuBil. 5:1-3, Im. 12-14 ane Ul. 24:8.
tepuu nusaitun Heꞌua tepuu teꞌapapangkatnya jaok 10 meter, tapi biasa nogoncing jaok 5 meter boi. Teroongnya monobulung eibaboknya ane memeas eiangkopnya. Tevua nusaitun heꞌua kira-kira rosenti telendanya ane tebilainya melabi sesenti ane umai tevuꞌu sanu maꞌadal eilalong ane teꞌuli sanu maꞌalus mongimpoti teisinya sanu olatab. Tevua nopake noꞌinang ane telatab nopake mogabu, nopake eilalong nutoga, nopake noponyaupa eiꞌalae, nopake sima teulam ane nopake nutopomimpin nuꞌagama watu molatabi tetoo atau tesagara.
tesalip Biasa teꞌolongian-olongian nuRoma nonyesai tetoo sanu majaat. Siira nomate tetoo sanu majaat eisalip. Eini teꞌasesesa nutopomate ane nutopongangga.
Tesalip nopake nutoo-too nuRoma mehukum maate tetoo-too sanu majaat. Ane mogutu tesalip, siira nepake teerii ane songkolo teꞌayu inulea eierii heꞌua. Biasa tetoo sanu nosalipa kanaboi nonyumbi tesalipnya jaok tepomateong. Eiriꞌua tetantara-tantara nomaku tetoo heꞌua eisalip, atau mepake teluit mombeꞌes siia eisalip. Lamai heꞌua siira meꞌoroa tesalip heꞌua ane momatuvaya tetoo eiriꞌua jaok siia maate. Tetoo sanu pinaku eisalip sima heꞌua mandasa tutuu jijiompo siia maate. Ane sotoo maate eisalip mesili tutuu tetoo heꞌua.
SiYesus nongular tetoo sanu seilu majari temurit-Nya kanaboi nelingani teꞌeseseilu numbotonya ane monyumbi tesalipnya ane monuut siYesus (Mat. 10:38; 16:24; Mrk. 8:34; Luk. 9:23; 14:27). Tebatuanya tetoponuut niYesus kanaboi mesiap mandasa ane mesiap maate monuut siYesus.
teSodom ane teGomora (Tpml. 10:19; Mat. 10:15; 11:23-24; Luk. 17:29; Why. 11:8) TeSodom heꞌua tetope nukota sanu pinomoiai niLot ane soungaongnya/saanaknya. TeSodom heꞌua moꞌosuk teGomora. Tetoo-too nuSodom ane nuGomora nonggauka nabari tegauk sanu majaat. Karna heꞌua teꞌAlataꞌala nopoꞌogonu rokota heꞌua nepake teapi.
tesuna Tesuna heꞌua teada nutoo-too nuYahudi. Siira monyuna jojoo teunga langkai oalueleo touk pinoguungaa. Teꞌuli nutotoloong nosampil. Siira nonggauka eini karna teꞌAlataꞌala nonjarita eisiꞌAbraham siira kanaboi monggauka heꞌua (Tpml. 17:9-14). Tesuna heꞌua tetanda nupejanjiong nuꞌAlataꞌala concoono siꞌAbraham. Umai tetoo-too sanu nonjarita tetoo-too nuYahudi “tetoo-too sanu monyuna.”
Watu tetoo-too nompamula nonjarita teKareva Sanu Mombosi sima siYesus Kristus, umai lasiatoo tetoo nuYahudi sanu nonjarita, “Ane sotoo seilu majari tetoo nuKristen, siia kanaboi nosuna luulu. Heꞌua majari tetanda siia najarimo tetoo nuYahudi ane siia nonuruꞌi tehukum niMusa, ane touk heꞌua siia maala majari tetoo nuKristen.” Tapi siPaulus jio nonuruꞌi. Siia nonulis sima heꞌua eilalong nusuranya siia nomaꞌatu eiGalatia, ane mabari sanu tinulis ntaninya. SiPaulus nonjarita sima eini, “Ane sotoo seilu masalamat, boi sangaya tegauk sanu tetoo kanaboi monggauka. Siia kanaboi momarcaya eisiYesus Kristus.”
tetoo nuSaduki TeSaduki heꞌua sokolompok nutoo eilalong nuꞌaparcayaong nutoo-too nuYahudi. Sanu nentama eilalong nukolompok niira, tetoo-too sanu nakaya ane napande. Terekenong niira laboi umai lasiagatustoo boi, tapi siira tutuu noꞌongkoi. Tetoo-too nupomarenta ane terayat noongko eisiira. Sotoo lamai siira sanu najari teꞌImam sanu Mooge ane nabari lamai siira opangka eilalong nuPongadilan nuꞌAgama nuYahudi. Tetoo-too nuSaduki jio nomarcaya tetoo naate maala netuvu vavalii. Jio pinarcaya niira sima umai temalaekat ane teꞌalus ntaninya. Lelima teBuku sanu Mapacing sanu tinulis niMusa boi (sanu inular tehukum nuꞌAlataꞌala ane tehukum nuTaurat) sanu nabaraka monurut teꞌaparcayaong niira. Jio valii tinarima niira teꞌaturan nuada sanu jio tinulis, sanu tiniana nutoo-too nuVarisi. Teꞌaparcayaong niira heꞌua mogutu siira nebabantaong ncoono tetoo-too nuVarisi. (Itai sanu tinulis sima tetoo nuVarisi.)
tetoo nuVarisi TeVarisi heꞌua sokolompok tetoo eilalong nuꞌaparcayaong nuꞌagama nutoo-too nuYahudi. Siira mabari heꞌuapa tetoo-too nuSaduki. Kira-kira umai teꞌababarinya onoributoo (6.000). Siira eini otutuunya tetoo-too sanu ulengi moꞌuig tutuu nonggauka teparenta nuBuku nuTaurat sanu tinulis niMusa, jaok teparenta niMusa heꞌua nabarimo sanu tiniana niira ncoono teꞌaturan sanu jio tinulis. Siira nomikir siira nelabi nesetia eitolo nuꞌAlataꞌala heꞌuapa tetoo-too ntaninya. TeVarisi tebatuanya “tetoo-too sanu nontani.”
tetopongomung tekareva Tepangka sanu vineena niYesus eisompulu rotoo sanu pinilei-Nya antau tetoo-too heꞌua naala nongomung tetutuunong teKareva sanu Mombosi sima Siia. (Mrk. 3:14) SiPaulus heꞌua tetopongomung tekareva valii.
teUnga nuManusia ‘TeUnga nuManusia’ heꞌua teponopeong lamai teBasa nuꞌAram sanu pinake nutoo-too monujua teꞌalae niira mboto - tebatuanya ‘siaꞌu.’ SiYesus valii nepake tetope heꞌua monujua teꞌalae-Nya mboto, sanu mongulara ane nonjaritaa Siiamo teMesias. Tetope heꞌua inala-Nya lamai tetutuunong sima teMesias eilalong nuDaniel 7:13-14.
teVonua nuꞌAlataꞌala (Bait Allah/Bait Suci) Jio umai ntaninya, boi sombonua valii, eiKota nuYerusalem. TeVonua nuꞌAlataꞌala eini pinake nutoo-too nuYahudi nongomung tepombee eiSiopu Alataꞌala.
teYahudi Tetoo-too nuYahudi heꞌua tebija niꞌAbraham. Pabibia tetope teYahudi obatuanya “tetoo-too nusuku nuYehuda.” TeYehuda heꞌua sosuku lamai sompulu rosuku nuꞌIsrael. Tapi lamai heꞌua tetope “teYahudi” obatuanya “jojoo tetoo nuꞌIsrael.”
teYordan TeBangkalang nuYordan ane telembok umai eiTana nuꞌIsrael eiTimur Tengah, eisabata nutimur teDagat Tatanga. Teogo nuBangkalang nuYordan maanjul lamai teBuut nuHermon eiꞌutara umanyau jaok eiDagat Sanu Naate eiselatan.
teꞌAlus nuꞌAlataꞌala Watu siꞌita mombasa tejarita nuꞌAlataꞌala, siꞌita meguru teꞌAlus nuꞌAlataꞌala heꞌua teꞌAlataꞌala tapi umai sanu jio selilio sima teꞌAlus nuꞌAlataꞌala, teꞌAlataꞌala Siama ane teUnga nuꞌAlataꞌala. TeSiama ane teUnga nonuju teꞌAlus nuꞌAlataꞌala momoia eilalong nutoo-too sanu nomarcaya eisiYesus Kristus nopoꞌitaa sanu tutuu eisiira, metuntuutong siira eijalang sanu tutuu, ane mondulu siira monggauka teꞌeseseilu nuꞌAlataꞌala. Karna Siia teꞌalus, Siia jio inita, tapi Siia concoono jojoo tetoo sanu nomarcaya. Karna heꞌua jio boi rotoo, tapi tolutoo, sanu selilio teꞌAlataꞌala. Siama heꞌua teꞌAlataꞌala, teUnga heꞌua teꞌAlataꞌala, ane teꞌAlus nuꞌAlataꞌala heꞌua teꞌAlataꞌala. Tapi siira jio totolu teꞌAlataꞌala, siira teꞌAlataꞌala sanu selilio karna mapatas eijarita nuꞌAlataꞌala boi sotoo teꞌAlataꞌala sanu tutuu.
teꞌalus sanu majaat Jojoo teꞌalus sanu majaat (teseetan) pinogutu nuꞌAlataꞌala sima temalaekat sanu nonuruꞌi Siia, tapi siira nongeva ane tegauk niira najari majaat. Teꞌababaraka niYesus naavar nelabi lamai tekuasa nuꞌalus sanu majaat, ane valii tejuniaa monouko siira jojoo kana nohukum jaok seende-endenya eilalong nunaraka (Itai Mrk. 1:34; 3:11; 5:1-20; 9:14-29; Yak. 2:19).
teꞌanggur Teꞌanggur heꞌua sangaya tevua. Teꞌanggur netuvu lamai tevotonya sanu nengkalar jio eipuu. Teogo nuꞌanggur maala noinung. Tetoo-too nuYahudi luulumai nonuda nabari teꞌanggur eijoꞌong-joꞌong niira ane nokarajaa heꞌua antau nabari tevua.
teꞌIbrani Tebatuanya tetope “teꞌIbrani” selilio “teYahudi.” Tetoo-too nuYahudi atau tetoo-too nuꞌIbrani tebija niꞌAbraham. Tetope “teꞌIbrani” lamai sotoo tesiopu sanu luulumai niira siꞌEber.
Tebasa sanu pinake tetoo-too nuYahudi heꞌua teBasa nuꞌIbrani. Mabari tebuku eiPejanjiong Sanu Meisi tinulis nepake teBasa nuꞌIbrani.
teꞌimam Tepomimpin teꞌagama nuYahudi, lamai tebija niHarun, tesiaꞌa niMusa. Tepokarajaaong pabibia nutoo sanu jinaria nuꞌimam heꞌua kana monggane ane mombeena tepombee eiꞌAlataꞌala, nowakili tetoo-too ntaninya. Watu siYesus netuvu eijuniaa, onombulang sangkaning netataniong teꞌimam nokarajaa soduminggu eiVonua nuꞌAlataꞌala. Teꞌimam-imam eini, teꞌimam-imam nutoo nuYahudi jio teꞌimam-imam nutoo nuꞌIslam atau nuKatolik (Itai Kel. 28:1; Luk. 1:8-9).
teꞌImam sanu Mooge Tetoo eini opangka sanu tututuu mooge eilalong nuꞌagama nuYahudi. Boi simotoonya sanu maala umaꞌo sontoung sangkaning mentama eilalong nuKamar sanu Tutuu Mapacing eiVonua nuꞌAlataꞌala mombeena tepombee eiꞌAlataꞌala mombolosa tedosa nutoo-too ntaninya watu teeleo pongampunong. Siia eini tetopomimpin nupongadilan nuꞌagama nuYahudi (Itai Im. 16:29-34; Mrk. 14:53-65).
teꞌolongian nuꞌimam Tetoo-too sanu opangka ane tutuu nepenting eilalong pongadilan nuꞌagama nuYahudi. Teꞌolongian-olongian nuꞌimam heꞌua: teꞌImam sanu Mooge, telangkai-langkai eilalong nururusnya, ane terurus-rurus nuꞌimam sanu ntaninya sanu nootoi, ncoono tetopomimpin nutoo sanu nonjaga teVonua nuꞌAlataꞌala ane temantan teꞌImam-Imam sanu Mooge.
teꞌombombosiong Monggauka sanu mombosi eitoo.
teꞌunta Tebinaatang sanu oꞌumbung netilang rorua, tegorogot melenda, ane eiteꞌenya umai teisi sima tebuut. Umai sanu soꞌompol ane umai sanu roꞌompol. Teꞌunta nopake mongomung tesasagara ane nomoia eiTana nuꞌArab, eiꞌAvrika Utara, ane eiꞌAsia Tengah. (Meꞌita tegambar ei Tpml. 37:25.)
tutuu Jio molampoa atau mandasa. Sanu najari.