Topungku nipopolumako
9:1-8
9
1 Naopu ee, nencawimo i Yesus ri rara nu duanga, pade newote nanculi ri ngata pangotea-Ya. 2 Isee naria tou napungku nikeni si Yesus nikowa ante paletaa-na. Pangkalio ni Yesus nabete mpuuda kaparisayaa nu tou-tou ee, nanguli-Yamo ri topungku ee: “Parisayamo, ana-Ku, niampungimo jeko-jeko-mu.” 3 Basangkia dua topande ri buku Taurat to naria isee nanguli ri rara-ra: “Tou ei nangkanene Allatala.” 4 Agiana nincanida ni Yesus nuanu to nipekiri-ra, pade nanguli-Yamo: “Nuapa pade nadaamo pampekiri-mi? 5 Umbapa nagampangi rauli: Jeko-mu niapungimo, ba manguli: Pematamo pade polumakomo? 6 Agiana bulawee ei Ku-padupamo si komi, ri wongko dunia ei, Yaku, Ana Manusia nakuasa moampungi jeko.” Pade nangulimo i Yesus ri topungku ee: “Pematamo-ko, ongkomo paletaa-mu pade panculimo-ko!” 7 Nemata mpuumo topungku ee pade nanculi ri sou-na. 8 Pangkalio nu tou-tou kajadia ee, naeka-ramo pade nangune Allatala, apaa nabete mpuu kuasa niwei-Na ri manusia.I Matius topedusu balasitee nantutu i Yesus
9:9-13
9 Naopu ee nangkosumo i Yesus lako ri ngata ee. Bula-Na nolumako, nikalio-Namo sadua to pedusu balasitee, to nisanga i Matius, ranca-na noncunda ri sou pedusua balasitee. Nangulimo i Yesus si-ya: “Tumei-ko, tutu-Kumo!” Namparonge pepokio ee, neongkomo i Matius pade nantutu i Yesus. 10 Bula ni Yesus nangkondi ri sou ni Matius, nadeamo topedusu balasitee pade tou-tou to najeko, narata nangkondi noroa ante i Yesus bo ana-ana guru-Na. 11 Pangkalio nu to Farisi nuanu ee, nanguli-ramo ri ana-ana guru-Na: “Nuapa sabana guru-mi nangkondi noroa ante topedusu balasitee bo to najeko?” 12 Agiana nirongeda ni Yesus pepekutana-ra ee, pade nanguli-Yamo: “To naseha tado namparalou dokutoro, agiana to nadua ngkolada. 13 Paresamo nuapa batua nu lolita ri Buku Nagasa to nanguli ewa ei: To nipodota-Ku aga towe rara, tado penomba lako ri binata. Yaku narata tado mampokio tou to nanguli koro-na nanoa, agiana mampokio tou to najeko.”
Nancambelai kapuasaa
9:14-17
14 Naopu ee, naratamo ana-ana guru ni Yohanes Topebaptis si Yesus pade nanguli: “Nuapa pade ikami bo to Farisi napuasa, agiana ana-ana guru-Mu tado napuasa?” 15 Nangulimo i Yesus si sira: “Mamalada wega-wega pongante baleilo ri susa ponikaa matudumbuku rara-ra ande maria-dapa pongante baleilo moroa ante i sira? Tantu tado. Agiana kana maratada tempona pongante baleilo ee ra'ala lako riolo-ra. Tempo eeda pade mapuasa-rada. 16 Tado naria tou notampalangi powaru dengko ante panteiaa bou. Apaa potampalangina ee kana mengkuru bo mampakasempa powaru ee, mangkajadika mantambeimo kasempana. 17 Iwee mbiida tado naria tou nodua anggur bou ri kusou dengko. Apaa kusou ee ngoni kana masempa, pade maburemo anggurna. Anggur bou kana radua ri kusou bou mbii, bona anggur bo kusou ee mabelo dodo.”
Ana nu topangkeni ri sou penombaa to Yahudi
Bangkele to nikabowosi nu raa
9:18-26
18 Bula ni Yesus nololita ante ana-ana guru ni Yohanes Topebaptis, naratamo sadua topangkeni ri sou penombaa to Yahudi. Notumbukotu-yamo ri ngayo ni Yesus pade nanguli: “Ana-ku bangkele nabou-boudapa namate. Agiana, kamei-Ko ulu mokakamu-ya bona matuwu mpanculi-ya.” 19 Namparonge ee, neongkomo i Yesus niporoasi nu ana-ana guru-Na nalou ante tou ee. 20 Tempo ee mbii naria sadua bangkele to sampulu rompae-yamo nantodosaka dua nikabowosi nu raa, namei nampajungkuki i Yesus lako ri bengo-Na pade nokakamu doe nu powaru ndoe-Na. 21 Apaa nipekiri-na: “Nou kawule doe nu powaru ndoe-Na ku-kakamu, kana mabelo dua-ku ei.” 22 Neilimo i Yesus nangolole bangkele ee, pade nanguli-Yamo: “Ana-Ku, pakaroso rara-mu! Mabelomo dua-mu, sabana peparisaya-mu.” Bulawee ee mbii nabelomo bangkele ee.
23 Naopu ee, napolamo i Yesus nalou ri sou nu topangkeni ri sou penombaa ee see. Narata isee nikalio-Na nadea tou notawusi lalowe pade tou notumangi. 24 Nanguli-Yamo si sira: “Pesuwu pura komi! Ana ei tado namate, naleta ngkola-yada ei.” Namparonge ee, niele-ramo i Yesus. 25 Nesuwu purapa tou-tou ee ri sawalikuna, nesuamo i Yesus ri rara ngkamara nu ana ee pade nokakamu pale-na. Naopu ee natuwu mpanculimo ana bangkele ee. 26 Kareba ee nowole ri sumawee ngata ee.
I Yesus nampakabelo rodua to naburo
9:27-31
27 Nipapolapa ni Yesus polumako-Na, naria rodua to buro nantutu-Ya nongare-ngare lako: “Muli ni Daud, potowe-ka kami!” 28 Tempo ni Yesus nesua ri rara nu sou, nameimo to buro rodua ee si-Ya. Nipekutana-ramo ni Yesus: “Niparisaya-mida bakote mamala-Ku mampakabelo komi?” Nesono-ra “Io Tuama, niparisaya-ka!” 29 Nikakamumo ni Yesus mata-ra pade nanguli: “Apaa ikomi neparisaya, majadimo nuanu to niperapi-mi.” 30 Pade namala-ramo nekalio. Naopu ee, nitetesi mpuu-mpuu-ramo ni Yesus, bona nemo manguli nuanu ee ba siyema-yema. 31 Agiana nalou-rada pade nampopowole kareba nancambelai i Yesus ri sumawee ngamba ee.
Sadua to nawojo nipopololita
9:32-34
32 Lako nangkosu-dapa to buro rodua ee, naria mbiimo sadua to nawojo to nipesua nu wao tuwu nikeni si Yesus. 33 Niwurapa ni Yesus wao tuwu ee lako ri tou nawojo ee, bulawee ee mbii namala-yamo nololita. Nangkalio kajadia ee, tou dea isee namoleara mpuu, pade nanguli-ramo: “Tadopa naria nikalio-ka kajadia ewa ei ri Israel!” 34 Agiana to Farisi-to Farisi isee nanguli: “Mbagou nu Setada to nambei-Ya kuasa nowura wao tuwu ee.”
Towe rara ni Yesus ri tou dea
9:35-38
35 Iweemo polumako ni Yesus nampebutu sumawee ngata bete bo ngata kodi. Ia nepatuduki ri sou-sou penombaa, bo noparata Kareba Belo nancambelai beiwa Allatala moparenta majadi Mbagou. Ia mbii nampakabelo tou-tou to nantodosaka ngila ngaya nu dua pade kakeruta nu woto. 36 Pangkalio ni Yesus tou dea ee, natowemo rara-Na si sira, apaa isira naingu bo tado nampakule, ewaa bimba to tado naria to noewu. 37 Pade nangulimo i Yesus ri ana-ana guru-Na: “Tou dea ei nasimbei ewa pae tasa to mamalamo rapepae, agiana to mampepae saodi ngkola. 38 Jadi perapimo ri tumpu bonde bona natudu tou malou mepae ri bonde-na.”