Pepopanguncanika ka'aopo ngkanina nancambelai kapepaa ni Yesus
Liwo mopatesi i Yesus
26:1-5
26
1 Naopupa i Yesus nopatuduki sumawee nuanu ee, nanguli-Yamo ri ana-ana guru-Na: 2 “Nincani-mimo roeopa Eo Bete Paskahmo, pade Ana nu Manusia kana rawei bona rasalibkan.” 3 Ri tempo ee, tobalia-tobalia ri matana pade topangkeni-topangkeni to Yahudi motobu ri sou bete nu Tobalia Bete i Kayafas. 4 Isira nampolibui bona mosoko i Yesus bongo-bongo, pade mopatesi-Ya. 5 Nanguli-ra: “Agiana, nemo rapowia nuanu ee bula eo karamea, apaa magesoa ngoni todea.”
I Yesus niwila ante lana wongi
26:6-13
6 Tempo ni Yesus ri ngata Betania, nalou-Yamo ri sou ni Simon to impia nantodosaka dua bose. 7 Ranca ni Yesus isee, naratamo sadua bangkele nangkeni butolo to nipowia lako ri watu pualam, nakeisia ante lana wongi to nasuli mpuu olina. Bula ni Yesus noncunda nangkondi, nameimo bangkele ee nowila-Ya ante lana wongi. 8 Pangkalio nu ana-ana guru-Na kajadia ee nasodo-ramo, pade nanguli: “Nuapamia pade nikakadatia-damo lana wongi edou. 9 Lana wongi etu mamala rabalu masuli, pade doina rawei ri tou-tou to netowei.” 10 Agiana nincani-da ni Yesus pekiri-ra. Pade nanguli-Yamo: “Nuapa pade nipakasusa-mi bangkele ei? Ia nowia nuanu nabelo si Yaku. 11 Tou to netowei maria oa-da mi-poroa. Agiana Yaku tado mi-poroa oa. 12 Ante nodua lana wongi etu ri koro-Ku, ia nampasadia koro-Ku ra-tana. 13 Ku'ulikaka komi, riumba-umba ri dunia ei Kareba Belo lako ri Allatala kana rapopowole, nuanu to nipowia nu bangkele ei kana rapololita mbii bona majadi pantora-ya.”
I Yudas nampobalu i Yesus
26:14-16
14 Naopu ee, sadua lako ri sampulu rodua ana guru ni Yesus, to nisanga i Yudas Iskariot, nalou ri tobalia-tobalia ri matana. 15 Nanguli-ya si sira: “Nuapamo to kana miweikaka-ku ande kuwei i Yesus si komi?” Jadi nibila-ramo tolumpulu mpeka doi salaka, pade nambei doi ee si Yudas. 16 Nopamula lako ri eo ee, i Yudas nangonco loga to nabelo bona mambei i Yesus to nibalu-na ee ri tobalia-tobalia ri matana.
I Yesus nangkondi Paskah ante ana-ana guru-Na
26:17-25
17 Ri eo pamulana Posusa Roti Tado Niragii, namei-mo ana-ana guru ni Yesus si-Ya pade nepekutana: “Riumba to Mu-podota ka-pasadiaka kondia Paskah-Mu?” 18 Nesono i Yesus: “Koumo komi ri sadua tou ri ngata Yerusalem, pade ulikaka-ya iwei: Niuli ni Guru, maparamo tempona marata si-Yaku. Yaku madota mowia susa Paskah ri sou-mu moroa-roa ante ana-ana guru-Ku.” 19 Pade nipowiamo nu ana-ana guru ni Yesus nuanu to nipetudui ni Yesus si sira. Nalou-ramo nopasadia kondia mo Paskah ee.
20 Nadedi-pa, noncundamo i Yesus nangkondi noroa-roa ante sampulu rodua ana guru-Na. 21 Ranca-ra nangkondi, nangulimo i Yesus si sira: “Ronge, sadua lako riolo-mi ei kana mampobalu-Ku.” 22 Namparonge ee, nentuumo rara nu ana-ana guru-Na. Pade nepekutana-ramo sadua-sadua si Yesus: “Tantu tado yaku to niuli-Mu etu Pue?” 23 Nesono i Yesus: “Tou to nololo roti ri rara nu poutaa noroa-roa ante i Yaku, ia-mo to kana mampobalu-Ku. 24 Kana mamate ami-Kuda Ana nu Manusia ewa to nitulisi ri rara nu Buku Nagasa. Agiana mawesomo tou to mampobalu-Ku! Agilounamo tou ee tado nipoanaka-ya ri dunia ei.” 25 Pade nanguli-mo i Yudas to madota mampobalu-Ya ee: “Tado yaku to niuli-Mu Guru?” Nesono i Yesus: “Iko dodomo nanguli.”
Popakatatapu pangkondi kawengi
26:26-29
26 Ranca-ra nangkondi, nialamo ni Yesus roti, pade nosukuru ri Allatala. Naopu ee nitibe-tibe-Namo roti ee ante pale-Na pade niwei-Na ri ana-ana guru-Na ante nanguli: “Alamo roti ei, kondimo, apaa eimo woto-Ku.” 27 Naopu ee nialamo ni Yesus panginua to nakeisia ante anggur, pade nosukuru ri Allatala. Naopu ee niwei-Namo panginua ee ri ana-ana guru-Na pade nanguli lako: “Inumo ei, sumawee-mi, 28 apaa ei-mo raa-Ku to mampakaroso potipa nu Allatala. Raa to kana rabubuka tou-tou bona moampungi jeko-ra. 29 Ku'ulikaka komi, tadomo Ku inu oa anggur ei duuna ri tempona-Ku manginu anggur to nabou moroa-roa ante ikomi ri Poparentaa nu Tuama-Ku.”
I Petrus kana mampesapuka i Yesus
26:30-35
30 Naopu ee nipododia-ramo sangaya dodia peune. Naopu-ra nododia, nalou-ramo ri Bulu Zaitun.
31 Pade nangulimo i Yesus si sira: “Kawengina ei mbii ikomi sumawee ei kana mangani mampawia-Ku. Sabana ri rara Buku Nagasa nitulisi: Allatala nanguli: ‘Yaku kana mopatesi topoewu, pade bimba-bimba-na kana mosimpogara.’ 32 Agiana rapatuwu nculi-Kupa, Yaku kana mampokoului komi malou ri Galilea.” 33 Nanguli i Petrus si Yesus: “Noupa sumawee-ra mangani mampawia-Ko, tado mpuu madota-ku mampawia-Ko.” 34 Nanguli i Yesus si-ya: “Tora, kawengina ei mbii, tadopa motuturua manu, tolungkanimo-ko mampesapuka-Ku.” 35 Nesono i Petrus: “Noupa mamate-ku mamporoa-Ko, tado madota-ku mampesapuka-Ko.” Sumawee ana guru ntanina nanguli ewa ee mbii.
Ri bonde Getsemani
26:36-46
36 Naopu ee naloumu i Yesus ante ana-ana guru-na ri saongu bonde to nisanga Getsemani. Isee-Ya nanguli ri ana-ana guru-Na: “Poncundamo komi isei bula-Ku malou mosambaya.” 37 Pade nibawei-Namo i Petrus pade rodua ana ni Zebedeus malou mamporoasi-Ya. Nopamulamo rara-Na nentuu bo nokaradu. 38 Pade nanguli-Yamo si sira: “Nentuu mpuu rara-Ku ei, ewa to mamate nirasai-Ku. Katidamo komi isei pade majaga-jaga mamporosia-Ku.” 39 Naopu ee nalou-Ya nakawao saodi lako si sira, pade notombukotu ri tana pade nosambaya. Nanguli-Ya: “Tuama ande mamala pakakawaoka-Ku kapepaa to kana Ku todosaka ei. Agiana nemo mantutu dota-Ku, aga mantutu dota-Mu Tuama.” 40 Naopu ee nanculi-Yamo ri ana guru-Na totolu ee. Nirata-Na naluru pura-ramo naleta. Nanguli-Yamo si Petrus: “Kawule sajaa ngkola-da tado nipakule-mi totolu ei majaga-jaga mamporoasi-Ku? 41 Mainga-da, pade posambaya-mo bona tado mamparata pesori komi. Wao-mi madota ami-da mowia nuanu to nakono, agiana tado nipakule-mi, apaa inggu nu manusia nalente.” 42 Sangkani mbiipa i Yesus nalou nosambaya, Nanguli-Ya: “Tuama, ande kapepaa ei kana Kutodosaka-da, pade tado mamala rapakakawao, palambakamo dota-Mu to majadi.” 43 Naopu ee nanculi mbiimo i Yesus. Nirata-Na ana-ana guru-Na naletaki mbiimo, apaa naroe mpuu mata-ra. 44 Nipalambaka-Na ramo isee, pade nalouki nosambaya katolungkanina ante sambaya to nasimbei ewa isee. 45 Naopu ee nanculi mbii-Yamo ri ana-ana guru-Na pade nanguli: “Naleta bo nampopeuntu lenge oa mi-dapa? Kalio, narata-mo tempona Ana nu Manusia rawei ri kuasa nu tou-tou to najeko. 46 Pembangu-mo, malou-tamo. Kalio, tou to mampobalu-Ku naratamo.”
I Yesus nisoko
26:47-56
47 Ranca ni Yesus nololita-dapa, naratamo i Yudas, sadua lako ri ana guru-Na to sampulu rodua ee. Ia narata noroa-roa ante tou-tou to nangkeni guma bo pato. Isira nitudu nu tobalia-tobalia ri matana pade topangkeni-topangkeni to Yahudi. 48 Niuli ami-mo ni Yudas pampetonondi ei si sira: “Tou to ku-eki, Ia-mo ee. Soko Ya-mo.” 49 Narata-rapa ri bonde ee, kapola-polamo i Yudas nalou si Yesus pade nanguli: “Tabe Guru.” Naopu ee nieki-namo i Yesus. 50 Nanguli i Yesus si-ya: “Abi, etu patuju-mu namei isei?” Narapamo tou dea ee, pade nosoko i Yesus. 51 Nangkalio ee, sadua lako ri topantutu-Ya to naria isee namporoasi i Yesus, nowutu taono-na pade notimbe batua nu Tobalia Bete duuna naputu talinga-na. 52 Nanguli-mo i Yesus ri topantutu-Ya ee: “Unca nculi taono-mu ri walombona. Apaa yema metimbe nu taono, ia mbii kana rapatesi nu taono. 53 Niuli-mu tado mamala-Ku merapi tulungi ri Tuama-Ku? Ande merapi tulungi-Ku, singoni-ngoni Natudu surodado nu malaeka-Na melabi lako ri sampulu rontaguna mamei mantulungi-Ku. 54 Agiana ande ewa ee, tado madupa lolita to nitulisi ri rara Buku Nagasa to nanguli sumaweena ee kana majadi si Yaku.” 55 Naopu ee nanguli-mo i Yesus ri tou dea ee: “Niuli-mi Yaku ei tou daa, pade namei komi nangkeni guma bo pato nosoko-Ku? Butu eona-Ku nepatuduki ri Sou nu Allatala, tado nisoko-mi Ku. 56 Agiana kana iwee amida bona madupa-mo nuapa to nitulisi nu nabi-nabi ri rara nu Buku Nagasa.” Naopu ee sumawee ana guru-Na nangani nampawia-Ya.
I Yesus ri ngayo nu Topotangara Agama
26:57-68
57 Tou-tou to nosoko i Yesus ee nangkeni-Ya ri sou nu Tobalia Bete i Kayafas. Isee topande-topande ri Buku Taurat pade topangkeni-topangkeni to Yahudi notobu-ramo. 58 Pade i Petrus nantutu ngkawao i Yesus duuna nesua ri karawaa ncou nu Tobalia Bete ee, pade noncunda noroa ante topojaga-topojaga bona nancani nuapa to kana majadi si Yesus.
59 Tempo ee tobalia-tobalia ri matana pade sumawee Topotangara Agama nampesimbukui nangonco toposabiti to tado nakono bona mamala-ra mopanawu suku mate si Yesus. 60 Agiana tado naria nirata-ra namo sangaya mpuu kasalaa-Na, noudamo nadea to posabiti to tado nakono. Kaopuana naria rodua sabi nalou ri ngayo nu Topotangara Agama ee. 61 Nanguli-ra: “Tou ei nanguli, ‘Yaku mamala morobo Sou nu Allatala, pade mamala mopatindaki mpanculi ri eo katuloeona.’ ” 62 Naopu ee nokongkoremo Tobalia Bete pade nanguli si Yesus: “Tado Mu-sono nuanu nireika-ra-Ko ee?” 63 Agiana i Yesus nalino dodo. Pade sangkani mbiipa Tobalia Bete nanguli si-Ya: “Ri rara sanga nu Allatala to natuwu, ulimo si kami, Ikomo Mbagou Topepakasalama, Ana nu AllatalaKo?” 64 Nesono i Yesus: “Iko dodomo nanguli. Agiana parisaya-mo, mopamula lako ri eo ei, ikomi kana mangkalio Ana nu Manusia moncunda mbira ri ngkana nu Allatala To Nakuasa, pade manou lako ri suruga ri rara nu gawu.” 65 Namparonge ee, nisempa-sempamo nu Tobalia Bete ee powaru-na pade nanguli: “Ia nokanene Allatala. Tadomo raparalou sabi. Nironge dodo-mimo pura lolita-lolita-Na to nangkanene Allatala. 66 Beiwamo pamparata-mi?” Nesono-ra: “Ia nasala, pade kana mamate.”
67 Naopu ee niteilusi-ramo lio ni Yesus, pade nopanampa-Ya. Naria mbii to nosapa-Ya, 68 pade nanguli: “Ande petoba pade uli si kami, he Mbagou Topepakasalama to nitipa nu Allatala. Yema to nosapa-Ko?”
I Petrus nampesapuka i Yesus
26:69-75
69 Tempo ee i Petrus bula-na noncunda ri sawaliku-na, ri karawaa nu sou ee. Naria sadua batua bangkele namei nojungkuki i Petrus pade nanguli: “Tado iko mbii noroa-roa ante i Yesus to Galilea ee?” 70 Agiana i Petrus nesapu ri ngayo-ra sumawee, pade nesono: “Tado nincani-ku nuapa to niuli-mu etu.” 71 Naopu ee nalou-yamo ri wombo nu karawaa. Naria sadua batua bangkele ntanina nangkalio i Petrus, pade nanguli ri tou-tou isee: “Tou ei mbii see noroa-roa ante i Yesus to Nazaret ee.” 72 Agiana nesapu mbiimo i Petrus pade nosumpa. Nanguli-Ya: “Mpuu-mpuu tado nincani-ku tou etu.” 73 Tadopa nasae naopu ee, tou-tou to nokongkore isee namei si Petrus, pade nanguli: “Natantu-mo iko sadua to lako riolo-ra, nincani lako ri poenggo nu pololita-mu.” 74 Pade nosumpa-sumpamo i Petrus ante nanguli: “Tado nincani-ku tou etu.” Bulawee ee mbii, notuturuamo manu. 75 Nitoramo ni Petrus lolita ni Yesus nangulikaka-ya: “Tadopa motuturua manu, tolungkanimo-ko nampesapuka-Ku.” Naopu ee nesuwumo i Petrus ri sawaliku-na pade nokeo ante dua rara-na.