8
Yesu u wi u bɑrɑ disigiru bɑrɔ bɛkiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 1:40-45, Luku 5:12-16)
1 Ye Yesu u sɑrɑ guu ten min di, tɔn wɔrusu nùn swĩi. 2 Mɑ durɔ goo wi u bɑrɑ disigiru bɑrɔ u nɑ u kpunɑ win wuswɑɑɔ u nɛɛ, tɔnwero, ɑ̀ n wurɑ kɑɑ kpĩ ɑ mɑn bɛkiɑ kpɑ n dɛɛrɑ.
3 Yesu u win nɔmu dɛmiɑ u nùn bɑbɑ mɑ u nɛɛ, nɑ wurɑ, ɑ bɛkuro kpɑ ɑ dɛɛrɑ.
Mii mii u bɛkurɑ u dɛɛrɑ sɑɑ win bɑrɑrun di. 4 Mɑ Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ nɔɔmɔ? A ku goo yeni sɔ̃, ɑdɑmɑ ɑ doo yɑ̃ku kowon mi u nun mɛɛri, kpɑ ɑ yɑ̃kuru ko te Mɔwisi u yiire. Nge mɛyɑ kɑɑ kɑ bɑɑwure sɔ̃ɔsi mɑ ɑ dɛɛrɑ.
Yesu u tɑbu sunɔ goon yoo bɛkiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Luku 7:1-10)
5 Ye Yesu u duɑ wuu gɑgu sɔɔ ge bɑ rɑ soku Kɑpenɑmu, tɑbu sunɔ goo dɑ u kɑ nùn yinnɑ mɑ u nùn fɑɑbɑ kɑnɑ 6 u nɛɛ, tɔnwero, nɛn yoo u bɑrɔ yɛnuɔ, bɑɑ nɔmɑ u ku rɑ kpĩ u yĩiyɑ, u nɔni sɔ̃ɔre gem gem.
7 Mɑ Yesu u nɛɛ, yɑ wɑ̃, kon dɑ n nùn bɛkiɑ.
8 Tɑbu sunɔ wi, u wisɑ u nɛɛ, ɑɑwo nɑ ǹ turɑ ɑ du nɛn yɛnuɔ. A gesi gɑri geruo, nɛn yoo u koo bɛkurɑ. 9 Nɛn tii nɑ rɑ gɑbu wiru kpĩiyɛ, mɑ nɑ tɑbu kowobu mɔ be nɑ kpɑre. Nɑ̀ n turo sɔ̃ɔwɑ u doo, u rɑ n dɔɔwɑ. Nɑ̀ n goo sɔ̃ɔwɑ u nɑ, u rɑ n sisiwɑ. Nɑ̀ n mɑɑ nɛn yoo sɔ̃ɔwɑ u yeni koowo, u rɑ n mɔ̀wɑ.
10 Ye Yesu u gɑri yini nuɑ, u biti kuɑ mɑ u tɔmbu sɔ̃ɔwɑ be bɑ nùn swĩi u nɛɛ, kɑ gem nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, nɑ ǹ goo wɑɑre bɑɑ Isirelibɑ sɔɔ wi u nɑɑnɛ doke binin bweseru mɔ. 11 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mɑ tɔn dɑbirɑ koo nɑ sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru kɑ duu yerun di kpɑ bu sinɑ bu di mi Gusunɔ u bɑndu swĩi kɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu sɑnnu. 12 Adɑmɑ be, be n weenɛ bɑ n wɑ̃ɑ mi, bɑ koo bu kɔ̃ tɔɔwɔ yɑm wɔ̃kuru sɔɔ mi bɑ koo wiru nɔmɑ sɔndi bu swĩ.
13 Mɑ Yesu u tɑbu sunɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u doo yɛnuɔ. Ye u nɑɑnɛ doke kpuro yɑ koo nùn koorɑ.
Mɑ sɑɑ ye sɔɔ mii mii, tɑbu sunɔ win yoo wi, u bɛkurɑ.
Yesu u tɔn dɑbinu bɛkiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 1:29-34, Luku 4:38-41)
14 Yesu u dɑ Piɛɛn yɛnuɔ. Mɑ u deemɑ Piɛɛn kurɔn mɛro u wɑsi sundu bɑrɔ u kpĩ. 15 Yesu win nɔmu bɑbɑ mɑ wɑsi sun te, tɑ yɑrinɑ. Mɑ u seewɑ u nùn nɔɔri.
16 Dɔmɑ ten yokɑ, bɑ kɑ tɔn dɑbinu nɑ be bɑ wɛrɛkunu mɔ. Yesu u wɛrɛku ni girɑ kɑ gɑri gerubu tɔnɑ, mɑ u kpuro bɛkiɑ be bɑ bɑrɔ. 17 U yeni kuɑ kpɑ Gusunɔn sɔmɔ Esɑin gɑri yi kɑ koorɑ, yi u nɛɛ, <<Win tii u bɛsɛn wɑsin dɑm sɑriru suɑ, mɑ u kɑ bɛsɛn bɑrɑnu doonɑ.>>
Be bɑ kĩ bu Yesu swĩi
(I mɑɑ mɛɛrio Luku 9:57-62)
18 Ye Yesu u tɔn wɔrusu wɑ si su nùn sikerenɛ, mɑ u nɛɛ, bu de bu dɑ dɑɑ burerun guruɔ. 19 Sɑnɑm mɛyɑ woodɑ yɛ̃ro goo u nɑ win mi, u nɛɛ, yinni, kon nun swĩi yɑm kpuro mi ɑ dɔɔ.
20 Yesu u nùn wisɑ u nɛɛ, sɛmusu bweusu mɔ, gunɔsu su mɑɑ sokunu mɔ. Adɑmɑ nɛ Tɔnun Bii nɑ ǹ nɛn tii ɑyeru gɑru mɔɔwɛ mi kon kpunɑ.
21 Yesun bɔ̃ɔ goo u mɑɑ geruɑ u nɛɛ, yinni, ɑ de n ginɑ dɑ n nɛn tundo sike.
22 Yesu u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ mɑn swĩiyɔ, kpɑ ɑ de gɔribu bu ben gɔribu sike.
Yesu u nim kurenu mɑrisiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 4:35-41, Luku 8:22-25)
23 Yesu u goo nimkuu duɑ mɑ win bwɑ̃ɑbɑ nùn swĩi ge sɔɔ. 24 Yɑnde mɑ woo bɔkɔ gɑ seewɑ dɑɑ bure te sɔɔ, sere nim kurenu nu goo ge wukiri. Adɑmɑ Yesu u do. 25 Bwɑ̃ɑ be, bɑ dɑ bɑ nùn yɑmiɑ bɑ nɛɛ, Yinni ɑ sun fɑɑbɑ koowo sɑ kɑm kobu dɔɔ.
26 Yesu u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i bɛrum mɔ̀, bɛɛ nɑɑnɛ doke piibugibu.
Mɑ u seewɑ u woo kɑ nim kure ni yiire nu mɑri mɑ n mɑri sɔ̃ɔ sɔ̃ɔ. 27 Be kpuro bɑ biti kuɑ bɑ nɛɛ, durɔ weren bweserɑ wini. Bɑɑ woo kɑ nim kurenu mɑm nu nùn mɛm nɔɔwɑmmɛ.
Yesu u wɛrɛkunugibu yiru bɛkiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 5:1-20, Luku 8:26-39)
28 Yesu u turɑ Gɑdɑrɑn temɔ dɑɑ bure ten guruɔ, mɑ durɔbu yiru gɑbɑ kɑ nùn yinnɑ be bɑ yɑrimɑ sikɑn di. Durɔ be, bɑ wɛrɛkunu mɔ bɑ sɛ̃ gem gem sere goo ku rɑ kɑ̃ku u swɑɑ ye sĩ. 29 Mɑ bɑ yɑnde gbɑ̃rɑ bɑ nɛɛ, mbɑ n sun mɛnnɛ bɛsɛ kɑ wunɛ Gusunɔn Bii. A nɑwɑ ɑ kɑ sun tɔ̃yɑ ko sɑɑ yu sere turi?
30 Bɑ kurusɔ wuu bɑkɑru gɑru wɛndɛ sɑ̃ɑ tɑ dimɔ. 31 Wɛrɛku ni, nu Yesu kɑnɑ nu nɛɛ, ɑ̀ n kɑɑ sun girɑ ɑ de su du kurusɔ ni sɔɔ.
32 Yesu u nɛɛ, i doo.
Ye nu yɑrɑ mɑ nu dɑ nu duɑ kurusɔ ni sɔɔ. Yerɑ kurusɔ wuu te kpuro tɑ duki sɑrɑmɑ guurun di tɑ wɔri dɑɑ bure te sɔɔ, tɑ nim diirɑ.
33 Durɔ be bɑ rɑɑ kurusɔ ni kpɑrɑmɔ, bɑ duki doonɑ wuu sɔɔ. Mɑ bɑ tɔmbu gɑri yi kpuro sɔ̃ɔwɑ kɑ ye n wɛrɛkunugii be yiru deemɑ. 34 Mɑ wuu gen tɔmbu kpuro bɑ yɑrɑ bɑ Yesu sennɔ dɑ. Ye bɑ nùn wɑ bɑ nùn suuru kɑnɑ bɑ nɛɛ, u yɑrio ben tem di.