8
Tɔn kurɔ be bɑ Yesu swĩi
1 Yen biru Yesu u wuu mɑrosu kɑ bɑru kpɑɑnu dɑ dɑ, u wɑɑsu mɔ̀ u Gusunɔn bɑndun lɑbɑɑri geɑ kpɑrɑmɔ. Mɑ bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ye, yɑ wɑ̃ɑ kɑ wi, 2 kɑ mɑɑ kurɔbu gɑbu bèn wɛrɛkunu bɑ girɑ, kɑ gɑbu be bɑ bɛkiɑ ben bɑrɑnu sɔɔn di. Beyɑ Mɑɑri wi bɑ sokumɔ Mɑdɑlɑgii, wìn min di wɛrɛkunu nɔɔbɑ yiru nu doonɑ, 3 kɑ Yoɑnɑ wi u sɑ̃ɑ Kusɑ, Herodun sɔm kowobun wirugiin kurɔ, kɑ Susɑnɑ kɑ sere gɑbu dɑbiru. Kurɔ beyɑ bɑ bu nɔɔrimɔ kɑ ben tiin ye bɑ mɔ.
Dĩɑ bwese yɛ̃kon gɑri
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 13:1-9, Mɑɑku 4:1-9)
4 Tɔn dɑbinu nɑ sɑɑ wusu dɑbinun di bɑ mɛnnɑ Yesun mi. Yerɑ u bu mɔndu kuɑ u nɛɛ, 5 durɔ goo yɑrɑ u kɑ dĩɑ bweseru yɛ̃kɑ. Nge mɛ u yɛ̃kɑmɔ sukum wɔri swɑɑ bɑɑrɔ, mɑ bɑ tɑɑkɑ, mɑ gunɔsu gɔsɑ su di. 6 Sukum gɑm mɑɑ wɔri kpee sɑɑrɑ wɔllɔ. Sɑnɑm mɛ mu kpiimɑ, mu gberɑ yèn sɔ̃ tem yɛndu sɑri mi. 7 Sukum gɑm kpɑm wɔri sɑ̃kin suunu sɔɔ, mɑ sɑ̃ki kɑ mu kpɛ̃ɑ sɑnnu, mɑ yi mu sɛ̃kenɛ yi go. 8 Sukum gɑm mɑɑ kpɑm wɔri tem gem sɔɔ, mɑ mu kpiɑ mu binu mɑrɑ wunɔm wunɔm. Ye u geruɑ mɛ u kpɑ, u nɔɔgiru suɑ u nɛɛ, wi u swɑɑ mɔ u kɑ nɔ, u nɔɔwɔ.
Mɔnnun ɑsɑnsi
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 13:10-17, Mɑɑku 4:10-12)
9 Mɑ win bwɑ̃ɑbɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑ mɔn ten tubusiɑnu. 10 U nɛɛ, bɛɛyɑ bɑ wɛ̃ i kɑ Gusunɔn bɑndun ɑsiri giɑ, ɑdɑmɑ bɑ gɑbu gɑri yi sɔ̃ɔmɔ kɑ mɔnnu, <<kpɑ bu kɑ mɛɛri bɑ kun wɑ, bɑ̀ n mɑɑ nuɑ, kpɑ n ku bu yeeri.>>
Mɔn ten tubusiɑnu
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 13:18-23, Mɑɑku 4:13-20)
11 Yesu u nɛɛ, yeniwɑ mɔn ten tubusiɑnu. Gusunɔn gɑriyɑ bɑ yɛ̃kɑmɔ. 12 Swɑɑ bɑɑru tɑ sɑ̃ɑwɑ nge tɔn be bɑ rɑ yi nɔ, kpɑ Setɑm yu nɑ yu yi wunɑ ben gɔ̃run di bu ku rɑɑ kɑ nɑɑnɛ doke kpɑ bu fɑɑbɑ wɑ. 13 Kpee sɑɑrɑ yɑ sɑ̃ɑwɑ nge tɔn be bɑ rɑ gɑri yi mwɛ kɑ nuku dobu sɑnɑm mɛ bɑ yi nɔɔmɔ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ gbini mɔ. Bɑ rɑ nɑɑnɛ dokewɑ sɑɑ fiiko sɔɔ, kpɑ bu biru wurɑ lɑɑkɑri mɛɛribun sɑnɑm. 14 Tem mi sɑ̃ki wɑ̃ɑ mu sɑ̃ɑwɑ nge tɔn be bɑ rɑ yi nɔ, ɑdɑmɑ nge mɛ bɑ dɔɔ, wururɑbu kɑ dukiɑ kɑ hɑnduniɑn dobu rɑ yi sɛ̃ke yi go, ben binu ku rɑ ye. 15 Tem gem mu mɑɑ sɑ̃ɑwɑ nge tɔn be bɑ rɑ gɑri yi bɑ nuɑ nɛnɛ ben gɔ̃ru geu sɔɔ kɑ nuku tiɑ, mɑ bɑ binu mɑrumɔ kɑ tɛmɑnɑbu.
Fitilɑn mɔndu
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 4:21-25)
16 Yesu kpɑm nɛɛ, goo sɑri wi u rɑ fitilɑ mɛni kpɑ u gu wekeru wukiri, ǹ kun mɛ u gu doke kpin yerun kɔkɔrɔ. Adɑmɑ u rɑ gu sɔndiwɑ dɑbu wɔllɔ, kpɑ be bɑ dumɔ bɑ n kɑ yɑm bururɑm wɑɑmɔ. 17 Domi gɑ̃ɑnu sɑri ni bɑ beruɑ mɑ nu ǹ koo terɑ, mɛyɑ gɑ̃ɑnu mɑɑ sɑri ni bɑ kuɑ ɑsiri sɔɔ mɑ nu ǹ koo giɑrɑ kpɑ nu sɔ̃ɔsirɑ bɑtumɑ sɔɔ.
18 Yen sɔ̃, i n lɑɑkɑri sɑ̃ɑ nge mɛ i nɔɔmɔ. Domi bɑɑwure wi u mɔ, wiyɑ bɑ koo wɛ̃. Bɑɑwure wi u kun mɑɑ mɔ, bɑ koo nùn mwɑɑri ye u tɑmɑɑ u mɔ.
Berɑ̀ bɑ sɑ̃ɑ Yesun wɔnɔbu
kɑ win mɛro
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 12:46-50, Mɑɑku 3:31-35)
19 Yesun wɔnɔbu kɑ win mɛro bɑ nɑ win mi, ɑdɑmɑ bɑ kpɑnɑ bu nùn susi tɔn dɑbinun sɔ̃. 20 Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ mɑ win wɔnɔbu kɑ win mɛro bɑ yɔ̃ tɔɔwɔ bɑ kĩ bu nùn wɑ.
21 Adɑmɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, be bɑ Gusunɔn gɑri swɑɑ dɑki, mɑ bɑ yi mɛm nɔɔwɑmmɛ beyɑ bɑ sɑ̃ɑ win wɔnɔbu kɑ win mɛro.
Yesu u nim kurenu mɑrisiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 8:23-27, Mɑɑku 4:35-41)
22 Sɔ̃ɔ teeru Yesu duɑ goo nimkuu sɔɔ kɑ win bwɑ̃ɑbu, mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i de su tɔburɑ dɑɑ burerun guru giɔ.
Mɑ bɑ goo wukɑ bɑ doonɑ. 23 Sɑnɑm mɛ bɑ dɔɔ, u dweeyɑ. Yerɑ woo bɔkɔ gɑ seewɑ dɑɑ bure te sɔɔ, mɑ goo gɑ nim yibuɔ. Bɑ wɑ̃ɑ kɑri sɔɔ. 24 Bɑ nùn susi mɑ bɑ nùn yɑmiɑ bɑ nɛɛ, Yinni, Yinni, sɑ kɑm kobu dɔɔ.
Ye u yɑndɑ u woo kɑ nim kurenu gerusi. Mɑ n sure mɑ n mɑri sɔ̃ɔ sɔ̃ɔ. 25 Mɑ Yesu u bu bikiɑ u nɛɛ, mɑ sɔɔrɑ i bɛɛn nɑɑnɛ doke.
Bɛrum bu mwɑ kɑ biti, mɑ bɑ bikiɑnɑmɔ, durɔ weren bweserɑ wini wi bɑɑ woo kɑ nim ù n woodɑ wɛ̃, n dɑ nùn mɛm nɔɔwɛ.
Yesu u wɛrɛkunugii bɛkiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 8:28-34, Mɑɑku 5:1-20)
26 Mɑ bɑ Gɑdɑrɑn tem turɑ mɛ n kɑ Gɑlile wuswɑɑ kisinɛ. 27-29 Ye u sɑrɑ temɔ u durɔ goo wɑ u wee wuu giɑn di u kɑ nùn yinnɑ. Durɔ wi, u wɛrɛkunu mɔ. Nɔn dɑbirɑ nu rɑ nùn seeri. Bɑ rɑ nùn bɔke kɑ yɔni nɔmɑ kɑ nɑɑsɔ kpɑ bɑ n nùn kɔ̃su. Adɑmɑ u rɑ bɔkubu kpuro kɑsuku kpɑ wɛrɛku ni, nu kɑ nùn dɑ gbɑburɔ. Tererɑ u rɑ n wɑ̃ɑ sɑɑ tɛɛbun di, u ku rɑ sinɛ yɛnuɔ, mɑ n kun sikɑɔ. Yerɑ Yesu u wɛrɛku ni woodɑ wɛ̃ nu doonɑ durɔ win min di.
Ye durɔ wi, u Yesu wɑ u wurɑ tɑkɑnɑ u wɔrumɑ win wuswɑɑɔ mɑ u nɔɔgiru suɑ wɔllɔ u nɛɛ, mbɑ n sun mɛnnɛ nɛ kɑ wunɛ Yesu Wɔrukoon Bii. Nɑ nun kɑnɑmɔ ɑ ku mɑn tɔ̃yɑ ko.
30 Mɑ Yesu u nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ wunɛn yĩsiru. Mɑ u wisɑ u nɛɛ, Nɔrɔbu, domi u wɛrɛku dɑbinu mɔ.
31 Mɑ wɛrɛku ni, nu Yesu suuru kɑnɑ nu nɛɛ, u ku de nu dɑ wɔru bɔkɔ\f |b8:31 wɔru bɔkɔ|d - Wɔru bɔkɔ ge, gɑ sɑ̃ɑwɑ Setɑm wɑ̃ɑ yeru te tɑ ǹ nɔru mɔ.\F sɔɔ.
32 N deemɑ kurusɔ wuu bɑkɑru gɑrɑ wɑ̃ɑ tɑ dimɔ guuru wɔllɔ. Mɑ wɛrɛku ni, nu Yesu suuru kɑnɑ nu nɛɛ, u de nu dɑ kurusɔ ni sɔɔ. Mɑ u nu yɔllɑɑ kuɑ. 33 Mɑ nu durɔ wi doonɑri, nu dɑ kurusɔ nin mi. Mɑ kurusɔ wuu te, tɑ duki sure dɑɑ bureru sɔɔ tɑ nim diirɑ.
34 Sɑnɑm mɛ be bɑ nu kpɑre bɑ wɑ ye n koorɑ, bɑ duki suɑ. Bɑ dɑ bɑ lɑbɑɑri ye yɛ̃bi wuu mɑroɔ kɑ bɑru kpɑɑnɔ. 35 Tɔmbɑ yɑrɑ bu kɑ wɑ ye n koorɑ. Bɑ dɑ Yesun mi mɑ bɑ durɔ wi deemɑ wìn min di wɛrɛkunu doonɑ, u sɔ̃ Yesun bɔkuɔ u bekuru wukiri u wurɑ win lɑɑkɑri sɔɔ, mɑ bɛrum bu mwɑ. 36 Bèn nɔni biru yɑ koorɑ bɑ tɔmbu sɔ̃ɔwɑ nge mɛ n kuɑ wɛrɛkunugii wi, u kɑ bɛkurɑ. 37 Gɑdɑrɑn tem girum tɔn be kpuro bɑ Yesu suuru kɑnɑ bɑ nɛɛ, u bu dɛsirɑrio, domi bɛrum bɑkɑm bu mwɑ. Mɑ u goo nimkuu duɑ u gɔsirɑ. 38 Durɔ wi, wìn min di wɛrɛkunu doonɑ, u Yesu suuru kɑnɑ u nɛɛ, u de bu dɑ sɑnnu. Adɑmɑ Yesu u nùn gɔsiɑ u nɛɛ, 39 u gɔsiro win yɛnuɔ, kpɑ u kpɑrɑ kpuro ye Gusunɔ u nùn kuɑ.
Mɑ u doonɑ u dɑ u kpɑrɑ wuu ge sɔɔ kpuro ye Yesu nùn kuɑ.
Yɑrusin bii kɑ kurɔ
wi u Yesun yɑberu bɑbɑn gɑri
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 9:18-26, Mɑɑku 5:21-43)
40 Ye Yesu u wurɑmɑ mɑ tɔn wɔru gɑ nùn dɑm koosiɑ, domi bɑ rɑɑ nùn mɑrɑwɑ be kpuro. 41 Wee durɔ goo wi bɑ rɑ soku Yɑrusi, mɛnnɔ yerun wirugii, u dɑ u yiirɑ Yesun wuswɑɑɔ u nùn suuru kɑnɑ u nɑ win yɛnuɔ. 42 Domi win bii teere te u mɑrɑ, tɑ wɑsikirɑmɔ. Bii wi, u sɑ̃ɑwɑ wɔndiɑ wi u wɔ̃ɔ wɔkurɑ yiru mɔ.
Ye u dɔɔ mi, tɔn wɔru gɑ nùn mɔnsi. 43 N wee, kurɔ goo u wɑ̃ɑ mi, wi u yɛm wĩibu bɑrɔ sɑɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ yirun di. ((U win gobi di kpuro tim nɛmɔbun mi,)) ben goo kun mɑɑ kpĩɑ u nùn bɛkie. 44 U Yesu susi biruɔ mɑ u win yɑberun swɑɑ buɑ bɑbɑ. Yɑnde win yɛm wĩi bi, bu yɔ̃rɑ. 45 Mɑ Yesu u bikiɑ u nɛɛ, wɑrɑ mɑn bɑbɑ.
Ye be kpuro bɑ sikimɔ, Piɛɛ kɑ be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi, bɑ nɛɛ, Yinni, n ǹ tɔn wɔruwɑ gɑ nun sɛ̃ke gɑ kɑ sikerenɛ? ((Mɑ ɑ bikiɑmɔ wɑrɑ nun bɑbɑ?))
46 Adɑmɑ Yesu u nɛɛ, goo u mɑn bɑbɑ, domi nɑ giɑ mɑ nɛn dɑm mu sɔmburu kuɑ.
47 Ye kurɔ wi, u giɑ mɑ bɑ nùn tuburi, yerɑ u nɑ u yiirɑ kɑ diiribu Yesun wuswɑɑɔ. Tɔmbu kpuron nɔni biru u geruɑ yèn sɔ̃ u nùn bɑbɑ, kɑ mɑɑ mɛ u bɛkurɑ yɑnde. 48 Mɑ Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bii kurɔbu, wunɛn nɑɑnɛ dokebu nun bɛkiɑ, ɑ doo kɑ ɑlɑfiɑ.
49 Sɑnɑm mɛ u gɑri mɔ̀, goo u nɑ u mɛnnɔ yerun wirugii wi sɔ̃ɔwɑ mɑ win bii u gu kɔ, u ku mɑɑ keu koosio gɔngɛrɛ ko.
50 Yesu u ye nuɑ, mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku bɛrum ko, ɑ gesi nɑɑnɛ dokeo, u koo bɛkurɑ.
51 Ye u turɑ yɛnu mi, u ǹ dere goo u kɑ nùn due mɑ n kun mɔ Piɛɛ kɑ Yohɑnu kɑ Yɑkɔbu kɑ bii win tundo kɑ win mɛro. 52 Be bɑ wɑ̃ɑ mi kpuro bɑ sumɔwɑ bɑ tii soomɔ bii win sɔ̃. Adɑmɑ Yesu u nɛɛ, i ku swĩ, u ǹ gu, u dòwɑ.
53 Bɑ nùn yɑɑkoru wɔri, domi bɑ yɛ̃ mɑ u guwɑ. 54 Mɑ Yesu u bii win nɔmɑ nɛnuɑ mɑ u geruɑ kɑ dɑm, wɔndiɑ ɑ seewo.