5
Yesu u wɛrɛkunugii bɛkiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 8:28-34, Luku 8:26-39)
1 Bɑ turɑ dɑɑ bure ten guru giɔ Gɑdɑrɑn temɔ. 2-3 Ye Yesu u yɑnde sɑrɑ goon di yerɑ durɔ wɛrɛkunugii goo u kɑ nùn yinnɑ, u wee sikɑ giɑn di. Sikɑ sɔɔrɑ u rɑ n wɑ̃ɑ. Bɑ ku rɑ kpĩ bu nùn bɔke, bɑɑ kɑ yɔni. 4 Domi nɔn dɑbirɑ bɑ rɑɑ win nɔmɑ sunnu doke, mɑ bɑ win kɔ̃ri bɔkuɑ kɑ yɔni ɑdɑmɑ u rɑ yɔni kɑsuku kpɑ u sun ni bɔɔku. Goo mɑɑ sɑri wi u dɑm mɔ u kɑ nùn dwiiyɑsiɑ. 5 Sɑɑ bɑɑyere wɔ̃kuru kɑ sɔ̃ɔ sɔɔ, u rɑ n wɑ̃ɑwɑ sikɑn suunu sɔɔ kɑ guunu wɔllɔ u n kuuki mɔ̀ kpɑ u n tii muririmɔ kɑ kpenu.
6 Ye u Yesu wɑ sɑrun di u dukɑ dɑ u kpunɑ win wuswɑɑɔ. 7 Mɑ u gbɑ̃rɑ u nɛɛ, mbɑ n sun mɛnnɛ Yesu, Wɔrukoon Bii. Nɑ nun suuru kɑnɑmɔ kɑ Gusunɔn yĩsiru, ɑ ku mɑn toori.
8 U yeni geruɑ yèn sɔ̃ Yesu u rɑɑ nɛɛ, wɛrɛku ge, gu yɑrio.
9 Mɑ Yesu nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ wunɛn yĩsiru.
U wisɑ u nɛɛ, nɛn yĩsirɑ Nɔrɔbu domi sɑ dɑbi.
10 Mɑ u Yesu suuru kɑnɑ u nɛɛ, u ku nu tem mɛ yɑrɑ.
11 N deemɑ kurusɔ wuu bɑkɑru gɑrɑ wɑ̃ɑ tɑ dimɔ guurɔ. 12 Mɑ wɛrɛku ni, nu Yesu kɑnɑ u de nu dɑ kurusɔ nin mi, nu du ni sɔɔ.
13 Mɑ Yesu u derɑ nu dɑ. Mɑ wɛrɛku ni, nu durɔ wi doonɑri nu duɑ kurusɔ ni sɔɔ. Mɑ kurusɔ wuu te, tɑ duki sure sɑɑ guuru wɔllun di dɑɑ bure te sɔɔ. Kurusɔ nin geerɑ turɑ nge nɔrɔbun subɑ yiru (2.000) mɑ tɑ nim diirɑ.
14 Be bɑ kurusɔ ni kpɑre bɑ duki suɑ, bɑ yen lɑbɑɑri kpɑrɑmɔ wuu mɑroɔ kɑ bɑru kpɑɑnɔ. Tɔmbɑ dɑ bu wɑ ye n koorɑ. 15 Bɑ nɑ Yesun mi, mɑ bɑ durɔ wi wɑ wi u rɑɑ wɛrɛku dɑbinu mɔ mi sere bɑ nu sokumɔ Nɔrɔbu. Win lɑɑkɑri yɑ wurɑmɑ, u sɔ̃ u yɑ̃nu doke. Sɑnɑm mɛyɑ be kpuro bɑ nɑndɑ. 16 Be bɑ wɑ ye n durɔ wɛrɛkunugii wi kɑ mɑɑ kurusɔ ni deemɑ, beyɑ bɑ tɔn be nɔɔsiɑ ye n koorɑ. 17 Mɑ tɔn be, bɑ Yesu kɑnɑ u doonɑ ben tem di.
18 Sɑnɑm mɛ Yesu u dumɔ goo sɔɔ, wi wɛrɛkunu rɑɑ wɑ̃ɑsi mi, u nùn ɑyeru kɑnɑ u kɑ nùn dɑ sɑnnu. 19 Adɑmɑ Yesu nùn yinɑri. Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u doo yɛnuɔ wigibun mi kpɑ u bu nɔɔsiɑ ye Yinni nùn kuɑ kpuro kɑ nge mɛ u nùn wɔnwɔndu kuɑ.
20 Durɔ wi, u doonɑ mɑ u kpɑrɑmɔ tem mɛ bɑ rɑ soku Wusu wɔkuru sɔɔ gɑ̃ɑ bɑkɑ ni Yesu nùn kuɑ. Mɑ n tɔmbu kpuro mɑɑmɑɑki sɑ̃ɑ.
Yɑrusin bii kɑ kurɔ wi u Yesun yɑberu bɑbɑn gɑri
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 9:18-26, Luku 8:40-56)
21 Ye Yesu u kpɑm gɔsirɑmɑ guru ge u rɑɑ wɑ̃ɑ, tɔn wɔru gunɑ mɑɑ mɛnnɑ win mi dɑɑ burerun goorɔ. 22 Durɔ goo wi bɑ rɑ soku Yɑrusi, mɛnnɔ yerun wirugii, u nɑ mi. Ye u Yesu wɑ u kpunɑ win wuswɑɑɔ. 23 Mɑ u nùn kɑnɑ gem gem u nɑ u win bii wɔndiɑ nɔmɑ sɔndi wi u wɑsikirɑmɔ, kpɑ u bɛkurɑ u n wɑ̃ɑ.
24 Yesu kɑ nùn dɑ. Mɑ tɔn wɔru gunɑ nùn swĩi, yɑ nùn bɑɑsi.
25 N deemɑ, tɔn ben suunu sɔɔ kurɔ goo wɑ̃ɑ mi, wi u yɛm wĩibu bɑrɔ sɑɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ yirun di. 26 Timgii dɑbiru be bɑ nùn nɔɔri bɑ nùn nɔni sɔ̃ɔwɑ gem gem, mɑ yɑ win ye u mɔ kpuro di mɑ n ǹ sɑnɔ kue ɑdɑmɑ n gɔɔgɔm mɔ̀wɑ n dɔɔ. 27 Ye u Yesun bɑɑru nuɑ u tɔn wɔru ge bukiɑnɑ u nùn susi biruɔ, mɑ u win yɑberu bɑbɑ. 28 Domi u geruɑ win gɔ̃ruɔ u nɛɛ, bɑɑ win yɑberu, wi, ù n bɑbɑ u koo bɛkurɑ. 29 Yerɑ win yɛm wĩi bi, bu yɔ̃rɑ migum migum, mɑ u giɑ win wɑsi sɔɔ mɑ u bɛkurɑwɑ. 30 Mɑ Yesu tubɑ mii mii mɑ win dɑm mu sɔmburu kuɑ. Mɑ u sĩirɑ tɔn wɔrun suunu sɔɔ u nɛɛ, wɑrɑ nɛn yɑberu bɑbɑ.
31 Win bwɑ̃ɑbɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, ɑ tɔn wɔru mɛɛrio ge gɑ nun mɔnsi. Miyɑ ɑ mɑɑ bikiɑmɔ wɑrɑ nun bɑbɑ?
32 U mɛɛrɑ u kɑ sikerenɑ u kɑ wɑ wi u ye kuɑ. 33 Mɑ kurɔ wi, u diirimɔ kɑ nɑndɑbu, mɑ u nɑ u kpunɑ win wuswɑɑɔ yèn sɔ̃ u yɛ̃ ye n koorɑ wi sɔɔ. Mɑ u nùn win gɑrin dee dee sɔ̃ɔwɑ. 34 Mɑ Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bii kurɔbu, wunɛn nɑɑnɛ dokebu nun bɛkiɑ. A doo kɑ ɑlɑfiɑ, kpɑ ɑ n bwɑ̃ɑ do.
35 Sɑnɑm mɛ Yesu u gɑri yi gerumɔ gɑbɑ nɑ sɑɑ Yɑrusi wirugii win yɛnun di, mɑ bɑ wirugii wi sɔ̃ɔwɑ mɑ win bii u sɑriru kuɑ. Mbɑn sɔ̃nɑ u mɑɑ yinni bɑɑsimɔ.
36 Adɑmɑ Yesu u ǹ ben gɑri swɑɑ sue, mɑ u mɛnnɔ yerun wirugii wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku bɛrum ko, ɑ gesi nɑɑnɛ dokeo.
37 U ǹ dere goo u nùn yɔ̃siri mɑ n kun mɔ Piɛɛ kɑ Yɑkɔbu kɑ Yɑkɔbun wɔnɔ Yohɑnu. 38 Ye bɑ turɑ mɛnnɔ yerun wirugii win yɛnuɔ, Yesu u tɔn dɑbiru wɑ bɑ wure bɑkɑnu mɔ̀, bɑ sumɔ bɑ kuuki mɔ̀. 39 Sɑnɑm mɛ u duɑ dirɔ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i sumɔ, i wure mɛ. Wɔndiɑ wi, u ǹ gu u dòwɑ.
40 Mɑ bɑ nùn yɑɑkoru mɔ̀. Adɑmɑ ye u be kpuro yɑrɑ u kpɑ, u derɑ wɔndiɑ win tundo kɑ win mɛro kɑ be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi sɑnnu bɑ duɑ kɑ wi, mi wɔndiɑ wi, u kpĩ. 41 U wɔndiɑ win nɔmu nɛnuɑ, mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɑlitɑ kum. Yen tubusiɑnɑ, wɔndiɑ wunɛ, nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, ɑ seewo.
42 Mɑ yɑnde wɔndiɑ wi, u seewɑ u sĩimɔ, domi wɔ̃ɔ wɔkurɑ yirugiiwɑ. Biti bu mwɑ sere n bɑndɑ. 43 Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u sire u nɛɛ, bu ku rɑɑ de goo u nɔ. Mɑ u nɛɛ, bu wɔndiɑ wi dĩɑnu wɛ̃ɛyɔ u di.