Ana-ana guru ni Yesus nopudu gando ri Eo Peuntua to Yahudi
6:1-5
6
1 Sauatu-mo ri tempo nu Eo Peuntua to Yahudi, nolumako-mo i Yesus ante ana-ana guru-Na noliu ri bonde gando, ranca-ra nolumako ana-ana guru-Na nopudu lako buli nu gando. Gando ee nipioko-ra ante pale-ra bona malepa kulina, pade nikondi-ramo isina. 2 Basangkia dua to Farisi nangulikaka-ra: “Nuapa pade nowia nuanu nipetagii ri Eo Peuntua-mo komi?” 3 Nisonoi-ra ni Yesus: “Tado-pa naria nibasa-mi nuanu nipowia ni Daud, bula-na ante topantutu-ya naoro pade namparalou kondia. 4 Beiwa-ya nesua ri Sou nu Allatala, nangala roti penomba ri Allatala pade nikondi-na, pade niweika mbii-na topantutu-ya. Bo ee ande mantutu parenta nu agama-ta, roti ee tado mamala rakondi nu tou ntani kawule tobalia ngkola-da to mamala mangkondi.”
5 Nanguli mbii-mo i Yesus si sira: “Yaku, Ana Manusia nakuasa mobotusi nuapa to masipato rapowia ri Eo Peuntua to Yahudi.”
I Yesus nampakabelo tou nadua ri Eo Peuntua to Yahudi
6:6-11
6 Ri Eo Peuntua to Yahudi ntanina, nalou mbii-mo i Yesus nepatuduki ri sou penombaa to Yahudi. Ri sou ee naria sadua to namate sambira pale-na. 7 Basangkia dua topande ri Buku Taurat pade to Farisi nangkamata bongo-Ya, nemo-nemo ngoni Na-pakabelo tou ee ri Eo Peuntua, bona maria dala-ra mampomasala-Ya. 8 Agiana nincani-da ni Yesus pekiri-ra, pade niuli-Namo ri tou to namate sambira pale-na ee: “Tumei-ko mokongkore ri ngayo-na isei.” Neongko-mo tou ee pade nokongkore isee.
9 Naopu ee nipekutanamo ni Yesus tou-tou isee: “Umba nuanu mamala rapowia ri Eo Peuntua: mowia nuanu to nabelo ba mowia nuanu to nadaa, mampakasalama tou ba mampatesi tou-da?” 10 Niololemo ni Yesus ntiku-ntikuna tou isee, pade niuli-Namo ri to nadua ee: “Ulumo pale-mu.” Niulumo nu tou ee pale-na, pade nabelo mpuu-mo. 11 Agiana topande-topande ri Buku Taurat pade to Farisi ee nasodo mpuu. Pade nombeulikaka-ramo: “Nuapa to mamala ta-powia si Yesus?”
I Yesus nampelisi sampulu rodua suro
6:12-16
12 Sauatu eo, nalou-mo i Yesus nosambaya ri bulu. Sambengi bujuru-Ya nosambaya ri bulu ee. 13 Nayopa bunondo, nipokio-Namo sumawee topantutu-Ya, pade nipelisi-Namo sampulu rodua lako riolo-ra majadi ana-ana guru-Na. Nipelisi mbii-Na tou sampulu rodua ee najadi suro-Na. Eimo sanga-sanga-ra: 14 I Simon to nisanga-Na i Petrus, pade i Andreas sarara ni Simon, i Yakobus pade i Yohanes, i Filipus pade i Bartolomeus, 15 i Matius pade i Tomas, i Yakobus ana ni Alfeus, pade i Simon to Zelota, 16 i Yudas ana ni Yakobus pade i Yudas Iskariot to nampobalu i Yesus ri bali-bali-Na.
I Yesus nepatuduki pade nadea to dua nipakabelo-Na
6:17-19
17 Naopu ee nesompomo i Yesus lako ri bulu ee noroa ante ana-ana guru-Na pade neuntu ri karanteana. Isee naria mbii topantutu-topantutu-Ya ntanina pade tou dea to narata lako ri sumawee ngamba Yudea, ngata Yerusalem, pade ngata ri soso ntalinti riolo nu Tirus pade Sidon. 18 Isira ei narata bona mamparonge pepatuduki ni Yesus, pade nerapi rapakabelo lako ri dua-ra. Isira to nipesua nu wao tuwu narata mbii pade nipakabelo. 19 Sumawee tou ee madota motui i Yesus, apaa lako ri koro-Na naria kuasa nesuwu bona mamala pura-ra rapakaori.
Lolita nanguli kadonua pade pepopatora
6:20-26
20 Naopu ee niolole-mo ni Yesus ana-ana guru-Na pade nanguli:
“Madonu mpuu-mo komi tou to tado nakariaa,
apaa ikomi ei-mo to majadi todea ri poparentaa nu Allatala!
21 Madonu mpuu-mo komi to naoro tempo ei,
apaa ikomi ei kana rapakabosu!
Madonu-mo komi to nokeo tempo ei,
apaa ikomi ei kana mareke!
22 Madonu mpuu komi ande rapodaa komi, raporou, rakanene pade rapanawu sabana nantutu-Ku Ana Manusia. 23 Nabi-nabi lako ngkoulu nipowia ewa ee mbii. Ande nuanu ee majadi pakadonu rara-mi pade mogale-gale ante donu rara, sabana nabete mpuu tombo to nipasadiaka komi ri suruga.
24 Agiana mawesomo komi to nasugi tempo ei,
apaa nirasai-mimo kasanaa ngkatuwu!
25 Mawesomo komi to nabosu tempo ei,
apaa ikomi ei kana maoro!
Mawesomo komi to nareke tempo ei,
apaa kana madua rara-mi pade mokeo!
26 Mawesomo komi, ande sumawee tou mangune komi, apaa iwee mbii totua-ra lako ngkoulu nangune nabi-nabi to tado nakono tempo ngkoulu.”
Potowe bali-mu
6:27-36
27 “Agiana eimo parenta-Ku ri butu dua komi to namparonge pepatuduki-Ku ei: Potowemo tou-tou-to nampobali komi, pade powia nuanu nabelo ri tou to nampodaa komi. 28 Perapimo Allatala mantiroi tou to nampokaranalaka komi, pade posambayaka tou to nampowia nuanu to nadaa si komi. 29 Ande maria tou mosapa peli-mu, weikaka mbii-ya peli-mu to sambirana. Pade ande maria tou mangago powaru ndoe-mu, weikaka mbii-ya powaru ntanina. 30 Ande maria tou merapi ba nuapa-pa si-ko, weikaka-ya nuanu niperapi-na ee. Pade ande maria tou mangago gagu-mu, nemo mu-perapi nculi. 31 Nuapa to mi-podota napowiaka komi nu tou, powia mbii ewa ee si sira. 32 Ande ikomi kawule mampotowe tou to nampotowe ngkola komi, nemo mu-sarumaka natiroi-ko nu Allatala sabana pepotowe-mu ee. Apaa tou-tou to najeko mbii nampotowe tou-tou to nampotowe-ra. 33 Ande ikomi mabelo ri tou to nabelo ngkola si komi, nemo mu-sarumaka natiroi-ko nu Allatala sabana kabelo-mu ee. Apaa tou-tou najeko mbii nowia nuanu to nasimbei ante ee. 34 Pade ande ikomi mampopeodo doi ri tou to mamala mampopanculi ngkola, nemo mu-sarumaka natiroi-ko nu Allatala sabana nuanu nipowia-mu ee. Apaa tou-tou najeko mbii nampopeodo doi-na ri to najeko pade naperapi nculi.
35 Agiana ikomi, potowemo tou-tou to nampobali komi, powia nuanu mabelo si sira, pade weikaka-ra nuanu to rapeodo-ra, pade nemo mi-sarumaka panculiana. Ande ewa ee, mabete mpuu tombo to kana rawei komi nu Allatala, pade ikomi kana majadi ana-ana nu Allatala to Neliu Kalangkona. Apaa Allatala mbii nabelo ri tou-tou to tado nanguncani nosukuru pade ri tou to nadaa. 36 Etumo ikomi kana maria towe rara-mi ewa Tuama-ta ri suruga to nadea towe rara-Na.”
Nemo mampasalaka tou
6:37-42
37 “Nemo mampasalaka tou, bona nemo rapasalaka mbii-ko komi nu Allatala. Nemo mosuku tou ntani, bona nemo rasuku mbii-ko komi nu Allatala. Ampungimo tou ntani, bona na'ampungi mbii-ko komi nu Allatala. 38 Weikaka tou ntani ba nuapa-pa, bona Allatala mbii mambeikaka komi. Kakono-konona Ikomi kana mantarima rasi melabi-labipa kadeana, to nisuka naponu-ponu. Sabana posuka to nipake-mi nosuka tou ntani, ee mbii ngoni rapake nu Allatala mosuka komi.”
39 Naopu ee niulimo ni Yesus porapaika ei si sira: “Ande maria toburo monini toburo ntanina, toburo rodua ee kana manawu ri rara lowu. 40 Tado naria ana guru to neliu lako ri guru-na. Agiana ana guru to natamamo neguru, kana majadi ewa guru-na. 41 Nuapa pade tibe nu kou ri rara mata nu sarara-mu nikalio-mu, bo baloti ri rara mata-mu dodo tado nikalio-mu? 42 Beiwamo komi manguli ri sarara-mi: Keni tumei kulali tibe nu kou ri mata-mu etu. Bo ee ri rara mata-mu dodo naria baloti to tado nikalio-mu? Hee, tou to nabelo wongko! Lali ncala ulu baloti lako ri mata-mu, bona marawa pekalio-mu pade mamala-dako molali tibe nu kou lako ri mata nu sarara-mu.”
Kou pade wuana
6:43-45
43 “Tado naria kou to nabelo nowua nadaa. Iweetu mbii tado naria kou to nadaa nowua nabelo. 44 Apaa butu ngaya nu kou nincani lako ri wua-na. Kawoko mporui tado nowua wua nu kou ara, pade kawoko mporui ntanina tado nowua wua nu anggur. 45 Tou to nabelo kana mampopesuwu nuanu to nabelo. Apaa sumawee nuanu to nipowia-na nesuwu lako ri nuapa to niboli-na ri rara-na. Agiana tou to nadaa nampopesuwu nuanu to nadaa mbii, apaa nuanu to nadaa niboli-na ri rara-na. Sabana nuapa-pa to niboli pade nipekiri oa ri rara kana mesuwu nauli nu wiwi.”
Rongaya karosoa matuwu
6:46-49
46 “Nuapa pade nipokio-mi Ku: ‘Pue, Pue,’ ntano nuapa to niparentaka-Ku komi tado nipowia-mi. 47 Ante nuapa mamala rapopasimbeika sumawee tou to namei si Yaku, pade namparonge lolita-Ku, pade nipowia-na? Kupanotosikamo komi. 48 Isira ee nasimbei ante tou to nopatinda sou. Na-kae napaka ndala-ndala ncala pade na-parawatuimo. Karata nu ue bose, pade mamparumpa sou ee, sou ee tado mangoka, apaa sou ee nitinda ri wumbu nu parawatu to naroso. 49 Agiana tou to namparonge pepatuduki-Ku pade tado nitutu-na, ewa tou to nopatinda sou ri wumbu nu tana to tado niparawatui. Ande marata ue bose, mawaro-mo sou ee, pade mabete mpuu kagero-na.”