Pepatuduki ri ana-ana guru
12:1-12
12
1 Ri njobuna tou nombegompa-gompa nangkajadika naria to nitanalisaka paa-na. Ranca nu tou-tou ee nolimu-limu, nepatuduki-mo i Yesus ri ana-ana guru-Na: “Mainga-da komi ri ragi to Farisi, patuju-Ku kabelo wongko-ra. 2 Nuanu niwunika kana rapopakalioka, pade nuanu nipontoliro kana rapopeumba. 3 Nuanu nipololita-mi kawengi-na, raronge poyo-na, pade nuanu nipetewei-mii ri talinga ntou ri rara ngkamara, kana rapopowole.”
4 “Ku'ulikaka komi, wega-wega-Ku! Nemo maeka komi si sira to mamala mopatesi woto agiana tado mamala mowia nuanu neliu lako ee, 5 agiana Kutudoka-mo komi yema to kana mipokaeka. Kaeka-mo ri Allatala! Apaa maopu-Ya mepatesi, Ia mbii nakuasa metadiaka ri rara nu naraka! Parisaya-mo, Ia-mo to kana mipokaeka. 6 Peirara-mo porapaika ei: Alima mbaa tonci rone rabalu olina rompeka doi to nakodi mpuu mata-na. Noudamo iwee tado-namo sambaa nikalingani nu Allatala. 7 Wulua ri woo-mu etu mbii nibila puramo kadea ncilana. Etumo sabana, nemo maeka komi, apaa ikomi neliu pampotowe komi lako ri tonci-tonci rone!”
8 “Ku'ulikaka komi: Butu dua tou to nampangaku-Ku ri ngayo nu tou, Yaku, Ana Manusia mbii kana mampangaku-ya ri ngayo nu malaeka-malaeka nu Allatala. 9 Agiana yema-yema to mampesapuka-Ku ri ngayo nu tou, Yaku, Ana Manusia mbii kana mampesapuka-ya ri ngayo nu malaeka-malaeka nu Allatala. 10 Butu dua tou to manguli lolita mangewa-Ku, Ana Manusia, mamalaya-dapa ra'ampungi. Agiana yema mangkanene Inosa Gasa ia tado mamala ra'ampungi.
11 Ande rakeni komi ri ngayo nu topotangara-topotangara ba ri topoparenta-topoparenta pade ri tou-tou nakuasa, nemo mokantabu rara-mi mancambelai beiwa komi mantunduka koro-mi ba mancambelai nuapa to kana mi-uli. 12 Sabana tempo ee mbii Inosa Gasa kana mampatuduki komi nuapa to kana mi-uli.”
To sugi nadoyo
12:13-21
13 Sadua tou lako riolo ntou dea ee nanguli si Yesus: “Guru, ulikaka-mo sarara-ku bona mobagika-ku saganta gagu to nibolikaka nu tuama-ka.”
14 Nesono i Yesus: “Sarara, apa yema no'ongko Ku newali topobotusi ba topobagi gagu-mi?” 15 Pade ri sumawee tou to naria isee niulikaka ni Yesus: “Pakabelo-belomo pade mainga-da, nemo mampodoko sumawee gagu ri dunia ei. Apaa katuwu nu manusia tado nancarumaka lako ri kasugiana, noudamo nadea mpuu gaguna.”
16 Pade nipololita-mo ni Yesus porapaika ei: “Naria-mo sadua to nasugi to nadea mpuu isi nu bonde-na. 17 Tou ee nampekiri-mo ri rara-na: ‘Tadomo naria pambolia isi nu bonde-ku. Beiwa-mo akala-ku ei?’ 18 Naopu ee nampekiri mbii-yamo pade nanguli ri koro dodo-na: ‘Haa nirata-kumo akala-ku, liko-likoku kana kubongkara pade kupowiaki pakabete. Isee-mo ngoni kupamboli sumawee pae-ku pade gagu-gagu-ku ntanina. 19 Pade ku'ulikaka-mo koro-ku: norasi mpuu-ko! Sumawee nuanu nabelo niratamu-mo pade tado maria kaopuana ri mpae-mpaena. Peuntumo-ko, kondi-mo, inu-mo pade pakasana-mo katuwu-mu!’ 20 Agiana Allatala nanguli si-ya, ‘Hee todoyo! Bengi ei mbii-ko kana mamate, pade yema-mo to kana mamparata sumawee gagu to nitobuka-mu koro-mu etu?’
21 Iwee-mo nuanu to majadi ri butu dua tou to nampesimbukui mampakasugi dodo koro-na, agiana tado mampesimbukui majadi masugi ri ngayo nu Allatala.”
Nuanu to nipokambolika nu rara
12:22-34
22 Pade nanguli-mo i Yesus ri ana-ana guru-Na: “Etumo sabana Ku'ulikaka komi: Nemo mokamboli rara-mi matuwu, nuapa-mo to mi-kondi, pade ba nuapamo to mi-pake.’ 23 Sabana katuwu ei neliu pamparalou-ya lako ri pangkondi, pade koro ei neliu pamparalou-ya lako ri powaru. 24 Ande penoto tonci-tonci kaloa! Isira tado nantuda, tado nepae, tado mbii naria liko-ra. Agiana Allatala nopatuwu-ra! Noudamo rauli ikomi, neliu-pa pampotowe komi nu Allatala lako ri tonci-tonci ee! 25 Yema-mo lako riolo-mi apaa nikeni pokamboli nu rara-na mamala mampakalanga umuru-na noudamo saodi? 26 Ande ikomi tado mamala mowia nuanu nakodi ewa mampakalanga umuru kambana saodi mpuumo, nuapa pade mokambolimo rara-mi ri nuanu-nuanu ntanina? 27 Penoto-mo beiwa katuwu nu bunga-bunga bakung, bunga-bunga ee tado nobago, tado mbii namala nampowia powaru. Agiana Ku'ulikaka komi, mbagou Salomo to nasugi mpuu tado nowaru ewa kabelo nu bunga-bunga ee. 28 Kawoko ri tongo mpada natuwu eo ei pade kaneilena nisuwe duu-na naopu. Agiana Allatala nampakagaya kawoko ee nabelo mpuu. Noudamo rauli ikomi! Agiana ikomi tado mpuu neparisaya!
29 Etumo, nemo mokamboli rara-mi pade maingu mancambelai nuapa to mi-kondi pade mi'inu. 30 Nuanu ewa ee-mo to nionco nu tou to tado nanguncani Allatala. Bo ee Tuama-mi ri suruga nanguncani, bakote ikomi namparalou sumaweena ee. 31 Agiana ikomi kana mampesimbukui bona Allatala moparentai katuwu-mi, mangkajadika sumawee ee kana naweikaka mbii komi nu Allatala.
32 Nemo maeka, noudamo saodi ngkola kadea-mi! Apaa Tuama-mu ante donu rara mantarima komi bona moparenta moro-roa ante Ia ri rara Poparentaa-Na.
33 Balu-mo gagu-mu pade weimo doina ri tou to netowei. Powia-mo ri koro-mu potobua-mu gagu to tado mamala mausa, etumo gagu-mu to niboli ri suruga. Gagu ee tado mamala maronto apaa tado mamala topangio mangala-ya pade tado mamala nakikiri nu ipe. 34 Apa riumba gagu-mu maria, isee mbii-mo rara-mu.”
Mainga
12:35-48
35 “Maingada mampongayo ngila ngayana. Ikomi kana masadia molayani Allatala. 36 Nasimbei ewa batua-batua to bula-ra nampopea maradika-ra manculi lako ri susa ponikaa, bona ande marata-pa maradika ee pade mokado wombo, masagena-ramo moungke wombo. 37 Nasana mpuu-mo batua-batua to nirata nu maradika-na nainga nampopea karata-na. Ku'ulikaka komi: Maradika ee kana masasadia pade mampoponcunda belo-ra, naopu ee ia dodo-mo molayani-ra. 38 Pade ande maradika ee marata ntongo bengi ba parabaa, pade mamparata batua-na mainga oa mopea karata-na, masana mpuu-mo batua ee.
39 Toramo ei! Ande tumpu sou manguncani ba tinti sangkia topangio marata, ia kana mainga bona topangio ee tado mamala mesua ri sou-na. 40 Etumo sabana ikomi mbii kana mainga, apaa Yaku, Ana Manusia kana marata ri tempo to tado nincani-mi.”
41 Nepekutana-mo i Petrus: “Pue, niwunuka-Mu si kami ngkola-da pepatuduki etu? Ba ri sumawee tou-da?”
42 Nesono i Pue: “Yema batua to natundu pade nabija kana naongko nu tumpu sou-na ee mokapalani batua-batua ntanina bona ia mambeikaka-ra kondia ri tempona. 43 Masana mpuu-mo batua ee ande maradika-na manculi pade mamparata-ya bula-na mowia bago-na! 44 Parisaya-mo: Maradika ee kana mambei kaparisayaa ri batua ee mokakamu sumawee gagu-na. 45 Agiana ande batua ee manguli ri rara-na: Masae-dapa maradika-ku pade manculiya-da. Pade nopamula-yamo nonampa batua-batua baleilo pade batua-batua bangkele, pade nangkondi bo nanginu duu-na nalangu, 46 pade narata-mo maradika nu batua ee, ri eo bo tinti to tado nincani-na, pade kana mopatesi-ya pade nowia-ya nasimbei ewa tou-tou to tado natundu ri Allatala.
47 Batua to nanguncani dota nu maradika-na, agiana tado nasagena pade tado nowia dota nu maradika-na ee, kana rasalapea mpuu-mpuu. 48 Agiana batua to tado nanguncani dota nu maradika-na, pade nowia nuanu nasala nangkajadika kana rasalapea-ya, ia kana rasalapea saodi ngkola. Sabana tou to niweikaka nadea, lako si-ya kana raperapi madea mbii. Pade tou to niweikaka kaparisayaa nadea, lako si-ya kana raperapi madea mbii.”
I Yesus nangkeni pombe'ewa
12:49-53
49 “Karata-Ku ri dunia ei mamala rapasimbei ewa apu, ee-mo apu to kana mosuwe dunia ei. Nabelo ntotopa ande apu ee napane amimo! 50 Maria-dapa kapepaa ntomo to kana Ku-kolo. Pade rara-Ku nokantabu mpuu ande tadopa majadi nuanu ee. 51 Niuli-mi Yaku ei narata bona mangkeni posingkabelo ri dunia ei? Tado. Ku'ulikaka komi tado posingkabelo agiana pombe'ewa riolo nu tou to namparisaya-Ku pade to tado namparisaya-Ku. 52 Apaa mopamula lako ri eo ei, kana maria pombe'ewa riolo nu alima tou ri rara nu saongu sou, totolu mangewa rodua, ba rodua mangewa totolu. 53 Tuama kana mangewa ana-na baleilo, pade ana-na baleilo kana mangewa tuama-na. Tina kana mangewa ana-na bangkele, pade ana-na bangkele kana mangewa tina-na. Matua bangkele kana mangewa mania-na bangkele, pade mania-na bangkele kana mangewa matua-na bangkele.”
Mampetonondi dunia
12:54-59
54 Nanguli mbii-mo i Yesus ri tou dea ee: “Ande mi-kalio gawu mentode mbira ri kasoloa, mi-ulimo: Kana madungku uda. Pade madungku mpuu-mo uda. 55 Ande mi-rasai ngolu lako ri Selatan, miuli-mo: Mapane-mo eo. Pade mapane mpuu-mo eo. 56 Ikomi tou to nabelo wongko, ikomi namala nampetonondi uda pade kapane nu eo. Agiana nuapa pade tado nincani-mi nampetonondi nuanu to najadi ri dunia ngkapuri ei?
57 Nuapa pade tado nibotusi dodo-mi nuapa to nakono? 58 Ande iko ante bali-mu malou ri ngayo nu topotangara, pesimbukui-mo mosingkabelo ante ia ri rara mpolumakoa-mi, bona nemo nakeni-ko ri topotangara pade topotangara ee mambei-ko ri surodado-na pade surodado ee mopasua-ko ri rara nu tarungku. 59 Ku'ulikaka komi: Tado mamala komi mesuwu lako ri rara nu tarungku, ande tadopa mi-bayari sumawee inda-mi duu-na maopu.”