Tetopomimpin-topomimpin NuYahudi Norancanaa Momate SiYesus
(Mat. 26:1-5; Luk. 22:1-2; Yoh. 11:45-53)
14
1 Ulengi roeleo mompamula teEleo nuPaska ane teEleo nuRoti Jio Oragi.
Teꞌolongian-olongian nuꞌimam ane teguru-guru nuparenta nuꞌAlataꞌala melolo tecara meraꞌop siYesus antau jio nootoi nutoo bari ane Siia nopatei.
2 Karna siira nonjarita,
“Inyaa siꞌita monggauka eitolo nutoo-too sanu nonjaoꞌi teeleo sanu marame,
antau jio najari noꞌogoriok tetoo-too.”
SiYesus Jinuani Teminya Sanu Mombongi
(Mat. 26:6-13; Yoh. 12:1-8)
3 Watu heꞌua siYesus nomoia eiKampung nuBetania eiVonua niSimon sanu luulu nepees tepudung.
Pepees siYesus nenginang,
najaok sotoo tebengkel obotola eisi teminya nunarwastub.
Siia nomboꞌa tebotol heꞌua ane nonjuana jojoo teminya heꞌua eibabok nuvaꞌi niYesus,
tetanda noongko eisiYesus.
4 Lasiatoo sanu eiriꞌua najari nengkeles ane neꞌuꞌutanyaong,
“Neteꞌuya pinoꞌorugi jojoo teminya sanu masuli heꞌua?
5 Teminya heꞌua maala nopobaluk nelabi lamai tolugatusdinar ane tedoinya maala nopotilala eitoo-too mopukur!”
Lamai heꞌua siira nongoungkul eibengkel heꞌua.
6 Tapi siYesus nonjarita eisiira,
“Patuvaya siia!
Neteꞌuya siꞌemiu nopoꞌosusa siia?
Siia nonggauka tegauk sanu mombosi eiSiaꞌu.
7 Karna tetoo-too sanu mopukur kalepu concoono siꞌemiu.
Watu siꞌemiu seilu,
siꞌemiu maala monuluni siira.
Tapi Siaꞌu jio kalepu concoono siꞌemiu.
8 Tebengkel eini nonggauka sanu maala nogaukaꞌonya.
Siia nominyai teꞌalaeꞌU antau nonyadiaa Siaꞌu nokubura.
9 Tutuunya Siaꞌu nonjarita eisiꞌemiu,
eipaio-paio eijuniaa teKareva sanu Mombosi nokarevaa,
tesapa sanu ginaukaꞌonya eini nojaritaa valii molambot tebengkel eini.”
SiYudas Nosintuvui Mondulu Meraꞌop SiYesus
(Mat. 26:14-16; Luk. 22:3-6)
10 Watu heꞌua siYudas Iskariot,
sotoo lamai sompulu rotoo temurit niYesus,
umaꞌo eiꞌolongian-olongian nuꞌimam opatuju mobaluk siYesus eisiira.
11 Watu siira neꞌeepe siYudas,
siira nadandalan tutuu ane nojanjia mombenii siia tedoi.
Heꞌuapa siYudas nelolo tewatu sanu mombosi mombeena siYesus.
Temurit-murit NiYesus Nonyadiaa Teꞌaniong NuPaska
(Mat. 26:17-25; Luk. 22:7-14, 21-23; Yoh. 13:21-30)
12 Watu teeleo pabibia tepesta nuRoti Jio Oragi,
watu tetoo-too nonyambale tedomba nuPaska,
temurit-murit-Nya noꞌutanya eiSiia,
“Siꞌoo seilu menginang teꞌaniong nuPaska eipaio?
Siꞌami maala monyadiaa heꞌua.”
13 Lamai heꞌua siYesus nonuju rotoo temurit-Nya ane nonjarita eisiira,
“Umaꞌo eilalong nukota.
Eiriꞌua umai sotoo sanu monyumbi sobua teꞌurong nutana eisi teogo sanu netepojaok siꞌemiu.
Ponuuto siia
14 ane mentama eilalong nuvonua.
Ulara eitoguvonua eiriꞌua,
‘Teguru noꞌutanya,
“Eipaio tepenginanong Siaꞌu maala menginang teꞌaniong nuPaska concoono temurit-muritU?” ’
15 Lamai heꞌua tetoguvonua heꞌua monujua eisiꞌemiu telontang sanu mooge eisalo babonya ane tesasagara inaturaꞌomo.
Lamai heꞌua monyadiaaꞌomo teꞌaniong nuPaska niꞌita eiriꞌua.”
16 Lamai heꞌua rotoo temurit heꞌua nelengkat ane umaꞌo eilalong nukota ane nonjaoꞌi jojoo heꞌua sima jinaritaa niYesus eisiira.
Lamai heꞌua siira nonyadiaaꞌomo teꞌaniong nuPaska.
SiYesus Nongulara Sotoo Temurit-Nya Kana Mobaluk Siia
(Mat. 26:20-25; Luk. 22:21-23; Yoh. 13:21-30)
17 Watu ndoung heꞌua,
siYesus najaok eiriꞌua concoono sompulu rotoo temurit-Nya.
18 Watu siira pepees nenginang,
siYesus nonjarita eisiira,
“Tutuunya Siaꞌu nonjarita eisiꞌemiu,
sotoo eiolot niꞌemiu sanu nenginang concoono Siaꞌu mobaluk Siaꞌu eimusu-musu.”
19 Watu temurit-murit niYesus neꞌeepe tejarita heꞌua,
siira najari noondong,
ane sosotoo noꞌutanya eiSiia,
“Jio siaꞌu sanu minaksut Niꞌoo?”
20 SiYesus nongulara eisiira,
“Siia sotoo lamai siꞌemiu sanu sompulu rotoo eini.
Siia tetoo sanu nononjoma teroti eilalong nucangko concoono Siaꞌu.
21 Karna teUnga nuManusia maate sima sanu netetulis eilalong nuBuku sanu Mapacing sima Siia.
Tapi mesilaka eitoo sanu mobaluk Siia eimusu-musu!
Aginyamo tetoo heꞌua jio pinoguungaa.”
SiYesus Nombee Eimurit-murit-Nya Teroti Ane Teogo Nuꞌanggur Nepake Tebatua Sanu Kusus
(Mat. 26:26-29; Luk. 22:15-20; 1Kor. 11:23-25)
22 Pepees siira nenginang,
siYesus nongala teroti ane nonggane eiꞌAlataꞌala ane nonompig-nompiga.
Lamai heꞌua Siia notilala teroti eimurit-murit-Nya ane nonjarita,
“Alamo ane inango.
Teroti eini teꞌalaeꞌU.”
23 Lamai heꞌua siYesus nongala tepenginunong eisi teogo nuꞌanggur ane nonggane eiꞌAlataꞌala nombeena eimurit-murit-Nya.
Siira jojoo nenginung lamai tepenginunong heꞌua.
24 Lamai heꞌua siYesus nonjarita eisiira,
“Teogo nuꞌanggur eini teraaꞌU.
Teraa eini mopoꞌuig tepejanjiong nuꞌAlataꞌala concoono tetoo-too-Nya.
TeraaꞌU neelug antau monyalamata tetoo bari.
25 Tutuunya Siaꞌu nonjarita eisiꞌemiu,
Siaꞌu jiongo umai menginungonye teogo nuꞌanggur jaok Siaꞌu menginung sanu vuou eilalong nuPomarenta nuꞌAlataꞌala.”
26 Lamai heꞌua siYesus ane temurit-murit-Nya nonggumbuy eiSiopu heꞌuapa umaꞌo eiBuut nuSaitun.
SiYesus Nongulara SiPetrus Kana Jio Mongakui Siia
(Mat. 26:30-35; Luk. 22:31-34; Yoh. 13:36-38)
27 Lamai heꞌua siYesus nonjarita eimurit-murit-Nya,
“Siꞌemiu jojoo molinjoꞌi Siaꞌu,
karna tinulis eilalong nuBuku sanu Mapacing,
‘TeꞌAlataꞌala momate tetopomiara tedomba heꞌua ane tedomba-domba-Nya melinjok nesimputare.’
28 Touk Siaꞌu netuvu lamai teꞌamateong,
Siaꞌu mongaliurui siꞌemiu umaꞌo eiTana nuGalilea ane netepojaok siꞌemiu eiriꞌua.”
29 Lamai heꞌua siPetrus nonjarita eisiYesus,
“Maampo jojoo tetoo molinjoꞌi Siꞌoo,
siaꞌu jio!”
30 SiYesus nonyimbat,
“Tutuunya Siaꞌu nonjarita eisiꞌoo,
ndoungnya eini jijiompo temanuk netunturuꞌuc rongkaning,
siꞌoo jio mongakui Siaꞌu tolungkaning.”
31 Tapi siPetrus nonjarita tututuu,
“Maampo siaꞌu nopatei concoono Siꞌoo,
siaꞌu kalepu mongakui Siꞌoo!”
Lamai heꞌua jojoo temurit ntaninya nongulara sanu selilio.
SiYesus Nonggane EiJoꞌong nuGetsemani
(Mat. 26:36-46; Luk. 22:39-46)
32 Siira najaok eijoꞌong sanu tinope Getsemani ane siYesus nonjarita eimurit-murit-Nya,
“Pongodung siꞌemiu eiriꞌini.
Siaꞌu umaꞌo monggane.”
33 Lamai heꞌua siYesus neubu siPetrus,
siYakobus ane siYohanes concoono Siia ane norasai nosusa tutuu ane nabalesa.
34 Lamai heꞌua siYesus nonjarita eisiira,
“TeambokU noondong tutuu sima moꞌosuko maate.
Pomoia eiriꞌini ane paꞌajaga-jaga.”
35 Lamai heꞌua siYesus umaꞌo naavar sedeꞌi ane nopotuꞌu eitana ane nonggane antau,
ane maala,
Siia nolapasa lamai teꞌasesesa heꞌua.
36 Siia nonjarita,
“BoAba,
d BoSiama,
Siꞌoo maala monggauka jojoo.
Avara teꞌasesesae eini lamai Siaꞌu.
Tapi inyaa majari tesapa sanu ineseiluaꞌU,
tapi majari tesapa sanu ineseilua-Mu.”
37 Touk nonggane siYesus netencile eimurit-murit-Nya ane neꞌita siira pepees noꞌoturu.
Siia noꞌutanya eisiPetrus,
“Simon,
neteꞌuya siꞌoo noꞌoturu?
Siꞌoo jio maala monjaga-jaga maampo boi sajaang?”
38 Lamai heꞌua siYesus nonjarita eisiira,
“Paꞌajaga-jaga ane ponggane antau siꞌemiu jio monggauka tedosa watu umai sanu monyoꞌarai siꞌemiu monggauka sanu majaat.
Teambok niꞌemiu mesiapf monggauka sanu mombosi,
tapi teꞌalae niꞌemiu moluntoy.”
39 Lamai heꞌua siYesus umaꞌoonye ane nonggane sima eikokua.
40 Watu Siia najaokonye eimurit-murit-Nya,
Siia neꞌitaonye siira pepees noꞌoturu,
karna temata niira moroi tutuu.
Siira jio moꞌotoi tesapa sanu maala noulara niira eiSiia.
41 SiYesus umaꞌoonye ane nonggane otolungkaninaꞌonya.
Siia netencile eimurit-murit-Nya ane neꞌita siira boi noꞌoturu.
Lamai heꞌua Siia noꞌutanya eisiira,
“Siꞌemiu ulengi noꞌoturu?
Naganamo!
Najaoko tewatunya!
TeUnga nuManusia noveena eitoo-too sanu odosa.
42 Pembaungo,
maemo siꞌita umaꞌo netepojaok siira.
Itai!
Tetoo sanu mobaluk Siaꞌu noꞌosuko!”
SiYesus Iraꞌop
(Mat. 26:47-56; Luk. 22:47-53; Yoh. 18:1-11)
43 Pepees siYesus nonjarita,
najaok siYudas,
sotoo lamai sompulu rotoo temurit niYesus.
Siia najaok concoono tetoo bari nongomung teꞌiabut ane tepombolilo.
Siira tinuju nuꞌolongian-olongian nuꞌimam,
teguru-guru nuparenta nuꞌAlataꞌala ane tetopomimpin-topomimpin nuYahudi.
44 Jijiompo tetoo-too heꞌua najaok eijoꞌong heꞌua,
tetoo sanu mombeena siYesus,
nongulara eitoo sanu mabari heꞌua,
“Tetoo sanu umbongiig,
heꞌua tetoo sanu nololo niꞌemiu.
Raꞌop ane omungo Siia.
Paꞌajaga antau Siia jio maꞌalapas.”
45 Watu siYudas ane tetoo sanu mabari heꞌua najaok eijoꞌong heꞌua,
siia selengaan nongosuꞌi siYesus ane nonjarita,
“Guru!”
Heꞌuapa siia nembongii siYesus.
46 Lamai heꞌua siira sanu najaok concoono siYudas neraꞌop siYesus.
47 Sotoo lamai temurit-murit niYesus sanu moꞌosuk nombuvut teꞌiabutnya,
lamai heꞌua nonibas tetelinga nuvotuang nuꞌImam sanu Mooge.
48 Nongular siYesus eisiira,
“Irait niꞌemiu Siaꞌu eini tetoo sanu majaat,
siꞌemiu najaok neraꞌop Siaꞌu nongomung teꞌiabut ane tepombolilo.
49 Seeleo-seeleo Siaꞌu umai eitatanga niꞌemiu nomaguru eitutumbalong nuVonua nuꞌAlataꞌala,
ane siꞌemiu jio meraꞌop Siaꞌu.
Tapi jojoo eini kanaboi majari antau majari sanu netetulis eilalong nuBuku sanu Mapacing.”
50 Lamai heꞌua jojoo temurit-Nya nelinjoꞌi Siia ane nelinjok.
51 Watu heꞌua umai sotoo sanu nolumbi nonuut siYesus.
Tetoo heꞌua boi nepake sabala tenaus sanu memeas nongompoti teꞌalaenya.
Siira nondiit tenaus seilu meraꞌop siia,
52 tapi siia nolapasa tenaus heꞌua ane nelinjok nelalau.
SiYesus Eitolo Nupongadilan Nuꞌagama NuYahudi
(Mat. 26:57-68; Luk. 22:54-55, 63-71; Yoh. 18:12-14, 19-24)
53 Lamai heꞌua siYesus inomung eitolo nuꞌImam sanu Mooge.
Neincong eiriꞌua valii jojoo teꞌolongian nuꞌimam,
tetopomimpin ane teguru nuparenta nuꞌAlataꞌala.
54 SiPetrus nonuut Siia lamai teavar,
jaok eilalong nututumbalong nuvonua nuꞌImam sanu Mooge.
Eiriꞌua siia nongodung nerarang moꞌosuk teapi concoono tetoponjaga-toponjaga.
55 Teꞌolongian-olongian nuꞌimam ane tetoo-too nupongadilan nuꞌagama ntaninya nelolo tesabi mongeva siYesus antau Siia nohukum maate,
tapi siira jio naꞌajaok.
56 Tapi mabari tesabi malampoa.
Tepesabiong niira jio selilio.
57 Lasiatoo neꞌoro ane malampoa.
Siira nongulara,
58 “Siꞌami neꞌeepemo tetoo eini nongulara,
‘Siaꞌu morongkasa teVonua nuꞌAlataꞌala sanu pinogutu numanusia eini ane eilalong nutolueleo Siaꞌu mombauna sanu ntaninya,
sanu jio nopogutu numanusia.’ ”
59 Tapi tepesabiong nutoo-too sanu malampoa jio selilio.
60 Lamai heꞌua teꞌImam sanu Mooge neꞌoro eitatanga niira ane noꞌutanya eisiYesus,
“Jio jaa Siꞌoo monyimbat tetoo-too eini sanu norait eiSiꞌoo?”
61 Tapi Siia boi odo-odoy ane jio nonyimbat tesapa-sapa.
TeꞌImam sanu Mooge heꞌua noꞌutanyaonye eiSiia,
“Siꞌoo tepuang sanu tinuju nuꞌAlataꞌala mopaꞌasalamat tetoo-too,
teUnga lamai teꞌAlataꞌala Sanu Pinuji?”
62 Nonyimbat siYesus,
“Oie.
Tutuu heꞌua.
Siꞌemiu meꞌita teUnga nuManusia mongodung eisabata nuꞌoanong nuꞌAlataꞌala sanu mabaraka ane majaok eilalong nuruꞌong eilangit.”
63 Lamai neꞌeepe heꞌua teꞌImam sanu Mooge heꞌua nonjeaka tepakeannya ane nonjarita,
“Siꞌita jio nomarluuaꞌonye tesabi.
64 Siꞌemiu neꞌeepemo Siia nonganggap mboto-Nya sima teꞌAlataꞌala.
Iamaꞌo siꞌemiu monantua?”
Siira nonantua Siia kanaboi nopatei.
65 Lamai heꞌua lasiatoo nompamula nenyuui Siia ane nongompoti telio-Nya ane nonenggel-Nya pepees nonjarita eiSiia,
“Hee Nabi,
arai ulara sisee nonenggel Siꞌoo!”
Tetoponjaga-toponjaga valii nonenggel Siia.
SiPetrus Jio Nongakui SiYesus
(Mat. 26:69-75; Luk. 22:56-62; Yoh. 18:15-18, 25-27)
66 Watu heꞌua siPetrus ulengi umai eitutumbalong,
najaok sotoo tebengkel tevotuang nuꞌImam sanu Mooge.
67 Watu siia neꞌita siPetrus pepees nerarang,
tebengkel heꞌua momamatasi telionya ane nonjarita,
“Siꞌoo valii kalepu concoono siYesus,
tetoo nuNasaret heꞌua.”
68 Tapi siia jio nongakui,
inularnya,
“Siaꞌu jio moꞌotoi tesapa sanu jinarita niꞌoo.”
Lamai heꞌua siia umaꞌo moꞌosuk tebamba nututumbalong [ane netunturuꞌumo temanuk].
69 Watu tevotuang tebengkel heꞌua neꞌitaonye siPetrus,
siia nompamula nongular eitoo-too sanu umai eiriꞌua,
“Tetoo eini sotoo tetagu niira.”
70 Tapi siPetrus jio nongakuionye.
Jio neende lamai heꞌua tetoo-too sanu umai eiriꞌua nonjarita valii eisiPetrus,
“Siꞌoo tutuu sotoo tetagu niira,
karna siꞌoo tetoo nuGalilea!”
71 Tapi siPetrus nongutuk tembotonya ane nonyumpa,
“Siaꞌu jio moꞌotoi tetoo sanu inular niꞌemiu eini!”
72 Touk heꞌua netunturuꞌuonye temanuk orongkaninaꞌonya.
SiPetrus selengaan netelambot tesapa sanu jinarita niYesus eisiia,
“Jijiompo temanuk netunturuꞌu orongkaninaꞌonya,
siꞌoo jio nongakui Siaꞌu tolungkaning.”
Lamai heꞌua siia notumangis ane osesegot.