Bangkele-bangkele to nolayani i Yesus
8:1-3
8
1 Tadomo nasae naopu ee, naloumo i Yesus nolumako nantoleliki ngata-ngata bete pade ngata-ngata kodi nampopowole Kareba Belo nancambelai nopamulamo Allatala noparenta majadi Mbagou. Pade sampulu rodua ana guru-Na namporoasi-Ya. 2 Noroa-roa ante isira naria mbii basangkia dua bangkele to nipakabelo ni Yesus lako ri ngila ngaya nu dua pade niwuraka-Na wao tuwu to nampesua-ra. Isira ee i Maria to nikasangai Magdalena to nilalika ni Yesus papitu wao tuwu lako ri koro-na, 3 i Yohana bangkele ni Khuzaa topobago si Herodes, i Susana, pade nadea mbiidapa bangkele-bangkele ntanina. Sumawee bangkele ee nampangawa kaparalouaa ni Yesus bo ana-ana guru-Na ante doi dodo-ra.Porapaika sadua toposawu
8:4-15
4 Karata-rata oamo tou-tou lako ri ngata-ngata namei si Yesus, nadeapa tou nosintobu, niulikaka-ramo ni Yesus porapaika ei:
5 “Nariamo sadua toposawu nalou nosawu ri bonde-na. Tempo-na nosawu sawua ee, saganta nanawu ri soso dala, nilisa nu tou pade nitilo nu tonci duuna naopu. 6 Naria mbii saganta nanawu ri tana nawatua. Pencubena, nalelemo lolona, apaa tanana nabangi. 7 Saganta mbii nanawu riolo nu kawoko mporui. Kawoko mporui ee natuwu sangkani ante sawua ee, pade sawua ee niupi nu kawoko duu-na namate. 8 Pade saganta mbii nanawu ri tana narudu, sawua ee natuwu belo, pade nowua saatu ngkani kadeana.”
Kaopu-Na nampololita porapaika ee, nangulimo i Yesus: “Yema notalinga, ia kana meronge.”
9 Nipekutana-Yamo nu ana-ana guru-Na, nuapa batua nu porapaika ee.
10 Nesono-mo i Yesus: “Ikomi niweikakamo rasi bona manguncani ntoliro beiwa Allatala moparenta majadi Mbagou. Agiana tou-tou ntani nipatuduki ante porapaika,
‘bona rapeirara oa-ra, agiana tado rancani-ra nuapa to majadi,
pade noudamo raronge oa-ra, agiana tado rancani-ra.’
11 Eimo batua nu porapaika ee: Sawua ee lolita nu Allatala. 12 Sawua to nanawu ri dala nasimbei ante tou-tou to namparonge lolita ee. Agiana naratamo Mbagou nu Seta nangala lolita ee lako ri rara-ra, bona tadomo raparisaya-ra pade tado rapakasalama. 13 Sawua to nanawu ri tana nawatua nasimbei ante tou to namparonge lolita ee, pade nantarima ante donu rara. Agiana lolita ee tado nolari ri rara-ra. Isira ei neparisaya singoni ngkola, naratapa pesori, nangkosu-ramo. 14 Sawua to nanawu riolo nu kawoko mporui nasimbei ante tou to namparonge lolita ee, agiana nampekiri kabelo ngkatuwu, madota masugi pade matuwu masana ri rara dunia ei. Sumawee ee nangupi-ra nangkajadika inggu-ra tado nabelo pade tado nolotu katuwu-ra. 15 Sawua to nanawu ri tana to narudu nasimbei ante tou to namparonge lolita ee, pade namboli belo ri rara-ra, pade natundu ante natigu ri lolita ee. Isira ee nasimbei ante tana narudu pade nowua nadea.”
Porapaika nancambelai pajana
8:16-18
16 “Tado naria tou nopatuwu pajana pade na-ladu ante batili, ba na-untu ri unde nu paletaa. Agiana pajana ee kana rauntu ri kalangkoana, bona sumawee tou to mesua ri rara nu sou mangkalio pewantana. 17 Tado maria nuanu to niwunika tado rapopakalioka, tado maria nuanu to nipontoliro tado rapopepanguncanika. 18 Etumo sabana peirara mpuu-mpuu lolita-Ku to nironge-mi. Sabana yema to mantarima lolita-Ku, natambeika mbii-yapa nu Allatala meliu-liu kadeana. Agiana yema to tado mantarima lolita-Ku, noudamo saodi ngkola nincani-na, kana ra'ala pura loumo nu Allatala lako si-ya.”
I Yesus pade sarara-sarara-Na
8:19-21
19 Naopu ee naratamo tina pade sarara-sarara ni Yesus madota mampomberataka-Ya, agiana tado namala-ra narapa si Yesus apaa nadea mpuu tou to nampolimu-limui-Ya. 20 Naria sadua tou nanguli si Yesus: “Tina-Mu pade sarara-sarara-Mu naria ri sawalikuna pade madota mampotomuka-Ko.”
21 Agiana nisonoi-rada ni Yesus: “Tou-tou to namparonge lolita nu Allatala pade nipowia-na, isiramo tina-Ku pade isira-mo sarara-sarara-Ku.”
Ngolu mpamburu nipopeuntu
8:22-25
22 Sauatu eo nencawi-mo i Yesus bo ana-ana guru-Na ri duanga, pade nanguli-Yamo si sira: “Malou-tamo ri sambote nu rano.” Nencawi-ramo ri duanga pade newote. 23 Ranca-ra noduanga, i Yesus naleta. Ncamole-mole naratamo ngolu mpamburu ri rano ee. Nadea mpuu ue nesua ri duanga ee, nangkajadika kemaweso-ramo pade kemalome. 24 Naloumo ana-ana guru-Na nampalike-Ya pade nanguli: “Guru, guru, maweso-tamo!”
Nematamo i Yesus pade nangontika ngolu bo balumba ee. Ngolu bo balumba ee singoni-ngoni neuntu pade rano ee najadi namparoo nculi. 25 Pade nanguli-mo i Yesus ri ana-ana guru-Na: “Nuapa-da pade tado niparisaya-mi Ku?”
Namoleara-ramo pade naeka. Pade nombeulikaka-ramo: “Yema ntotoda tou ei, pade nangkajadika ngolu bo balumba natundu ri parenta-Na?”
I Yesus nowura wao tuwu lako ri to Gerasa
8:26-39
26 Noduanga mpapolamo i Yesus ante ana-ana guru-Na, pade nencowe ri ngata nu to Gerasa, ri sambote nu rano Galilea. 27 Pesompo ni Yesus ri lorena, naratamo sadua baleilo lako ri ngata ee to nipesua nu wao tuwu nampotomuka-Ya. Nasaemo tou ee tado nowaru pade tadomo nadota neari ri sou, aga neari ri dayo-yadamo. 28 Pangkalio-na i Yesus, nongare-yamo pade notumbukotu ri ngayo ni Yesus pade nanguli: “Yesus, Ana nu Allatala To Neliu Kalangkona! Mukia-ku ei? Ku-perapi nemo-Mu suku-ku!” 29 Tou ee nololita ewa ee apaa i Yesus noparenta wao tuwu ee mesuwu lako si-ya. Naoso-yamo nipesua nu wao tuwu ee nangkajadika noudamo pale bo paa-na nitaka ante rante pade nijaga mpuu-mpuu, namala-dapa rante ee nibotusi-na, naopu ee nipakeni-yamo nu wao tuwu ee ri kalinoaana. 30 Pade nipekutana-yamo ni Yesus: “Yema sanga-mu?” Nesono-ya: “Sanga-ku i Legionb.” Apaa nadea mpuu wao tuwu nampesua-ya. 31 Niperapi nu wao-wao tuwu ee si Yesus bona nemo Nawura-ra ri naraka.
32 Najungku riolona isee nadea boe nangonco kondia-ra ri papa nu bulu, pade niperapimo nu wao tuwu ee bona napaliu-ra ni Yesus mampesua boe-boe ee. Pade nipoiomo ni Yesus. 33 Nesuwumo wao tuwu-wao tuwu ee pade nesua ri boe-boe ee. Boe salambara ee nokumbeno pade nengkanawu lako ri papa nu bulu ee ri rara rano, nangkajadika sumawee boe ee nalome pade namate.
34 Pangkalio nto poewu boe-boe ee nuapa najadi, nokumbeno-ramo nalou nampopowole kajadia ee ri ngata pade ngata-ngata kodi riolo-na isee. 35 Pade tou-tou to namparonge kareba ee nalou nangkalio kajadia ee. Karata-ra si Yesus, nikalio-ra tou to nipangkosui nu wao-wao tuwu ee nipasua-namo powaru-na pade noncunda naroo najungku si Yesus. Nanoto-mo pekiri-na. Nangkalio kajadia ee naeka-ramo si Yesus.
36 Pade tou-tou to nangkalio mata kajadia ee nopatuntu nculi ri tou-tou to lako narata, beiwa tou to nipesua nu wao-wao tuwu ee nipakabelo. 37 Naopu ee sumawee todea ri ngamba Gerasa nerapi si Yesus bona Napaleisi-mo ngata ee, apaa naeka mpuu-ra.
Ee-mo sabana pade nencawi nculi-mo i Yesus ante ana-ana guru-Na ri duanga pade nipawia-ramo ngamba ee. 38 Tou to nipangkosui nu wao-wao tuwu ee nadea ngkani nerapi si Yesus bona mamala-ya metutu. Agiana nitudu-yada ni Yesus manculi pade nitetesi-Na: 39 “Panculimo-ko pade patuntu-mo beiwa pantulungi-ko nu Allatala.”
Pade nalou-yamo ri sumawee soki-soki ngata Gerasa, pade nopatuntu nuapa to nipowia ni Yesus nantulungi-ya.
I Yesus nopatuwu mpanculi ana ni Yairus pade nampakaori sadua bangkele to nikabowosi nu raa
8:40-56
40 Panculi ni Yesus lako ri sambote rano, sumawee tou dea nosombo-Ya, apaa ranca-ra nopea oa-mo. 41 Pade narata-mo i Yairus. I Yairus ei woo nu sou penombaa nto Yahudi ri ngata ee. Notumbukotu-yamo ri ngayo ni Yesus pade nerapi ante rara mpuu-na bona mamei i Yesus ri sou-na. 42 Apaa ana ni Yairus bangkele sadudua ngkola ee nadua ntomo pade kemamate. Umuru nu ana ee sampulu rompae-mo.
Ranca ni Yesus nolumako nalou ri sou ni Yairus, tou dea ee nombegompa-gompa ri siawe-Na. 43 Isee naria mbii sadua bangkele to nantodosaka dua nikabowosi nu raa rarana sampulu rompae-mo kasae-na, pade tado-namo saduaa to namala nampakaori-ya. 44 Nijungkuki-mo nu bangkele ee i Yesus lako ri bengo-Na, pade notui doe nu powaru ndoe-Na. Bubulawee ee mbii neuntu-mo pokabowosi-ya nu raa. 45 Nepekutana-mo i Yesus: “Yema to notui-Ku?”
Sumawee tou riolo-na isee nesapu. Pade nanguli-mo i Petrus: “Guru, nadea mpuu tou nombegompa-gompa ri siawe-Mu.”
46 Agiana nanguli i Yesus: “Naria tou notui-Ku, apaa nirasai-Ku naria kuasa nesuwu lako ri koro-Ku.” 47 Panguncani nu bangkele ee nuanu nipowia-na ee nincani-da ni Yesus, nokasiridi-yamo pade nalou notumbukotu ri ngayo ni Yesus. Naopu ee ri ngayo nu sumawee tou dea isee nipatuntu-namo nuapa sabana pade nitui-na powaru ndoe ni Yesus pade beiwa kaori nu dua-na bulawee ee mbii. 48 Nanguli i Yesus ri bangkele ee: “Ana-Ku, apaa niparisayamuKu-da, naori-mo dua-mu. Panculimo-ko ante sana rara-mu.”
49 Bula ni Yesus nampololitaka bangkele ee, narata-mo sadua tou lako ri sou ni Yairus nangulikaka-ya: “Ana-mu namate-mo. Weetu-mo mupakasesa i Guru.” 50 Agiana pamparonge ni Yesus lolita ee, nanguli-Yamo si Yairus: “Nemo maeka-ko. Parisaya-mo, ana-mu kana matuwu nculi.”
51 Karata ni Yesus ri sou ni Yairus, tado nipaliu-Na saduaa tou mesua mamporoasi-Ya, kawule i Petrus, i Yohanes, i Yakobus pade tina tuama nu ana ee ngkola. 52 Sumawee tou nokeo pade notumangi apaa nikamatei nu ana ee. Agiana nanguli i Yesus si sira: “Nemo mokeo komi. Tado namate ana ei, naleta ngkola-yada.” 53 Tou-tou isee nangele-Ya, apaa nincani-ra ana ee namate-mo. 54 Naopu ee nikakamu-mo ni Yesus pale nu ana ee pade nanguli-Yamo: “Tite, pemata-ko.” 55 Nanculiki-mo inosa nu ana ee pade bulawee ee mbii nemata-mo ana ee. Naopu ee nitudu-ramo ni Yesus mambeika ana ee kondia. 56 Pade namoleara-mo tina tuama nu ana ee, agiana nitagi-ra ni Yesus nemo manguli ba siyema-yema kajadia ee.