Kamus
Abraham: Abraham eni namwali nabi ida ma naran pe'eredi lolo noho wawan. Nin kulere nonolu wake'e, la nakawedi anna riwan woro'o mene mori Makromod Yesus. Lere nonolu onne Makromod Lalap nou Abraham nahenia Ai nala Abraham upun ananhe namansa wake'e, la Ai na'aheni upun anan onnenihe lo'o mori lolo noho Palestina. An nou nahenia nano upun anan onnenihe noho wawan na'akeme lernala rere'e haharu man lap (NN. 12:1-3; 13:14-17; 15:5-6; 17:1-9). Abraham na'ori Isak, la Isak na'ori Yakup, la Yakup ananhe namwali Yahudi nin luhu idaweli woro'o (Rm. 4:16; Gal. 3:6-9).
Agripa: Po'onala Herodes.
Agustus: Po'onala Kaisar.
Akhaya: Nonolu Akhaya eni namwali propinsi lolo hair Roma. Korintus noro Atena namwali kota woro'o man lap lolo propinsi Akhaya. Lere onne propinsi Akhaya aile lolo noho Yunani haenihi.
Alam Renren Warwarna: (Hari Sabat) Aki alam wo'ikku, alam Sabtu eni, namwali ri Yahudi rir Alam Renren Warwarna lernohi rir agame. Makromod Lalap hopon ri yon howok lere onneni, de lere onne hi warnala nano rir honowok la ra'uli rasa'a Makromod Lalap (NN. 2:2-3; Kel. 20:8-11; 31:12-17). Lolo wanakunu Yahudi (Ibrani) ‘sabat’ napa'ahne ‘warnala honowok’ (Rm. 14:4-6; Kol. 2:16-17).
amin: Lolo wanakunu Yahudi ‘amin’ nin pana'eku ‘namlolo kokkoo’. Menmolollo rir noho honolla lo'o ri ida na'aheni haida ma namlolo kokkoo nin orwali lo'o na'aheni ‘amin,’ leke ri namehin nauroin ai ne'enohi noro nin wanakunu idedi onne (1Kor. 14:16; 2Kor. 1:20; Why. 1:7). Ler onne lo'o hi'i lir napanak horu hi radedem ra'aheni ‘amin,’ la onne naise hi rapanak Makromod Lalap hi'i lir napanak onne namwali. Why. 3:14 wekel Yesus nahenia Ai namwali ‘Namlolo’ ono Ai penia man hi'i Makromod Lalap Nin nou na'akeme namwali maika.
anggur ono: Lolo noho Yahudi ri nadedem kaman anggur ono lolo kirna. Po'onala gambar ma aile Mrk. 12:1-12. Ri nadedem na'an woin onne idewe, ee hi'i anggur mene romun (Yoh. 2:3-10). Anggur nonomun warna woro'o aile: 1) Ramhe, ee hamar anggur woin mene rala oron loile gelas romun idewe. 2) Rodi anggur woin oron hi'i anggur man ni'i, de lo'o rin nomun nammori, manha. Lolo Yesus Nin wanakunu naho'ok, Ai nadedem wekel anggur ono noro anggur man romun ni'i (Mat. 9:17; 20:1-16; 21:33-41). Yesus naho'ok naise anggur ono, la man lernohi Ai naho'ok naise anggur hinan hanan (Yoh. 15:1-6).
anggur: Po'onala anggur ono.
ara ono: (pohon ara) Lolo Yotowawa ara ono aile, maa ka namnenehe ara ono ma aile noho Israel. Ara ono ma aile Yotowawa woin ka ra'an ono ma'alinu. Ara ono ma aile Israel woin ra'an ono namina wake'e. Woin lapan naise Yotowawa nin pese woi la namina naise onne haenihi. Po'onala: NN. 3:7, Mat. 21:19, Luk. 13:6.
Asia: Nonolu Asia namwali propinsi ida lolo hair Roma. Nadedem rin wekel propinsi Asia onne Asia Tatana. Ler eniyeni noho onne aile noho Turki wali warak. Ler nonolu onne Epesus noro Kolose ramwali kota lap lolo propinsi Asia Tatana onne. Horok Wahyu aku laa kerei raramne man minle kota wo'ikku lolo Asia Tatana onne (Why. 1:4, 11).
au kekiyowok: (salib) Nonolu hair Roma rir holoor halauk lo'o ri ida lernala hunukum makmaki, hukumesne ai lolo au kekiyowok. Nadedem hir wuku, ee rohedi, ri onne laa au kekiyowok onne. Po'onala gambar ma aile Mat. 27:35. Nadedem nalo'olo tarana (lere ida woro'o) mene ri man wair lolo au kekiyowok maki. Ler nonolu onne hair Yahudi rir holoor halauk lo'o ri ida lernala hunukum makmaki, rodi waku wadesne ri onne. Hir wair Yesus lolo au kekiyowok ono Pilatus ma namwali Roma nin gubernur ma nala hunukum makmaki, de an hi'i lernohi Roma nin keneri hono'ok (Mat. 20:18-19; Yoh. 12:32-33; 18:31-32).
Babel, Babilon: Nonolu kota Babel (wekel Babilon haenihi) aile noho Mesopotamia. Ler nonolu ri man minle kota Babel rira panaeku ra'ariri manara man kulu narehi leke hi'i hi naran pe'eredi lolo noho wawan na'akeme. Makromod Lalap kan suk rir panaeku, de An kopur nano a'am raram la nawokor nakaliyedi rir wanakunu leke rir panaeku onne ka namwali wake'e (NN. 11:1-9). Anna 586 (SM), Makromod Yesus kar mori makun, Nebukadnezar ma namwali Babel nin rai laa na'ara noro Israel la narehiyedi hi de nodi hi laa nin nohe (2Rai 25; 2Taw. 36:11-21; Yer. 52; Dan. 1:1-2). Yohanis man horok Wahyu nodi naran ‘Babel’ wekel kota man lap man ailanna wake'e. Man wakuku la rauroin Horok Lapeni pene'ek an nair ‘Babel’ herre kota Roma, ono lere Yohanis hi'i horok Wahyu, kota Roma lapa wake'e la ailanna wake'e haenihi (Why. 14:8, 16:19, 17:5-18, 18:2; 1Ptr. 5:13). Hi rauroin nahenia Yohanis namka'uk wekel kota Roma lolo horok Wahyu, de nodi wanakunu ma nasinuwar penia nodi Babel herre Roma.
Beelzebul: Lere Nou Nonolu noho makromon ida aile ma naran Baalzebub. Ri Kana'an hoikani la ra'uli rasa'a Baalzebub (2Rai 1:1-6, 16). Naran Baalzebub nin panaeku, ‘makromon man minle wo'or’. Lere li'ur mene ri Yahudi rapolu makromon eni Baalzebul, ee Beelzebul. Naran onne nin panaeku ‘larre makromon’. Ler onne ri Yahudi rapolu Hayakyak Makromon Baalzebul. Lere alam Nou Worworu ri Parisi kuku sala Yesus na'ahenia An lernala Nin ke'ke'el an'anha nano Beelzebul (Mat. 12:24-29; Mrk. 3:22-30; Luk. 11:15-20).
Daud: Rai Daud namwali ri Yahudi rir rai man mori na'urani anna riwan ida noluwedi Makromod Yesus Nin alam momori. An hi'i Israel nin luhu-luhu ramwali hair ida, hair Yahudi, la an hi'i Yerusalem namwali kote ma na'onno lolo noho Israel. Poonala: rai Daud upun anan.
Elia: Nonolu Elia namwali nabi lolo noho Israel (1Rai 17–2Rai 2). Ai kan maki makun, Makromod Lalap kikan ai laa a'am raram (2Rai 2:11-12). Lere Yesus mori mai noho wawan ri Yahudi rauroin nahenia nabi Elia lo'o wali mai noho wawan noluwedi mene Rai ma Nala or'ori dardari mai (Mal. 4:5-6; Mat. 17:10). Yesus na'aheni namlolo kokkoo lerida nabi Elia wali mai, la Ai na'aheni nabi Elia waliyedi me'e, maa ri Yahudi ka rahiyennala. Kade Yesus wekel nabi Elia, maa Nin panaeku melle Yohanis ma nodi oir ulutade ri, ono Yohanis mai loikaru Makromod Lalap Lirna. Enla ai nodi molollo naise nabi Elia nonolu eni (Mat. 17:11-13, 11:14; Luk. 1:17), la nair rain ma naise nabi Elia haenihi (Mat. 3:1-4; 2Rai 1:8). Lere ra'akulu ra'alap Yesus lolo wo'or, nabi Elia noro nabi Musa nalhari kemen la wakunu noro Yesus (Mat. 17:3, Luk. 9:30). Po'onala Rm. 11:2; Yak. 5:17 haenihi.
Firaun: Naran ‘Firaun’ wekel ri ma namwali rai ma nodi molollo man kulu narehi lolo noho Mesir (NN. 41:14; HN. 7:10, 13; Rm. 9:17; Ibr. 11:23, 24, 27).
Firdaus: Naran ‘Firdaus’ mai nano wanakunu Persia la napa'ahne ‘kirna aukawi noro au woiwoi,’ ee ‘kirna kele'uk noro aliwerhe’. Lolo Nou Worworu Firdaus wekel noho man ma'aruru wake'e naise Kirna Taman ma namwali Adam noro Hawa nin miminlole dedesne ma naran Eden (NN. 2:8-10). Ri ma akin naili'il Makromod, lere hir maki hi hamaran laa minle Firdaus (Luk. 23:43). Ri heruwali ra'aheni Firdaus namnenehe noro a'am raram, ri heruwali ra'aheni ka. Lolo horok Wahyu, Yohanis po'on a'am raram man po'on naise Taman Eden. Lolo raram oir wauwau aile ma nala or'ori dardari. Lolo a'am raram toro an po'on au'onno ma nala or'ori dardari man woin warna-warna nammori. Lolo Wahyu Makromod Yesus na'aheni, “Inhoi ka nadiyaurle Hayakyak Makromon (Iblis) nina konoko wunudie, Ya'u hurinohi na'an Makromod Lalap nina au woin ma nala or'ori dardari man aile Kirna Firdaus (Why. 2:7).
Galatia: Nonolu noho Galatia namwali propinsi lap ida lolo hair Roma. Ler eniyeni noho Galatia aile lolo hair Turki. Ler nonolu Paulus nodi Makromod Lalap Lirna Wawan laa kota-kota ma aile noho Galatia wali karanna, naise kota Antiokia lolo noho Pisidia, kota Ikonium, kota Listra noro kota Derbe (HN. 13:13-14:20; 16:1-6). Paulus laliwewer lolo kota-kota propinsi Galatia wali ra'i haenihi (HN. 16:9). Paulus aku horok laa ri Kristen man minle lolo Galatia haenihi (Gal. 1:1).
Galilea: 1) Ri Yahudi minle lolo noho Galilea man aile noho Yudea wali ra'i nor noho Samaria wali ra'i noro idewe oir lap Galilea wali warak. Yesus namhara lolo kota Nazaret man aile noho Galilea (Luk. 51:52). 2) Oir lap ida aile noho Palestina naran ‘Galilea’, la ri heruwali rapolu oir lap eni ‘Genesaret,’ la heruwali ‘Tiberias’ (Luk. 5:1; Yoh. 6:1, 21:1)
Genesaret: Po'onala Galilea.
Gomora: Po'onala Sodom.
Harun: Lolo Horok Lap ri ida aile ma naran Harun namwali nabi Musa mo'onwalla anulu (Kel. 4:14; 7:7). Ai namwali ri Yahudi rir Imam Man Kulu Narehi dedesne. Lolo Yahudi rir agame, Harun upun anan mehe ramwali imam (Kel. 40:13; Ibr. 5:4, 7:11).
Hayakyak Makromon: (Iblis) Hayakyak Makromon onne hayakyaka ma nodi molollo hayakyaka namehin. Hayakyak nammori aile, ma rir makromon ida mehe. Lolo Nou Worworu rapolu ai naran ‘Man Kuku Sala’ ono ai man kuku sala ri mormori lolo Makromod Lalap leken kalarna (Why. 12:9-10; Ayb. 1:6-11). Ai naran namehin aile haenihi: Nee Lalapa Memere (Why. 12:3), noro Nee Nonolu, noro Setan haenihi (Why. 20:2). Rapolu ai hayakyak makromon ma nodi molollo noho eniyeni (Yoh. 14:30; 16:11); noro hayakyak makromon ma nodi molollo hayakyaka ma aile lolo a'am (Ep. 2:2). Ri Yahudi rapolu ai ‘Beelzebul’ (Mat. 12:24). Ai penia man nori ri dedesne (Adam noro Hawa) hi'i dohohala (2Kor. 11:3; NN. 3). Ai nodi kalla onne hi'i makmaki nodi molollo ri mormori (Ibr. 2:14; Ayb. 2:2-6). Lisir namehin lolo Nou Worworu wakuku ika ha ma na'onno Hayakyaka Makromon haenihi, naise: Mat. 4:1; 25:41; Luk. 22:31; Yoh. 8:44; 12:31; Rm. 16:20; 2Kor. 11:14; Ep. 6:11-12, 16; Yak. 4:7; 1Ptr. 5:8-9; 1Yoh. 3:8, 12; 5:19; Why. 20:10. Po'onala: Beelzebul.
hayakyaka: (setan-setan) Hayakyaka nodi molollo na'o'o ri mormori. Uluwakun hayakya rapolu Hayakyak Makromon, (Iblis) (Mat. 25:41; Why. 12:9). Yesus nodi molollo man lap narehi kulu narehi Hayakyak Makromon nor nin hayakyaka na'akeme (Mat. 28:18; Luk. 11:20-22; Rm. 8:38-39; Ep. 1:21; Kol. 2:15; 1Ptr. 3:22). Po'onala Hayakyak Makromon.
Herodes:
1) Herodes Man Lap: Rin wekel rai eni lolo Mat. 2:1-12 noro Luk. 1:5. Rai Herodes eniyeni namwali noho Yahudi nin rai nano anna 37 kar mori Makromod Yesus makun (SM) rakan anna mori Ai. Herodes onne namwali rai man hopon nin ke'urauk resne tatana mo'oniyana manin anna woro'o laa yawa man minle Betlehem na'akeme (Mat. 2:13, 16-18).
2) Herodes Antipas: Rin wekel rai eni lolo Mat. 14:1-12; Mrk. 6:14-27; Luk. 3:1, 3:19-20, 9:7-9, 13:31; noro Luk. 23:6-12. Herodes eniyeni namwali Herodes Man Lap anan. Ai namwali noho Galilea nin rai nano anna wo'akka mene mori Makromod Yesus (SM) rakan anna 39 nano anna mori Ai. Ai namwali rai ma nesne Yohanis Man Ulutade Ri, laa ai namwali rai man hadwei hadwokor Yesus.
3) Herodes Agripa Dedesne: Rai Herodes eniyeni namwali Herodes Man Lap upun la ai nodi molollo nano anna mori Makromod Yesus 41 rakan anna 44. Ai penia ma nesne Yohanis walin Yakobus, la ai man hopon rala Petrus laa bui raram. Makromod Lalap hukum ai de nala sususu na'an riki konoin (HN. 12:1-23).
4) Herodes Agripa Woro'o Nina: Rai Herodes eniyeni namwali rai Herodes Man Lap upun anan laa ai namwali rai lolo noho Yahudi wali ra'i. Ai noro narne ma naran Bernika man derne Paulus nodiyala kemen lolo Kaisarea (HN. 25:13-26:32).
Herodias: Herodias eniyeni namwali Herodes Antipas hono. Nonolu Herodias eniyeni namwali Pilipus hono, maa rei ha'ar la hoo wali'ur noro Herodes Antipas. Pilipus eni namwali Herodes Antipas mo'onwalla mememen. Yohanis Man Ulutade Ri kuku sala Herodes Antipas ono hoo noro mo'onwalla Pilipus hono (Mat. 14:3-12; Mrk. 6:17-28; Luk. 3:19-20).
hisop: Hisop namwali au or'ori man mori lolo noho Yahudi. Nonolu lolo Yahudi nin honoli hir nair hisop hinan hanan ku'ule rara mene we'ek ha noro ri mormori leke ra'amou ra'adewe lernohi rir agame (Kel. 12:22; Im. 14:4, 6, 49-52; Bil. 19:2-6; Ibr. 9:19). Lere resne Yesus, hi rodi sawar wuku laa au hisop hanan mene ku'ule ko'o atal sorule Yesus nuran (Yoh. 19:29).
honoi kanani onno: (Mesbah) Nonolu ri Yahudi dara waku namwali panaur, la hi resne ha mormori nolu mene loi lolo waku danara wawan harne leke hoikani Makromod Lalap (NN. 8:20; Rm. 11:3; Yak. 2:21). Salomo nin kulere laa wawan ri Yahudi hi'i honoi kanani onno ma naise mei man rodi au hi'ie la paharne rodi pirmere pake. Mei eniyeni aile Makromod Lalap Nin Romleu Lap nikoin. Imam-imam resne hamorimori nanumene harne mei wawan namwali honoi kanani ralle Makromod Lalap (Kel. 27:1-8, 38:1-7; Im. 1:3-9). Lolo Nou Worworu po'onala: Mat. 5:23-24, 23:18-20, 34-35; Luk. 11:51; 1Kor. 9:13; 10:18; Ibr. 7:13; 13:10; Why. 6:9.
hophopon a'am raram: (Malaekat) Hi onne ramwali Makromod Lalap Nin hophopon lolo a'am raram man hi'i lernohi Nin konomdere mamani.
hophopon ma nodi Yesus Lirna: (Rasul) Makromod Yesus hopon ri onnenihe rodi Ai Lirna loikaru ri namehin. Yesus penia ma nodi Makromod Lalap Lirna Wawa'an loikaru maika ri mormori (Ibr. 3:1). Hophopon ma nodi Yesus Lirna nin honowok kukunohi nahenia Yesus maki la mori wali'ur (HN. 1:21-22, 26, 2:32). Hir laa rodi Yesus Nin wanakuku loikaru ri man lernohi Yesus haenihi (HN. 2:42; Ep. 2:20). Yesus Nin ri idaweli woro'o ramwali hophopon ma nodi Yesus Lirna dedesne. (Yudas ma na'olu Yesus makiyedi mene hir nili ri ida naran Matias herre ai) (Mat. 10:1-4), la lere Yesus nalhari kemen Paulus lolo kalla Damsyik, Ai na'onno Paulus namwali hophopon ma nodi lirna haenihi (1Kor. 9:1-2, 15:7-8; Gal 1:1-2). Ri namehin ramwali hophopon ma nodi Yesus Lirna haenihi naise Yakobus ma namwali Yesus walin (Gal 1:19) noro Barnabas (1Kor. 9:6).
Horok Lap: (Firman Allah) Lere nonolu Yesus Nin kulere Perjanjian Baru, lo'o rin wekel Horok Lapa hirir panaeku horok-horok man nabi Musa noro nabi Yahudi namehin hi'ie, maa lere eniyeni rin wekel horok-horok onne Nou Nonolu (Perjanjian Lama), la horok-horok man Yesus Nin man lernohi hi'ie wekel Nou Worworu. Ende lere eniyeni lo'o rin wekel Horok Lapa hirira panaeku nabi-nabi nin horok-horok noro idewi man lernohi Yesus Nin horok-horok, de lolo Horok Lap raram Nou Nonolu noro Nou Worworu aile. Wanakunu namehin aile man ik kodi wekel Horok Lapeni, onneni Makromod Lalap Lirna Wawan.
Ibrani: Namnenehe ri Yahudi. Po'onala Yahudi.
imam lalap: (Imam besar) Imam eniyeni ramwali man panulu imam namehin, maa imam man kulu narehi namwali hirir uluwakun. Lere Yesus minle noho wawan, imam lalap enihe ra'okul Ai (Mat. 21:15, 23; Mrk. 11:18, 15:10; Luk. 19:47-20:2, 22:1-6).
imam man kulu narehi: (imam agung) Lolo Yahudi rir agame, kikan ri ida namwali imam man kulu narehi imam lalap namehin na'akeme. Imam nadedem laa Tenda raram hi'i rir honowok, maa imam man kulu narehi mehen laa Onno Man Moumou Dewdewe Wake'e raram howok lolo onne. Ai kan laa Onno onne raram mamani, maa annida raram mehe. Lere an laa Onno onne raram, ai nodi hamorimori rarna hoikani Makromod Lalap leke na'ohu nahala ai noro ri heri ri wali rira dohohala man hir hi'iyedi (Im. 16; Ibr. 9:7).
imam: (imam) Imam-imam ramwali man panulu lolo Yahudi rir agame. Nonolu hir howok lolo Makromod Lalap Nin Tenda, la lere alam kar nair Tenda me'e, hir howok lolo Makromod Lalap Nin Romleu. Rir honowok rodi ri Yahudi rir honoi kanani hoikani Makromod Lalap noro wakuku ri Yahudi Makromod Lalap Nin keneri hono'ok haenihi. Imam na'akeme ramwali luhu Lewi la ramwali Harun upun ananhe. Hir hi'i honowok namehin lolo Makromod Lalap Nin Romleu Lap haenihi (Luk. 10:31-32; HN. 6:7; Ibr. 7:11-17; 9:6-7; 10:11-12).
Isai: Isai eni namwali rai Daud aman (Rut. 4:18-22; 1Sam. 17:57-58; Yes. 11:1, 10; Mat. 1:5-6; Luk. 3:32; HN. 13:22; Rm. 15:12).
Isak: Isak eni Abraham anan la ai namwali Yakub aman haenihi. Po'onala: Abraham noro Yakub
Israel: Israel eni namwali Abraham upun la rapolu ‘Yakub’ haenihi (NN. 32:28). Rin wekel ri Yahudi Israel upun ananhe, ee ri Israel. Po'onala Yakub.
Jesse: Po'onala Isai.
Kaisar: Kaisar wekel ri ma nodi molollo man kulu narehi rai namehin lolo hair Italia man wekel Roma haenihi. Ler Makromod Yesus mori lolo noho wawan, Roma nin rai nodi molollo hair Yahudi noro hair nammori namehin, hi na'akeme lolo yawa Kaisar onne.
1) Kaisar Agustus (27 SM-14 M). Ai nodi molollo nano anna 27 mene mori Yesus rakan anna 14 nano mori Yesus. Ai namwali Kaisar ma nodi molollo lere mori Yesus (Luk. 2:1).
2) Kaisar Tiberius (14-37 M). Ai onne nodi molollo hair Roma lere Yesus maki (Luk. 3:1).
3) Kaisar Kaligula (37-41 M).
5) Kaisar Nero (54-68 M). Ai ma nesne Paulus, noro Petrus, noro ri Kristen nammori namehin.
6) Kaisar Vespasianus (69-79 M).
7) Kaisar Titus (79-81 M). Ai ma namwali uluwakun ke'urauk ma naiye'eredi kota Yerusalem anna 70 M.
8) Kaisar Domitian (81-96 M). Lo'o ai namwli Kaisar man sopoledi Yohanis minle noho Patmos (Why. 1:9). Po'onala horok Wahyu.
kemenyan: Ler hi ra'uli rasa'a Makromod Lalap nadedem ri Yahudi rir imam harna kemenyan eni leke ra'in man wola'u onne nahuwa'an Makromod Lalap akin (Kel. 30:34-35; Luk. 1:9; Ibr. 9:4). Rin nodi au hairne hi'i kemenyan noro ha namehin naise onne. Rin nodi rampa-rampa hi'i ha man harna wala'ula'u naise onne haenihi (Mat. 2:11; Why. 18:13).
keneri hono'ok idaweli: (Hukum Taurat/perintah-perintah Allah) Lolo Nou Nonolu ik les keneri hono'ok idaweli lolo Kel. 20:1-17 noro Ul. 5:6-21. Lere Makromod Lalap nala Nin keneri hono'ok laa Musa lolo wo'or Sinai, An horok Nin keneri hono'ok idaweli lolo waku woro'o mene nala Musa (Kel. 31:18; 32:15-16; 34:1, 28; Ul. 4:12-13; 10:4; Ibr. 9:4). Nano keneri hono'ok idaweli onne, wohii wekel wali'ur lolo Nou Worworu (Mat. 4:10; 5:21, 27, 33; 15:19; 19:18-19; 23:16-22; Rm. 7:7-8; 13:9; 1Kor. 10:7, 14; Ep. 4:28; 6:2-3; Yak. 2:11; 1Yoh. 5:21). Po'onala Musa nin keneri hono'ok.
kerup: Kerup eni naise hophopon a'am raram. Rira liwarne aile, la rira honowok radiyaka Makromod Lalap Nin hahaa man moumou dewdewe. Makromod Lalap hopon kerup laa radiyaka Kirna Eden leke yon ri laa raram na'an woin nano au'onno ma nala or'ori dardari ma kan horu ri (NN. 3:24). Po'onala Oplaha Nou haenihi.
Klaudius: Po'onala Kaisar.
kowuri/sangkakala/trompet: (Sangkakala/trompet/nafiri) Nonolu hir nair kowuri rodi pirmere hi'ie. Kowuri onne rou naise kowuri nadedem la lirna naisa sangkakala noro trompet lirna. Po'onala Mat. 24:31; 1Kor. 15:52; 1Tes. 4:16; Why. 1:10, 8:2–9:13, 10:6-7, 11:15, 18:22.
Kristus: Nano nonolu ri Yahudi lapan Makromod Lalap hopon ri ida mai man huriyedi hi nano hirir arwali na'akeme, la namwali rir rai ma nodi molollo laa ewi-ewi. Lolo wanakunu Yahudi rapolu rai eniyeni ‘Masyiakh’, lolo wanakunu Yunani ‘Kristus’, lolo wanakunu Malay ‘Mesias’, la lolo wanakunu Yotowawa ‘man Makromod Lalap kikan namwali Rai laa ewi-ewi’ (Yoh. 1:41; 4:25). Naran eniyeni napa'aha, ‘Ai man rodi wuru dupule uluwakun (yg diurapi), man kikan namwali rai’ (Mzm. 2:2; Dan. 9:25-26; HN. 4:25-27). Lolo Nou Nonolu ik les nahenia Rai Man Makromod Lalap kikanedi mori lolo kota Betlehem la namwali rai Daud upun anan. (Mat. 2:4-6; 22:41-42; Yoh. 7:41-42). Yesus eni penia Makromod Lalap kikanedi namwali rai eni (Mrk. 8:29-30; 14:61-62; HN. 2:36; 4:42; 17:2-3; Rm. 1:4).
Lere Alam Lalap Heuheu Man Ra'an Romunle Raram: (hari raya Pondok Daun) Lere alam lalap onne namwali lere alam lalap lolo Yahudi rir agame, la ri Yahudi hi'i yapi alam wo'aa mene horu. Lere alam lalap eni namwali lere ri Yahudi loiwukuwedi rir kirna ihin ennen me'e. Hi rodi heruwali hi'i yapi leke ra'uli rasa'a Makromod Lalap ono Ai nala rere'e haharu man lap hi. Ler alam lalap eniyeni hi rodi au kawi hi'i heuheu namwali rir miminlole alam wo'aa leke ra'ori honorok hi hi'ihehewi Makromod Lalap namre'e namharu, la norle'ule'u norwaliwali hi upun a'an lere minle noho mamun ma napro'uk nonolu eni. (Im. 23:33-36a; 39-43; Bil. 29:12-39; Ul. 16:13-15; Zak. 14:16-19; Yoh. 7:2, 14, 37).
Lere Alam Lalapa Ra'an Roti Ma Na'alehe Ragi: (hari raya Roti Tidak Beragi) Lere alam onne namwali lere alam lalapa ida lolo Yahudi rir agame. Rakan Ler Alam Paskah, ri Yahudi sopoledi ragi na'akeme nano rir nakar, de lo'o hir hi'i roti kar nair ragi nano lere onne rakan yapi eni nine alam wo'ikku horu (Kel. 12:15-20). Onne penia lere alam lalap onne wekel Ler Alam Lalap Ra'an Roti Ma Na'alehe Ragi. Ler Alam Lalap eni na'ori honorok hi lere upun a'anhe pelek ramhara nohorai Mesir. Ler onne hir pelek lari, de leken kaale rodi ragi loile rir roti (Kel. 12:39).
lernulu aukerhe: (patung) Po'onala noho makromon haenihi.
1) Nonolu lolo noho Yahudi noro noho-noho namehin, ri aile man hi'i aukerhe (ee, rodi ha namehin haenihi), la hi ra'uli rasa'a aukerhe, la hi'i lir napanak aukerhe onne leke paku hi. Ri aile man hi'i lir napanak noho makromon paku hi haenihi. Lolo wanakunu Yotowawa man halle Horok Lap halla patung nair lernulu aukerhe (HN. 17:16; 1Kor. 8:1), ee noho makromon (HN. 17:29-30; 1Yoh. 5:21).
2) Nonolu ri nodi Makromod Yesus Lirna loikaru laa ri ma ka namwali Yahudi. Ri onnenihe nadedem resne hamorimori rodi hoikani aukerhe noro noho makromon (HN. 14:11-17, 17:16-23). Nano hi nammori sopoledi rir morimori ma ka namlolo la hi akin naili'il Yesus (1Kor. 6:9-11, 12:2; Gal 4:8), maa rir ri heri ri wali kar lernohi Yesus, de hi kar rene resne hamorimori rodi hoikani aukerhe noro noho makromon. Ha morimori man resne onne heruwali ra'an lere hir loiwuku ra'uli rasa'a aukerhe, ee noho makromon, la heruwali ra'olu lolo pasar. Ri ma akin naili'il Yesus, heruwali ra'aheni, “Lo'o ik ka'an ha onne, onne namwali dohohala”, laa heruwali ra'aheni, “Lo'o ik ka'an ha onne, kan hi'i haida maika.” Paulus wakunu panaeku eniyeni lolo Rm. 14:1–15:4 noro 1Kor. 8:1–11:1. Po'onala HN. 15:19-29; Why. 2:14, 20 haenihi.
Lewi: 1) Lewi eni namwali Yakub anan wokelu nina (NN. 29:34). Lewi upun anan ida aile naran Harun (Musa mo'onwalla anulu), la Harun onne namwali ri Yahudi rir imam man kulu narehi dedesne. Lolo keneri hono'ok Makromod Lalap hopon Harun upun ananhe mehe ramwali imam, ri namehin ka. Keneri hono'ok hopon Lewi upun ananhe namehin howok paku imam-imam lolo Makromod Lalap Nin Tenda noro Nin Romleu Lap, maa hi onne ka ramwali imam (Bil. 3:1-13). 2) Lolo Nou Worworu ri man lernohi Yesus ida aile ma naran Lewi (Mrk. 2:13-17; Luk. 5:27-32). Ai naran woro'o, Lewi noro Matius (Mat. 9:9-13).
Lira Wawa'an/Makromod Lalap Lirna Wawa'an: (Injil) 1) Lira Wawa'an eniyeni namwali Makromod Lalap Lirna man konohi maika nahenia An kikan Yesus namwali Rai man huriyedi ika nano iknik dohohala nin hunukum. Horhorok ma na'onno Lira Wawa'an eniyeni aile Luk. 24:46-49; Yoh. 3:16; HN. 2:37-39; Rm. 1:16-17; 1Kor. 15:3-8. 2) Horok wo'akka dedesne ma aile Nou Worworu rapolu Lira Wawa'an haenihi. Lira Wawa'an onnenihe ma nano Matius, Markus, Lukas noro idewe Yohanis.
Lot: Lot eni namwali Abraham aniyene (narna anan, ee mo'onwalla anan), la ai onne man lari nano kota Sodom noro hono noro anan woro'o lere Makromod Lalap nala aiye kopur nano a'am na'an mouwedi kota onneni. Lot hono wali kili'urne po'on kota onneni ne, idewe namwali asir waku (NN. 19:1-29; Luk. 17:28-32; 2Ptr. 2:6-8).
Makedonia: Nonolu Makedonia eni namwali propinsi ida lolo hair Roma. Kota Pilipi, kota Tesalonika, noro kota Berea ramwali kota man lap lolo propinsi eni (HN. 16:9, 11-12; 17:1, 10; 20:1-3). Ler eniyeni noho Makedonia aile lolo noho Yunani noro noho namehin wali ra'i.
Makromod Lalap Anan/Makromod Lalap ananhe:
1) Nonolu kulere Nou Nonolu, rin nadedem rapolu ri Yahudi (Israel) Makromod Lalap ananhe (Kel. 4:22) ono Makromod Lalap niliyedi hi ramwali Nin ri.
2) Nonolu kulere Nou Nonolu ri Yahudi rapolu rai Daud upun ananhe ma namwali rai, Makromod Lalap ananhe haenihi, ono Makromod Lalap niliyedi hi leke rodi molollo Ainin ri Yahudi (2Sam. 7:14; Mzm. 2: 6-7).
3) Nonolu kulere Nou Worworu, Yesus rapolu Makromod Lalap Anan. Ai onne Makromod Lalap ma namwali ri mormori, la Ai namwali Daud upun anan. Nonolu Makromod Lalap nou Daud na'aheni ai upun anan ida namwali Rai laa ewi-ewi, de Yesus na'akuku na'anokoredi nou onne (2Sam. 7:12-14; Luk. 1:31-33). Lere Yohanis ulutade Yesus, Makromod Lalap na'aheni Yesus Ai Anan (Mrk. 1:9-11), la lere na'amori Yesus wali'ur nano Nin makmaki nodi kunukunohi nahenia namlolo kokkoo Ai onne Makromod Lalap Anan (HN. 13:32-33; Rm. 1:3-4; Mat. 11:27, 16:16; Ibr. 1:1-5, 3:5-6).
4) Lolo Horok Lapa ri ma akin naili'il Makromod Yesus rapolu Makromod Lalap ananhe (Yoh. 1:12-13). Makromod Lalap kikan ri ma akin naili'il Yesus leke hi'i hi ramwali Ai ananhe (Rm. 8:14, 8:29; Gal. 3:26, 4:6-7; Ep. 1:5; 1Yoh. 3:1-2.)
Makromod Lalap Lirna Wawan: Po'onala Horok Lap.
Makromod Lalap Nin keneri hono'ok: Po'onala Musa nin keneri hono'ok.
Makromod Lalap Nin Molollo onno, ee Makromod Lalap nodi molollo Nin ri: (Kerajaan Allah/Kerajaan Sorga) Makromod Lalap namwali Rai ma nodi molollo lolo a'am raram noro noho wawan noro idewi Nin ri. Ende lere Yesus mai noho wawan, Makromod Lalap Nin molollo mai noho wawan haenihi (Mat. 4:17; Luk. 17:20-21). Yesus kukunohi nahenia lere Makromod Lalap nodi molollo lolo noho wawan maiyedi me'e (Luk. 4:43). Lere eniyeni Makromod Lalap nodi molollo ri ma akin naili'il Ai, maa lere man mai Ai nodi molollo ri na'akeme, ma akin naili'il noro idewe ma akin ka naili'il (Why. 11:15; 5:7).
Makromod Lalap Nin Rere'e Harharu: (karunia, anugerah, kemurahan, kebaikan Allah) Makromod Lalap nala Nin rere'e haharu maika. Ai onne akin man wa'an wake'e, de Ai mehe nala kenekrohu namre'e namharu maika. Ai kan lapan ik hi'i ha man wa'an mene An walha nala Nin rere'e haharu maika, maa Ai nala mehe (HN. 15:11; Rm. 3:24; 11:5-6; Ep. 2:8; 2Tim. 1:9; Tit. 3:5-7).
Makromod Lalap Nin Romleu Lap: (Bait Allah/Kabah Allah/Rumah Tuhan) Makromod Lalap Nin Romleu Lap namwali nakar man ri Yahudi nair leke lawuku rala rir honoi kanani la ra'uli rasa'a Makromod Lalap lolo kota Yerusalem. Lolo rir agame nin haloor halauk, luli hoikani ha morimori laa Makromod Lalap lolo onno namehin (Ul. 12:11-14). Imam mehe laa Romleu Lap raram, maa ri ma nadedem huri laa nikoin. Rai Salomo na'ariri Makromod Lalap Nin Romleu Lap dedesne na'urani anna 960 SM. Ke'urauk nano Babel mai raiye'eredi Romleu Lap onne na'urani anna 586 SM. Rai Zerubabel na'ariri Romleu Lap worworu na'urani anna 515 SM, la rai Herodes Man Lap ken na'ariri Romleu Lap worworu anna 19 SM (Yoh. 2:20). Yesus kukunohi nahenia lere man mai rin mai naiye'er Romleu Lap eni (Mrk. 13:1-2), la namlolo kokkoo onne namwali anna 70 nano mori Makromod Yesus. Po'onala Romleu Lap man Herodes hi'i nin poto lolo HN. 5:12-16 (hlm. 483).
Makromod Lalap Nin Tenda: Ler ri Israel minle noho mamun Makromod Lalap hopon nabi Musa hi'i Tenda rodi ra'uli rasa'a la hi'i lir napanak Ai. An hopon Musa rodi tapi noro ha namehin man wella ai wawan wake'e hi'ie (Kel. 25:8-9; pnk. 26; 39:32-43; 40:17-35). Ri Yahudi nair Makromod Lalap Nin Tenda rodi na'uli nasa'a Ai nano nabi Musa nin kulere rakan rai Salomo nin kulere. Ler rai Salomo hi'i Makromod Lalap Nin Romleu Lap hir rei hahaa rodi ra'uli rasa'a Makromod Lalap nano Tenda eni laa Romleu Lap, de kar nair Tenda me'e (1Rai 8:4). Lolo Nou Worworu po'onala: HN. 7:44-45; Ibr. 8:2-5; 9:2-7; Why. 15:5.
man leluwai makrana lolo kerei raramne: (penatua) Po'onala 1Tim. 3:1-7 noro Tit. 1:6-9 leke mauroin nili inhoi man wa'an namwali man leluwai makrana lolo kerei raramne, la leke mauroin nin honowok hi'ihehewi.
man lernohi pakunohi: (murid-murid Yesus) Po'onala man lernohi.
man lernohi: ‘Man lernohi’ wekel ri man lernohi meser ida leke wakuku nano ai. Ler Yesus min noho wawan ri nammori suk derne rakani la lernohi Ai. Hi onne rapolu ‘man lernohi Yesus’. Yesus napolu ri idaweli woro'o lernohi Ai mamani. Lolo Yotowawa nin Horok Lap ik kadedem wekel hi, “Yesus Nin man lernohi pakunohi”. Po'onala man lernohi pakunohi.
man paku lolo kerei: (diaken) Po'onala 1Tim. 3:8-13 leke mauroin nili inhoi man wa'an namwali man paku lolo kerei, la leke mauroin nin honowok hi'ihehewi.
manna: Manna namwali hanana'an man ri Yahudi ra'an lere hir minle noho mamun. Akilere lere ha'edi manna aile lolo elimo'o. Manna onne naise roti haphapu warna wawarhe la rasa namina (Kel. 16:1-21, 31; Bil. 11:7-9). Lolo Nou Worworu po'on: Yoh. 6:30-35; 1Kor. 10:3; Ibr. 9:4; Why. 2:17.
mei rodi harna au wola'ula'u: Mei eniyeni rodi au hi'ie la paharna rodi mahe pake. Mei eniyeni aile Makromod Lalap Nin Romleu Lap lolo Onno Man Moumou Dewdewe raram. Lolo mei wawan imam-imam harna au wola'ula'u (Kel. 30:1-10, 37:25-28; Luk. 1:11; Ibr. 9:4; Why. 8:3, 9:13, 11:1).
Mesias: Po'onala Kristus.
Mesir: Mesir namwali noho ida lolo Afrika wali ra'i ma na'urani noho Israel, la noho Mesir onne nin rai rapolu Firaun. Lolo noho Mesir raram, oir wauwau aile ma naran Nil. Nonolu ri Yahudi ramwali noho Mesir rir hophopon wahwahan. Makromod Lalap hopon nabi Musa huri we'eredi hi nano ri Mesir la nodi hi namhara noho onne (Keluaran). Lolo Nou Worworu Yesus Nin ri leleher Yusup noro Maria rodi anan Yesus lari nano rai Herodes laa Mesir (Mat. 2:13-23).
mur: Mur eni namwali wuru wala'ula'u man wella ai wawan, la nadedem rodi au hairne noro rampa-rampa hi'ie. Nonolu eni ri nair mur naise awa'ar (Mrk. 15:23), laa rodi sorule maki ihin kemen (Yoh. 19:39; Mat. 2:11; Why. 18:13).
Musa nin keneri hono'ok: (hukum taurat) Nonolu Musa norkaru ri Yahudi namhara noho Mesir, la hir laa wo'or Sinai. Lolo wo'or onne, Makromod Lalap nala Nin keneri hono'ok Musa nanumene Musa lan loikaru ri Yahudi. Nadedem rin wekel horok wolima dedesne lolo Horok Lap raram “Musa nin keneri hono'ok,” ee “Musa nin horok-horok,” la nin horok onnenihe namwali horok ma nakakar ri Yahudi rir agame (Luk. 24:27, 44). Lolo Musa nin keneri hono'ok Makromod Lalap nou ri Yahudi na'ahenia Ai nala hi noho Kana'an leke hir holi lolo onne, la nala Nin rere'e haharu man lap hi lolo noho onne haenihi, horo na'ahenia hir lernohi Nin keneri hono'ok. Lolo keneri hono'ok onne, An wakuku hi hi'i ha man wa'an, An wakuku hi hi'ihehewi ra'uli rasa'a Ai, la Ai nala hi agame Yahudi rir halour halauk naise: yon ka'an ha mormori man ‘morso’, yon howok Alam Renren Warwarna, rodi inhawa kalla man wa'an ra'uli rasa'a Ai lolo rir lere alam lalap, hi'ihehewi sunat ri, noro panaeku nammori namehin naise onne. Lolo Nou Worworu lisir nammori wekel keneri hono'ok onneni (Po'onala: Mat. 5:17; Mrk. 7:18-19; HN. 15:1-11; Rm. 3:31, 7:12-14, 10:4; 1Kor. 9:21; Gal. 2:1-5, 2:15-21, 3:10-25; Kol. 2:16-17, 2:20-21; 1Tim. 1:8-11; Ibr. 7:12-19).
Musa: Lere Makromod Lalap huri we'er ri Yahudi nano noho Mesir, An hopon nabi Musa namwali rir uluwakun la norkaru hi lolo noho mamun hehenanumene rakan noho Kana'an arkanne (Kel. 1-12; Bil. 14; Ul. 34). Ai penia man loikaru Makromod Lalap Nin keneri hono'ok man an kokala lolo wo'or Sinai (Kel. pnk. 19 rakan horok honon). Lolo Nou Worworu po'on Mat. 17:3; Yoh. 1:17, 3:14; HN. 7:20-45; 1Kor. 10:1-5; Ibr. 3:1-6, 11:23-29.
nabi: Nabi namwali ri man Makromod Lalap napolu la kikan loikaru Ai Lirna laa ri mormori.
1) Lolo Nou Nonolu Abraham namwali ri dedesne man rapolu nabi (NN. 20:7; Mzm. 105:15). Ri namehin rapolu nabi haenihi naise: Musa, Elia, Elisa, Yesaya, Yeremia, Daniel, Yunus, noro namehin haenihi. Lolo Nou Nonolu man hi'i horok nadedem na'aheni, ‘Makromod Lalap Lirna mai nabi Abram, (ee, nabi namehin) de na'ahenia,...’ (NN. 15:1; 2Sam. 7:4; 1Rai 21:17; Yes. 38:4; Yer. 1:2, 4; Ez. 1:3; Yun. 1:1; Zak. 1:1).
2) Lolo Nou Worworu, ri man hi'i horok rapolu Yohanis Man Ulutade Ri nabi (Mat. 11:9; Luk. 1:76), la rapolu Yesus nabi (Mat. 21:11; Luk. 7:16; 24:19; Yoh. 9:17), la rapolu ri Kristen man loikaru Makromod Lalap Lirna nabi haenihi (HN. 11:27; 13:1; 15:32; 21:8-10; 1Kor. 12:28; 14:29-32; Ep. 4:11).
3) Lere Musa mori la kan maki makun, ai na'aheni lere man mai nabi ida mai nodi Makromod Lalap Lirna loikaru ri mormori (Ul. 18:15-19). Onne penia ri Yahudi weilapan nabi ida ma nodi molollo man lap narehi. Ri Yahudi rauroin nahenia nabi onne namwali Rai Ma Nala Or'ori Dardari, ee nabi onne hari kalla Rai Ma Nala Or'ori Dardari onne (Yoh. 1:21; 6:14; HN. 3:18-24; 7:37).
Nou Nonolu: (Perjanjian Lama) Makromod Yesus kan mai noho wawan makun, nabi Musa noro nabi-nabi namehin hi'i horok welikelu wohii man rin wekel ‘Nou Nonolu’. Lolo Nou Nonolu onne Makromod Lalap hi'i nou noro Abraham noro idewe upun ananhe, ri Yahudi. An hi'i nou wali'ur noro ri Yahudi lolo Nin nabi Musa, la An hi'i nou noro rai Daud haenihi. Nadedem rin wekel Musa nin keneri hono'ok, ‘Nou Nonolu,’ ono Makromod Lalap herredi ‘Nou Nonolu’ onne noro ‘Nou Worworu’ man Ai nala ri mormori lolo Ai Anan, Yesus (2Kor. 3:6-14; Ibr. 7:18-19 22; 8:6-13; Yer. 31:31-34; Gal. 4:21-31). Rin hi'i horok dedesne lolo ‘Nou Nonolu’ anna 1500 mene mori Yesus (SM), maa rin hi'i horok man kauli'ur wake'e lolo ‘Nou Nonolu’ eni anna 400 mene mori Yesus (SM). Ende rin hi'i horok ‘Nou Nonolu’ na'akeme anna 1100 raramne. Yesus maki la mori wali'uredi la nakinikanedi laa a'am raram mene rin hi'i horok ma namwali ‘Nou Worworu’.
Nou Worworu: (Perjanjian Baru) Yesus Nin man lernohi hi'i horok werro'o wo'ikku, la rin wekel horok onnenihe ‘Nou Worworu’. Horok onnenihe konohi maika Makromod Lalap Nin Nou man Ai nalle ri mormori lolo Anan lere An minle noho wawan. Nonolu Makromod Lalap nala Nin Nou laa nabi Musa, mene loikaru ri mormori. Rin wekel Nou onne ‘Nou Nonolu’. Onne penia rin wekel Nou man Ai nala lolo Yesus, ‘Nou Worworu’. Nou Worworu eni na'ahenia Makromod Lalap na'ohu nahala iknik dohohala la nala Anan Yesus mai leke maki herre maika la na'ohu nahala iknik dohohala, la nala or'ori dardari ma kan horu maika (Mat. 26:28; Mrk. 14:24; Luk. 22:20; 1Kor. 11:25; 2Kor. 3:6-14; Ibr. 8:6-13; 9:15; 12:24; 13:20). Po'onala Nou Nonolu haenihi.
Nuh: Nuh eni nin kulere horuwedi mene Makromod Lalap nala Nou Nonolu. Makromod Lalap hopon an hi'i kapal lap leke ai noro nakar raram noro ha morimori warna-warna pasan woro'o ha'a wewerre leke yon maki lere Makromod Lalap nala oir rulu lalap mai pupinedi noho wawan na'akeme (NN. 6:8-9:29; Mat. 24:37-39; Luk. 17:26-27; Ibr. 11:7; 1Ptr. 3:20; 2Ptr. 2:5).
Oplaha Nou: (Tabut Allah/Peti Perjanjian) Oplaha onne rodi panaku Makromod Lalap Nin Nou. Nonolu Oplaha Nou onne minle lolo Makromod Lalap Nin Tenda man Musa hi'ie, la kulere Tenda onne horu, Oplaha Nou eniyeni loi lolo Makromod Lalap Nin Romleu Lap man rai Salomo hi'ie. Oplaha eniyeni rodi au hi'ie, la paharne rodi mahe pakpake. Anadunne rodi mahe pake haenihi, la lolo anadun wawan kerub woro'o man rodi mahe hi'ie aile haenihi. Lolo raram waku woro'o man Makromod Lalap horokedi keneri hono'ok idaweli enihe aile raram noro ha namehin haenihi (Kel. 25:10-22, 37:1-9; Ul. 10:1-5; 1Sam. 4:3-7; 2Sam. 6:1-18; Ibr. 9:4-5).
panaur: Po'onala honoi kanani onno.
Paska: (hari raya Paska) Ler Alam Lalap Paska namwali lere alam lalap lolo Yahudi rir agame. Ler alam lalap onne ri Yahudi ra'ori honorok hi akin hi'ihehewi Makromod Lalap huri we'er upun a'anhe nano noho Mesir lere nonolu eni (Kel. pnk. 12; Ibr. 11:28). Lere onne Makromod Lalap paeku nesne tatana anulu na'akeme lolo noho Mesir. (An hi'i heheni ono Firaun namhene huri ri Yahudi namhara.) Ende An hopon ri Yahudi resne pipdumana mene loi rarna lolo nika arkan wawan noro nika heneli wali-wali leke Nin Hophopon Makmaki yon resne Yahudi rir tatana anulu lere An mai nesne ri Mesir rir tatana anulu. Naran ‘Paska’ napa'ahne ‘lewenedi’ la lere alam eni rapolu ‘Ler Alam Paska’ ono Makromod Lalap Nin hophopon lewenedi ri Yahudi nin nakar la ka nesne hi anan anulue (Kel. 12:7, 13). Lolo kulere Nou Worworu hi resne Yesus Lere Alam Paska (Mat. 26:2; Luk. 22:1; Yoh. 13:1), la rakan lere wokelu An mori wali'ur nano makimaki. Onne penia rakan Ler Alam Paska ri Kristen horhorok nahenia Yesus maki, maa mori wali'ur (Po'onala 1Kor. 5:7 haenihi.) Po'onala pipdumana.
Pentakosta: Pentakosta namwali lere alam lalap lolo ri Yahudi rir agame. Ri Yahudi aki alam welima (domeku wo'ikku) nano Ler Alam Lalap Paska, la lere onne namwali Ler Alam Lalap Pentakosta. Rakan Ler Alam Lalap Pentakosta ri Yahudi nadedem loiwuku rir kirna gandum ihin ennen dedesne rodi laa hoikani Makromod Lalap (Im. 23:15-21; Bil. 28:26-31; Ul. 16:9-12). Roh Kudus kopur la minle lolo man lernohi Yesus raram Ler Alam Lalap Pentakosta dedesne nano lere Yesus maki la mori wali'ur (HN. 2:1-4).
Pilatus: Pontius Pilatus namwali gubernur noho Yudea, Samaria noro Idumea nano anna 26 (M) rakan anna 36 (M). Pilatus onne namwali ri Roma man paku hair Roma nin Rai Lalap Kaisar, la lere onne hair Roma nodi molollo ri Yahudi. Pilatus eniyeni man hopon Roma nin ke'urauk resne Yesus (Mrk. 15:1-15; Luk. 3:1; HN. 3:13; 1Tim. 6:13).
pipduma: (domba) Yotowawa nin pipduma ramwali pipi warna ida, la wulla ka namnehe pipduma (domba) ma aile Israel. Enimaa manin Yotowawa rauroin hirira pipduma naulinu nawali Israel nin pipduma, kade wulla ka namnenehe pipduma ma aile Israel. Po'on gambar leke mauroin inhawe ka namnenehe.
Raho'ok pipi (ketawa) roro pipduma (domba)
pipdumana: (Anak Domba) Ri Yahudi nadedem rodi pidumana laa imam leke resne rodi hoikani Makromod Lalap lernohi rir agame. Nonolu lere ri Yahudi ra'akene ramhara noho Mesir, nabi Musa hopon hi resne pipdumana herre hi anan anulu leke yon Makromod Lalap Nin hophopon makmaki mai nesne hi anan anulu lere Ai nesne ri Mesir anan anuluhe (Po'onala Paska). Aki anne, Yahudi rir imam man kulu narehi nodi pipdumana hoikani Makromod Lalap leke Ai na'ohu nahala ri Yahudi rir dohohala man hir hihi'iyedi annhideni (Im. 16:15-16). Lolo Horok Lalap wekel Yesus namwali Pipdumana ono An maki herredi ri mormori noho wawan (Yoh. 1:29, 36; 1Kor. 5:7; 1Ptr. 1:18-19; Why. 5; Yes. 53:6-7 noro HN. 8:32-35).
ragi: (ragi) Nadedem ri nodi ragi nawa'ahe noro tapon terigu leke ha'a. Aki anna lere alam wo'ikku ri Yahudi ra'an roti ma na'alehe ragi. Po'onala Lere Alam Lalap Paska noro Lere Alam Lalap Ra'an Roti Ma Na'alehe Ragi Lolo Nou Worworu ragi naho'ok noro hini'i wenwewhe man ailanna (Mat. 16:6-12; Mrk. 8:15-21; Luk. 12:1; 1Kor. 5:6-8; Gal. 5:9), maa lolo Mat. 13:33 noro Luk. 13:20-21, ragi naho'ok noro Makromod Lalap Nin molollo lolo Nin ri.
rai Daud upun anan: Makromod Lalap nou rai Daud nahenia ai upun anan ida namwali Rai laa ewi-ewi (2Sam. 7:12-14). Yesus namwali rai Daud upun anan, de Ai penia ma na'akuku na'anokor Makromod Lalap Nin nou onne ono Ai namwali Rai laa ewi-ewi (Mat. 1:1; Rm. 1:3-4; 2Tim. 2:8; Why. 5:5, 22:16).
Ri Mormori Anan: (Anak Manusia) Yesus nodi naran ‘Ri Morimori Anan’ wekel Ai kemen. Naran eni kukul nahenia Yesus namwali Makromod Lalap Nin Hophopon man mai noho wawan hurinohi kemen ri nesne, leke huri we'er ri mormori nano rir dohohala nin hunukum, la nala or'ori daridari ma kan horu hi (Mrk. 10:45). Naran ‘Ri Morimori Anan’ nin panaeku na'akeki namnenehe noro ‘Ai Man Makromod Lalap kikanedi namwali Rai Laa Ewi-ewi’ Mesias (Yoh. 12:34). Lere Yesus minle noho wawan naran ‘Ri Morimori Anan’ kukul nahenia Ai kan holi kukulu lalap (Mrk. 8:31; Luk. 9:58), maa lere An wali nano a'am raram laa noho wawan wali'ur Ai nodi Nin ke'ke'el an'anha noro siksika lerlere man ma'aruru wake'e. (Mat. 16:27-28, 24:30, 25:31, 26:64; Mrk. 8:38; Why. 1:13-16). Kulere Nou Nonolu, nabi Daniel mehen po'on haida man melle Yesus. Lolo ha man ai mehen dodo'on onne, Daniel do'on ri ida ma naisa ‘ri mormori anan’. Makromod Lalap nala molollo ri onne leke nodi molollo noho wawan na'akeme laa ewi-ewi (Dan. 7:13-14). Ende rakan lere li'ur Yesus na'ahenia Ai namwali ‘Ri Mormori Anan’ onne, leke ri Yahudi pelek rauroin Ai penia man Makromod Lalap kikanedi namwali hirira Rai (Mesias).
ri Parisi: Ri Parisi namwali muku ida man wakuku ri lernohi Yahudi rir agame. Muku Parisi eniyeni rasala kerkerhe Musa nin keneri hono'ok na'akeme, maa hi ra'uwali rir holoor halauk aimehi, la wakuku ri lernohi hirira noro idewe Musa nine (Mrk. 7:3-4; 13; Luk. 11:37-46). Hi rauroin nahenia hophopon a'am raram aile, la hi rauroin nahenia ri man maki, lere man mai mori wali'ur (HN. 23:6-8) (Muku namehin, ri Saduki enihe, rauroin nahenia hophopon a'am raram kaale, la ri man maki kan mori wali'ur.) Ri Parisi nammori ra'okuledi Makromod Yesus lere An minle noho wawan, maa lere An maki la mori wali'ur ri Parisi nammori akin naili'il Ai (HN. 15:5; Plp. 3:5). Po'onala Ri Saduki.
ri Saduki: Ri Saduki ramwali muku ida man wakuku ri leke hir lernohi Yahudi rir agame. Nano ri Saduki eni ri nammori ramwali imam-imam lolo agame Yahudi. Ri Parisi rala rir wanakuku nano horok-horok man aile Nou Nonolu na'akeme, maa ri Saduki rala rir wanakuku nano nabi Musa nin horok mehe (NN. rakan Ulangan). Muku Parisi lap narehi muku Saduki, maa muku Saduki nodi molollo narehi muku Parisi. Muku Saduki wakuku nahenia lere rin maki, hamaran kan mori me'e, la lere man mai rakan Ler Hono'ok Kana'il eni, kemen kan mori wali'ur haenihi. Ri Saduki ra'aheni hophopon a'am raram kaale, la maki hamaranne kaale haenihi, (Mrk. 12:18; HN. 23:6-8). Po'onala: ri Parisi.
ri Yahudi: Ri Yahudi ramwali muku suku ida man minle noho Palestina. Ri Yahudi ramwali nabi Abraham upun ananhe. Rapolu hi ‘ri Israel’ noro idewe ‘ri Ibrani’ haenihi.
rodi oir ulutade: (membaptis) Yotowawa nin wanakunu ‘ulutade’ nadedem nin panaeku ri nodi kuri ulutade ha mormori leke ri mehe nahiyenyene nin ha mormori nin tanada. Ende ik kala wanakunu eni namwali wanakunu naho'ok leke ri man rodi oir ‘ulutadedi’ me'e nodi kunukunohi nahenia hi ramwaliyedi Makromod Lalap Nin ri me'e. Yohanis Man Ulutade Ri naka'uk ri laa oir raram leke ulutade. Onne namwali tanada nahenia hir sopoledi rir morimori ma ka namlolo la derne rakani Makromod Lalap me'e (Mrk. 1:4). Yesus hopon Nin man lernohi pakunohi ulutade ri na'akeme ma akin naili'il Ai. (Mat. 28:18-19, HN. 2:38). Lere ri laa oir raram leke ulutade, hir kopur laa oir raram mene ramhara oir. Hir kopur laa oir raram onne nodi kunukunohi na'ahenia hirira morimori lo'olo'ol maki wewerre noro Yesus, la ramhara oir mai paharne nodi kunukunohi nahenia hir lernaledi morimori worworu nano Ai haenihi (Rm. 6:3-4; Kol. 2:12; 1Kor. 1:13-17 & 10:1-5; Gal 3:27; 1Ptr. 3:21). Po'onala: Roh Kudus.
Roh Kudus/Makromod Lalap Nin Roh:
1) Makromod Lalap namwali ida mehe, maa Makromod Lalap namwali Aman, namwali Anan, la idewe namwali Roh haenihi (Mat. 28:19; 2Kor. 13:14; 1Ptr. 1:2).
2) Makromod Lalap Nin Roh (Roh Kudus) namwali ‘Man Paku’. Onne nin panaeku An mai noho wawan leke herre Yesus la paku ri ma akin naili'il Yesus (Yoh. 14:16, 26). Horok Lap wekel Ai ‘Makromod Lalap Nin Roh’ (Mat. 3:16; Rm. 8:9-14), ‘Yesus Nin Roh’ (HN. 16:7), ‘Kristus Nin Roh’ (Rm. 8:9), noro idewi ‘Makromod Nin Roh’ (2Kor. 3:17).
3) Makromod Lalap Nin Roh naho'ok noro oir (Yes. 44:3; Yoh. 3:5; Mrk. 1:8; 1Kor. 12:13), noro anna man huu (Yon 3:8; HN. 2:2), noro manu merpati (Mrk. 1:10; Yoh. 1:32), la noro aiye (HN. 2:3; Mat. 3:11; Yes. 4:4). Makromod Lalap nala Nin Roh maika leke namwali tanada nahenia ik kamwali Nin ri, la Nin Roh na'onno nawinauwedi Nin nou maika. Makromod Lalap nou nahenia lo'o ik kemen maki, Ai na'amori ik kemen wali'ur naise Ai na'amoriyedi Yesus haenihi lolo Nin Roh. (Rm. 8:11; 2Kor. 1:22, 5:5; Ep. 1:13, 4:30).
4) Yesus nodi Roh Kudus ulutade ri ma akin naili'il Ai. (Mat. 3:11; Mrk. 1:8; Luk. 3:16; Yoh. 1:32-34; HN. 1:5) Onne nin panaeku lo'o ri akin naili'il Yesus, Makromod Lalap Nin Roh namkene ai akin, la hi'i ai namwali Nin ri de noro Ai ramwali mahaku (1Kor. 12:13; Yoh. 14:17; Rm. 8:9-10; 1Kor. 6:19, 12:13).
Samaria: Samaria namwali noho man aile noho Yudea noro noho Galilea leken (Yoh. 4:3-4). Lere Makromod Yesus mori lolo noho wawan, ri Samaria eniyeni namwali kafir. Hi upun a'an ri Yahudi man hoo ri ma ka namwali Yahudi. Onne penia ri Yahudi kar suk hi (Yoh. 4:9; Luk. 10:30-37; 17:11-19; dan HN. 8:5, 14-17).
Setan: Poonala Hayakyak Makromon.
Sion: Lolo kota Yerusalem wo'or ida aile ma naran ‘Sion’ (1Taw. 11:4-8). Lolo Horok Lapa raram ri nodi naran ‘Sion’ wekel Makromod Lalap Nin Romleu Lap man aile kota Yerusalem haenihi (Mzm. 9:11; 76:2; 78:67-68). Ri nodi naran ‘Sion’ wekel kota Yerusalem haenihi (Mzm. 2:6; Yes. 51:11; Zak. 9:9). Lolo Ibr. 12:22 naran ‘Sion’ wekel a'am raram. Po'onala: Mat. 21:5; Yoh. 12:15; Rm. 9:33, 11:26; noro Why. 14:1.
Sodom: Nonolu Sodom namwali kota ida ma aile Kahi Maki arkan. Ri ma nauroin ope heruwali rauroin Sodom nin miminlole aile Kahi Maki wali karanna, maa lere hukum Sodom noro Gomora kahi pupinedi me'e. Enimaa heruwali ra'aheni Sodom aile Kahi Maki arkan wali ra'i. Ri man minle kota Sodom noro kota Gomora ailanna wake'e. Onne penia Makromod Lalap nodi aiye noro lali man kopur nano a'am resne mouwedi hi (NN. 19:24-28). Lolo Nou Worworu po'on Mat. 10:14-15, 11:23-24; Luk. 17:28-29; Rm. 9:29; 2Ptr. 2:6; Yud. 7; noro Why. 11:8.
Tiberius: Po'onala Kaisar.
unte: Lere nonolu onne ri aile man ha'a unta la nair unte leke rodi kono ukun ne'en. Unta lap narehi keledei, kuda, noro arpau, noro ha mormori namehin lolo Palestina. Yesus wekel unta lolo Nin wanakunu naho'ok ida woro'o (Mat. 19:24; Mrk. 10:24; Luk. 18:25). Lolo Mat. 23:24 Yesus na'aheni ri Parisi naisa ri man ka'i paripari romok man kaile hirira nonomun onno mene romune, maa ha morimori unta hir keledi. Ler onne rir agame hopon yon ri na'an paripari noro unta (Ul. 14:7, 19), de Yesus Nin wanakunu naho'ok onne nin panaeku hir sala, ono hi radiyaka wawa'an leke yon hi'i dohohala man tutusiyana, maa dohohala man lap hir hi'ie. Gambar aile Mrk. 10:24 (hlm. 257).
Yahudi rir kerei: (Rumah Ibadah) Yahudi rir kerei namwali nakar man hir nair leke lawuku wakuku Horok Lap la ra'uli rasa'a Makromod Lalap. Makromod Lalap Nin Romleu Lap ida mehe la aile lolo kota Yerusalem, maa Yahudi rir kerei nammori. Aki Alam Renren Warwarna hir lawuku leke ra'uli rasa'a Makromod Lalap la les Horok Lap. Hir wakuku tatana lolo kerei, la hir lawuku lolo onne haenihi. Yesus nadedem wakuku lolo Yahudi rir kerei-kerei (Mat. 4:23; Mrk. 1:21; Lk 4:16; Yoh. 18:20), la Paulus noro Makromod Lalap Nin hophopon namehin radedem loikaru Lira Wawa'an ri Yahudi lolo rir kerei haenihi (HN. 13:5, 14-15; 14:1; 19:8).
Yakobus: Ler nonolu onne ri nammori naran Yakobus. Makromod Yesus Nin man lernohi wokelu naran Yakobus:
1) Yakobus ida namwali Zebedeus anan, la ai onne namwali ida nano Yesus Nin man lernohi pakunohi idaweli woro'o onne (Mat. 4:21; Mrk. 5:37). Rai Herodes Agripa nesne ai na'urani anna 44 nano mori Yesus (M) (HN. 12:2).
2) Yakobus namehin namwali Alfeus anan, la ai onne namwali ida nano Yesus Nin man lernohi pakunohi idaweli woro'o onne haenihi (Mat. 10:2-4; HN. 1:13).
3) Yakobus namehin namwali Makromod Yesus Nin mo'onwalla karuri (Mrk. 6:3). Dedesne ai akin ka naili'il Yesus (Yoh. 7:3-5), maa Yesus maki la mori wali'ur mene ai akin naili'il Ai, la ai namwali man panulu lolo kota Yerusalem nin kerei raramne (HN. 21:17-18; 1Kor. 15:7; Gal. 1:18-19; 2:9).
Yakub: Yakub eni namwali Abraham upun anan. Yakub anan idaweli woro'o namwali noho Israel rir luhu idaweli woro'o. Onne penia rapolu ri Israel ‘Yakub upun ananhe’ (Luk. 1:33). Yakub naran namehin ‘Israel’ (NN. 32:28; 35:10). Onne penia rapolu ri Yahudi ‘Israel upun ananhe’ noro ‘ri Israel’ (Mat. 10:6; 19:28; Mrk. 12:29; Rm. 9:4-6; 11:25-26).
Yordan: (sungai Yordan) Oir wawau Yordan namwali oir wauwau ida ma aile noho Palestina. Oir wauwau eni uluwakun aile wo'or Hermon onno. Nano wo'or onne oir wauwau mamani rakan Oir Lapa Galilea wali ra'i, la namharedi Oir Lapa Galilea wali karanna lolnohi noho Samaria noro noho Yudea wali kimur rakan Kahi Maki. Oir wauwau Yordan arkanne aile na'urani kota Yeriko. Lolo Nou Nonolu lere Yosua namwali uluwakun ri Israel Makromod Lalap ha'aredi Oir wauwau Yordan leke ri Israel deul kalla lolo oir raram laa noho Kana'an (Yos. 3:14-17; 4:20-24). Lolo Nou Worworu, Yohanis Man Ulutade Ri minle na'urani oir wauwau Yordan leke ulutade ri, la ulutade Makromod Yesus lolo oir wauwau Yordan haenihi (Mrk. 1:5-9). Po'onala Bil. 31:1-3; 2Rai 2:7-8, 13-14; 5:9-14 haenihi.
Yudea: Ri Yahudi heruwali radedem minle noho Yudea ma aile noho Galilea noro Samaria wali karana. Kota Yerusalem, kota Betlehem, noro kota Yeriko aile noho Yudea.