Pepatuduki nancambelai sambaya
11:1-13
11
1 Sauatu eo nosambaya-mo i Yesus ri saongu pearia. Naopu-Yapa nosambaya, naria sadua ana guru-Na nanguli: “Pue, patuduki-ka kami mosambaya, ewa i Yohanes mbii nopatuduki ana-ana guru-na nosambaya.”2 Nanguli i Yesus si sira: “Ande mosambaya komi, ulimo ewa ei:
Tuama, nipemabosemo sanga-Mu,
maratamo Poparentaa-Mu.
3 Weika-kamo butu eona kondia to kaparalou.
4 Pade ampungi-ka lako ri jeko-ka,
apaa ikami mbii nampa'ampungimo butu dua tou to naria kasalaa-na si kami.
Pade nemo Mu keni-ka ri rara nu pesori.”
5 Pade niuli-mo ni Yesus porapaika ei si sira: “Rapana ikomi naria wega-mi, pade ntongo bengi komi malou ri sou-na pade mangulikaka-ya: Abi, weikaka-ku ulu roti-mu toluongu, kusambei-damo ngoni, 6 apaa naria wega-ku lako ri kakawaosana nesei ri sou-ku. Agiana tado-namo nuapa ri sou-ku to ku jujuka-ya nakondi. 7 Pade ande rapana nasonoi-ko nu wega-mu ee lako ri rara ncou-na: Nemo-mu pakasesa-ku. Nituko-kumo wombo. Yaku ante ana-ana-ku naleta-kamo. Tado mamala-ku memata mambeikaka-ko ba nuapa-pa. 8 Ku'ulikaka komi, noudamo wega-mu ee tado madota memata mambeika-ko roti, agiana apaa tado naeya-ko namperapi oa, nangkajadika nemata-yamo nambeikaka-ko nuapa to niparalou-mu.
9 Etumo sabana Ku'ulikaka komi, perapi oamo ri Allatala, ikomi kana raweikaka. Oncomo oa, ikomi kana mamparata. Kado oamo wombo, ikomi kana raungkeka wombo ee. 10 Apaa butu dua tou to mamperapi ante rara mpuuna kana mantarima nuapa to niperapi-na. Butu dua tou to mangonco ante rara mpuuna kana mamparata nuapa to nionco-na. Pade butu dua tou to mokado wombo, wombo ee kana raungkeka-ya.
11 Riolo-mi ei, naria-da tuama to nambei ule ri ana-na, ande ana-na merapi bou? 12 Ba mambei topesupi, ande ana-na merapi ntolu manu? 13 Etumo, ande ikomi to nadaa mbii nanguncani nambei nuanu to nabelo ri ana-ana-mi, nedamo rauli Tuama-mi ri suruga! Ia mbii kana mambei Inosa Gasa ri butu dua tou to mamperapi siYa.”
Yesus pade i Beelzebul
11:14-23
14 Sauatu eo i Yesus nowura seta to nampakawojo sadua tou. Nesuwu-pa seta ee, namala-mo tou ee nololita. Pade tou dea to nangkalio kajadia ee namoleara. 15 Agiana basangkia dua tou riolo-ra, nanguli: “Mbagou nu Seta, to nisanga i Beelzebul-da, to nambeika-Ya kuasa bona mamala mowura seta.” 16 Pade basangkia dua mbii tou ntanina nangonco noa bona mampomasala-Ya, pade nitudura-Yamo mowia kadupaa bona majadi pampetonondi bakote Ia-mo to narata lako ri Allatala.
17 Agiana nincani dodo-da ni Yesus nuapa to nipekiri-ra. Nanguli-Yamo si sira: “Ande saongu kambagoua mosimpogara pade mombepobali, tantu kambagoua ee ngoni tado masae. Pade ande tou sancou mosimpogara pade mombepobali, tantu posancou ee kana mogampotaa. 18 Iweetu mbii ri rara kambagoua nu seta, ande mosimpogara-damo pade mombepobali, kambagoua ee kana maopu. Niuli-mi Yaku nowura seta ante kuasa ni Beelzebul. 19 Ande iweetu wea, ante kuasa ni yema topantutu-topantutu komi nowura seta-seta ee? Tantu ante kuasa nu Allatala. Jadi, topantutu-topantutu komi etu dodomo to noparikonoi kasalaa-mi. 20 Agiana Yaku nowura seta ante kuasa nu Allatala, batuana ee nopamulamo Allatala noparenta ri tongo-tongo-mi.
21 Mbagou nu Seta mamala rapasimbei ewa tumpu sou to naroso, to nojagai oa sou-na ante parewa mpoiwali, nangkajadika sumawee gagu-na kana ma'ama. 22 Agiana ande naria sadua to neliu karoso-na mamei mampangaesi bo mampadagi-ya, tou to neliu karoso-na ee kana morampaki sumawee parewa to nisarumaka nu tumpu sou ee, pade mobagi-bagi sumawee gagu-na ri tou-tou.
23 Yema tou to tado mamposambira-Ku, batuana tou ee nangewa-Ku. Bo yema tado mantulungi ri rara pobago-Ku, ia-mo to mampakagero pobago-Ku.”
Panculia nu wao tuwu
11:24-26
24 Pade niuli mbiimo ni Yesus porapaika ntanina: “Ande napawia-mo nu wao tuwu sadua tou, wao tuwu ee kana welou tumei ri tongo mpada bei mangonco peuntua-na, agiana tado naria nirata-na. Ee-mo sabana, nanguli-yamo: Yaku kana manculi ri sou to nipaleisi-kumo. 25 Panculiki-napa, nirata-na tou ee newali ewa sou to naopu nisoseini pade niatoro belo. 26 Naopu ee nalou-yamo pade nambawei papitu wao tuwu ntanina to neliu kadaa-na lako si-ya. Pade nesua-mo wao-wao tuwu ee, pade nokuasai tou ee, nangkajadika katuwu ntou ee nantambei ntotomo kadaa-na lako ri lombo-na.”
Yema to nadonu
11:27-28
27 Naopu-pa i Yesus nololita nancambelai nuanu ee, naria sadua bangkele lako riolo ntou dea ee nanguli si Yesus: “Nadonu mpuumo tina-Mu to nangote pade nopasusu-Ko.”
28 Agiana nanguli i Yesus: “Neliu ntoto-pa donu nu tou to namparonge lolita nu Allatala pade nipowia-na.”
Pampetonondi ni Yunus
11:29-32
29 Ranca nu tou-tou kadea-dea oa-mo nasintobu, nanguli-mo i Yesus: “Ikomi tou to natuwu ngkapuri ei nadaa mpuu! Noudamo nikalio purami nuanu nipadupa-Ku, niuli oa-mida ratambei-dapa kadupaa bona mi-parisaya Ku. Agiana tado-mo maria oa kadupaa ratambeika komi, kawule ei-damo kadupaa ewa to najadi si nabi Yunus. 30 Apaa nasimbei ewa nuanu najadi si nabi Yunus, najadi kadupaa ri todea ngata Niniwe, iweetu mbiimo nuanu to najadi si Yaku, Ana Manusia, kana majadi kadupaa ri butu dua-mi to natuwu ngkapuri ei. 31 Pade ri Eo Potangaraa nu Allatala mbagou bangkele lako ri ngamba Syebaa kana mokongkore mosabiti pade mangewa saganta ntongo-mi to natuwu ngkapuri ei. Apaa mbagou bangkele ee namei lako ri kakawaosana nampeguru kapandea ni Mbagou Salomo. Peirara-mo, Yaku to neliu kakuasana lako si Salomo, naria isei ri ngayo-mi! Agiana saganta ntongo komi tado nadota namparonge-Ku.
32 Ri Eo Potangaraa nu Allatala, todea ngata Niniwe kana mokongkore mosabiti mangewa saganta ntongo komi to natuwu ngkapuri ei. Apaa tempo ni Yunus nampopowole lolita nu Allatala si sira, nancoro-ramo. Bo ee, Yaku to neliu kakuasana lako si Yunus, naria isei, agiana ikomi tado nadota nancoro.”
Pajanaa nu woto
11:33-36
33 “Tado naria tou to nopatuwu pajanaa pade niwuni-na, ba niladu-na ante batili. Agiana pajanaa ee kana raboli ri kalangkoana, bona moindokini sumawee tou to mesua ri rara nu sou ee. 34 Mata-mu ewa pajanaa nu woto-mu. Ande mabelo mata-mu, mabaa pura-mo sumawee woto-mu. Agiana ande mata-mu madaa, madedi mbii sumawee woto-mu. 35 Etumo sabana, maingada komi! Nemo nuanu to nabaa ri rara-mu majadi madedi. 36 Ande sumawee woto-mu mabaa, pade tado-namo saodia madedi, sumawee tuwu-mu mbii kana majadi mabaa mpose, ewa to niwanta nu poindo.”
Yesus nampomasala to Farisi pade topande-topande ri Buku Taurat
11:37-54
37 Naopu-pa i Yesus nepatuduki, naria sadua to Farisi nampagaga i Yesus mangkondi ri sou-na. Pade nalou mpuu-mo i Yesus nangkondi isee. 38 To Farisi ee namoleara nangkalio i Yesus nangkondi tado nombanoi ncala pale-Na nantutu ada-ra.
39 Agiana nanguli i Yesus si-ya: “Dala-mi to Farisi nantutu parenta nu Allatala mamala rarapaika ewa tou to noelasi pouta bo loya kawule ri sawaliku ngkolana, agiana nikalingani-mi noelasi rarana to narumu mpuu. Iwee mbiimo pura rara-mi naponu ante nuanu to nadaa. 40 Hee ikomi tou-tou to nadoyo! Allatala to nopopajadi woto nu manusia mbiira ri sawalikuna, nanguncani mbii nuapa to naria ri rarana! 41 To naria ri rara nu poutaa bo loya-mi etu, etumo to kana mi-wei ri tou-tou to netowei. Ante dala ewa ee, sumaweena kana majadi marawa ri pangkalioaa nu Allatala.
42 Maweso-mo komi to Farisi! Ikomi kawule nantutu parenta ni Musa to nalingaa ngkola, agiana nangkalingani nantutu parenta to nantomo mpuu. Rapana butu dua-mi mambei sampulu bagia ri Sou nu Allatala lako ri butu ngaya wua nu tinuda ri bonde-mi, ewa selasih, inggu, pade wua nu tinuda-tinuda ntanina. Agiana nikalingani-mi nantutu parenta to nantomo mpuu, ewa manoro ri singkapada manusia pade mampotowe Allatala. Ikomi kana mowia nuanu to nantomo mpuu ee, pade nemo mangkalingani nuanu to nalingaa ee.
43 Maweso-mo komi to Farisi! Ikomi kawule nampobelo poncundaa to rabila ri rara nu sou penombaa to Yahudi, pade madota rabila ri potomu. 44 Maweso-mo komi! Ikomi ewa dayo to tado naria pampetonondi, to nilisa ntou apa tado nincani-ra. Nangkajadika isira najadi narumu.”
45 Naria sadua topande ri Buku Taurat nanguli si Yesus: “Guru, ante pololita-Mu etu, ikami mbii nikanene-Mu!”
46 Nesono i Yesus: “Maweso mbii-mo komi, topande-topande ri Buku Taurat! Ikomi mpuu-mpuu nerapi nuanu to nakaja pade nambei atura-atura to tado nipakule nantutu, agiana ikomi dodo mbii tado nadota nantulungi tou bona mamala mowia atura ee. 47 Maweso-mo komi! Apaa ikomi nopatinda nculi dayo nu nabi-nabi, bo ee totua-mida to nopatesi-ra. 48 Ante dala ewa ee-mo komi nampopekalio, kakono-konona ikomi nampasitujui nuanu to nipowia nu totua-mi. Isira nopatesi nabi-nabi, pade ikomi nopatinda nculi dayo nu nabi-nabi ee. 49 Etumo sabana Allatala to nanguncani ngila ngayana nanguli: Yaku kana mantudu nabi-nabi pade suro-suro-Ku si sira, saganta kana rapatesi pade saganta kana raduasi. 50 Allatala nowia ee bona tou-tou ngkapuri ei rasuku apaa pepatesi to nipowia ri sumawee nabi lako ri paramulana dunia nipajadi, 51 nopamula lako ri popatesi i Habel duu-na popatesi i Zakharia, to najadi riolo nu meja potunua tinuwu pade Sou nu Allatala. Parisaya-mo: Tou-tou ngkapuri ei kana rasuku sabana sumawee kajadia ee.
52 Maweso-mo komi topande ri Buku Taurat, sabana gunci rapopoungke wombo nu kapandea niboli si komi, agiana ikomi dodo tado nadota nesua ri rarana bona mangonco kapandea ee. Pegoliana ikomi nampalawa tou-tou to nampesimbukui mesua ri rarana.”