Topojala bou najadi topojala manusia
5:1-11
5
1 Sauatu tempo, nokongkore-mo i Yesus ri sowea rano Genesareta. Nadea tou nombegompa-gompa madota mamparonge lolita nu Allatala to niuli ni Yesus. 2 Nikalio-Na naria rongu duanga ri sowea ee. Topojala-topojala ee nesompo-ramo lako ri duanga-duanga-ra pade notoposi jala-ra. 3 Nencawi-mo i Yesus ri rara nu saongu duanga isee, ri duanga ni Simon, pade nitudu-Namo i Simon moulu duanga-na rapakakawao saodi lako ri pencowea. Noncunda-mo i Yesus ri rara duanga ee pade nopatuduki tou dea. 4 Naopu-Yapa nepatuduki, nanguli-Yamo si Simon: “Bose-mo duanga ei mbira ri kandalaa-na, pade wentemo jala-mu bona mosoko bou.” 5 Nesono i Simon: “Guru, sambengi tua ei kamo nojala, agiana tado-namo nuapa nirata-ka. Agiana apaa Iko dodo-mo netudu, kana ku-wentemo jala-ka ei.”
6 Nipowia-rapa nuanu niuli ni Yesus ee, nadea mpuu bou namala nisoko-ra, nangkajadika kemasempa jala-ra. 7 Pade nerapi tulungi-ramo ri roa-roa-ra ri duanga ntanina. Naratamo roa-roa-ra ee nampangawa-ra pade nikeisini-ramo rongu duanga ee duu-na naponu ante bou nangkajadika duanga-ra ee kemalolo. 8 Pangkalio ni Simon kajadia ee, notumbukotu-yamo ri ngayo ni Yesus, pade nanguli: “Pawia-kumo, Pue! Apaa yaku ei to najeko!” 9 Sabana i Simon ante sumawee tou namporoasi-ya namoleara nangkalio kadea nu bou nisoko-ra. 10 Iweetu mbii wega-wega ni Simon, i Yakobus ante i Yohanes, ana ni Zebedeus.
Nanguli-mo i Yesus si Simon: “Nemo maeka-ko! Mopamula lako eo ei majadi to pojala manusia-damoko.” 11 Naopu ee nidisi-mo ni Simon ante roa-roa-na duanga ee ri sowea, pade nipawia ni Simon sumawee-na, pade nantutu i Yesus.
I Yesus nampakaori to nadua bose
5:12-16
12 Sauatu eo i Yesus naria ri saongu ngata. Ri ngata ee naria sadua baleilo nadua bose sumangkoro-na. Pangkalio-na i Yesus, notumbukotu-yamo ri ngayo ni Yesus pade nerapi: “Pue, ku-perapi siKo ande madota-Ko, mamala-da Mu-pakaori dua-ku ei.” 13 Niulu-mo ni Yesus pale-Na nokakamu tou ee pade nanguli: “Madota-Ku, maori-mo dua-mu etu.” Bulawee ee mbii naori dua bose ntou ee. 14 Pade nitagi-Namo tou ee nemo manguli ri tou ntani, pade nanguli mbii-Yamo: “Koumo-ko ri tobalia to Yahudi mampopesuwu koro-mu etu pade mupowia tinuwu-mu ewa to nipeparentai ni Musa, bona rakalio mpuu-ra kadupana kaori nu dua-mu etu.”
15 Agiana kareba nancambelai i Yesus nipopowole oa-da duu-na riumba-umba, pade narata-mo tou dea namparonge-Ya pade madota rapakaori lako ri dua nitodosaka-ra. 16 Naopu ee nalou-mo i Yesus nosambaya ri kalinoana.
Topungku nipopolumako
5:17-26
17 Sauatu eo ranca ni Yesus nepatuduki, naria basangkia dua to Farisi pade topande ri Buku Taurat noncunda isee namparonge-Ya. Isira ei narata lako ri sumawee ngata ri ngamba Galilea bo Yudea pade ngata Yerusalem. Kuasa ni Pue namporoasi-Ya nangkajadika namala-Ya nampakaori tou-tou nadua. 18 Tempo ee mbii naria basangkia dua tou nangkeni topungku nikowa-ra ante paletaa-na. Isira ei nampesimbukui nangonco dala-ra mangkeni topungku ee ri rara nu sou bona mamala-ra mountu topungku ee ri ngayo ni Yesus. 19 Agiana apaa nadea gaga tou isee, tado namala-ra nangkeni-ya nesua. Nangkajadika nikeni-ramo tou ee ri wumbu ata nu sou ee. Pade nigea ramo ata ee, pade niulu-ramo topungku ee ante paletaa-na ri ngayo ni Yesus ri tongo-tongo nu tou dea isee. 20 Pangkalio ni Yesus nabete mpuu kaparisayaa-ra, nanguli-Yamo ri topungku ee: “Sarara, niampungi-Kumo jeko-mu.” 21 Namparonge ee nombekanobisi-mo topande ri Buku Taurat pade to Farisi: “Yema gagaya tou ei pade nabia-yamo nanguli ewa ee! Nokanene Allatala-da tou ei. Tado yema mamala moampungi jeko sangadina Allatala ngkola.” 22 Agiana nincani-da ni Yesus nuapa nipekiri-ra. Pade nanguli-Yamo: “Nuapa pade iweetu-mo pampekiri-mi? 23 Umba-pa to nagampangi rauli, manguli: Jeko-mu niampungi-mo, ba manguli: Pemata-mo pade polumakomo? 24 Agiana bulawee ei Ku-padupamo si komi, ri wongko dunia ei, Yaku, Ana Manusia nakuasa moampungi jeko.” Pade nanguli-mo i Yesus ri topungku ee see: “Pemata-mo, ongko-mo paletaa-mu, pade panculimo-ko ri sou-mu!”
25 Bulawee ee mbii nokongkore-mo tou ee ri ngayo-ra. Pade niongko-namo paletaa-na, nanculi-yamo nangune lako Allatala. 26 Namoleara pura-mo tou isee pade nangune Allatala. Nanguli-ramo, ante eka-eka-ra: “Eo ei nikalio-kamo kajadia nadupa to nipowia.”
I Lewi topedusu balasitee nantutu i Yesus
5:27-32
27 Naopu ee nesuwu-mo i Yesus pade nikalio-Namo sadua topedusu balasitee, sangana i Lewi, ranca-na nosunda ri sou pedusua balasitee. Nanguli-mo i Yesus si Lewi: “Tutu-Kumo!” 28 Nokongkore-mo i Lewi pade nipawia-namo sumaweena ee, pade nitutu-namo i Yesus. 29 Naopu ee ni powiamo ni Lewi posusa ri souna namposusaka i Yesus. Nadea topedusu balasitee pade tou-tou ntani namporoasi-ra nangkondi. 30 Nangkalio nuanu ee to Farisi pade topande ri Buku Taurat nokangua ri ana-ana guru ni Yesus: “Nuapa pade noroa topedusu balasitee ante to nadea jeko-ra etumo komi nangkondi bo nanginu?”
31 Nesono i Yesus: “Tado to naseha namparalou dokutoro, agiana to nadua. 32 Yaku ei narata tado nampokio to nanoa, agiana tou to najeko, bona mancoro pade megoli lako ri kajekoa-ra.”
Kapuasaa
5:33-39
33 Nanguli-mo to Farisi ee si Yesus: “Ana-ana guru ni Yohanes pade ana-ana guru to Farisi naoso-ra nopuasa pade nosambaya. Agiana ana-ana guru-Mu nangkondi pade nanginu dodo.” 34 Nisonoi-ra ni Yesus: “Tado naria torata-torata ri susa ponikaa ratudu mopuasa ande maria-dapa pongante baleilo mamporoa-ra. 35 Agiana marata dodo-da tempona pongante baleilo ee ra'ala lako si sira, tempo ee-da pade mapuasa-ra.b
36 Pade niulikaka mbii-ra ni Yesus porapaika ei: “Tado naria tou notampalangi powaru dengko ante panteia lako ri powaru bou. Sabana masempamo ngoni powaru bou ee. Apaa panteia bou tado masipato rapopotampalangi powaru dengko. 37 Iweetu mbii tado naria tou modua anggur bou ri kusou dengko, sabana anggur bou ee-mo ngoni mampakasempa kusou ee. Mangkajadika mabure-mo anggur ee, pade marusamo kusouna. 38 Anggur bou kana radua ri kusou bou mbii. 39 Iweetu mbii tado maria tou madota manginu anggur bou ande maopu manginu anggur sae. Apaa ia kana manguli: Anggur sae ee neliu karasana.”c