I Yesus nisoko
18:1-11
18
1 Naopupa i Yesus nosambaya ewa ee, nalou-Yamo ante ana-ana guru-Na ri sambote nu ue Kidron. Isee naria bonde, pade nesuamo i Yesus ante ana-ana guru-Na ri bonde ee. 2 I Yudas to mampobalu i Yesus ee, nanguncani mbii bonde ee, apaa naoso i Yesus ante ana-ana guru-Na nosintobu isee. 3 Naratamo i Yudas ri bonde ee ante nangkeni sarombonga surodado Romawi pade basangkia dua topojaga Sou nu Allatala to nitudu nu tobalia-tobalia ri matana bo to Farisi. Isira nangkeni poindo, sulu bo parewa mpoiwali. 4 Nincanimo ni Yesus sumawee nuanu to kana majadi ri koro-Na. Jadi nijungkuki-Namo tou-tou ee pade nepekutana: “Yema nionco-mi?” 5 Nesono-ra: “I Yesus to Nazaret.” Nesono i Yesus: “Yaku ei-mo i Yesus.” I Yudas to nampobalu-Ya ee nokongkore mbii isee noroa-roa ante tou-tou ee. 6 Tempo ni Yesus nanguli si sira: “Yaku ei-mo i Yesus,” namunduri-ramo pura pade nadungka ri tana. 7 Nipekutanaki mbii-ramo ni Yesus: “Yema nionco-mi?” Nesono-ra: “I Yesus to Nasaret.” 8 Nesono i Yesus: “Niuli-Kumo see si komi, Yaku ei-mo i Yesus. Ande Yaku to nionco-mi, palambaka-ramo i sira ei malou.” 9 Ante lolita-Na ee, nadupamo nuanu to niuli ni Yesus lombona ewa ei: “Tuama, sumawee tou-tou to niwei-Mumo si Yaku, tado namo saduaa-ra naronto.” 10 Tempo ee i Simon Petrus nangkeni taono. Niwutu-namo taono-na ee lako ri walombona pade notimbe batua nu Tobalia Bete, nangkajadika naputu talinga ngkana nu batua ee. Sanga nu batua ee i Malkus. 11 Pade nangulimo i Yesus si Petrus: “Unca nculi taono-mu etu ri walombona. Niuli-mu tado madota-Ku mangkolo kapepaa to niweimo nu Tuama si Yaku?” I Yesus nikeni si Hanas - I Petrus nampesapuka i Yesus
18:12-27
12 Naopu ee surodado-surodado Roma ante topangkeni-ra bo topojaga Sou nu Allatala ee nosoko i Yesus pade nosilu-Ya. 13 Pamulana nikeni-ramo i Yesus si Hanas, matua ni Kayafas, to najadi Tobalia Bete ri mpae ee. 14 I Kayafas ei-mo to nodederi topangkeni-topangkeni to Yahudi ewa ei: “Aginamo sadua tou mamate mancambei tou dea.”
15 I Simon Petrus pade sadua ana guru ntanina nantutu i Yesus. Ana guru ntanina ee nombencanika ante Tobalia Bete. Jadi nipaliu-ya nesua noroa-roa ante i Yesus ri karawaa ncou nu Tobalia Bete ee, 16 agiana i Petrus nopea ri sawalikuna najungku ri wombo wala. Naopu ee nesuwumo ana guru ntanina ee ri sawalikuna pade nololita ante batua bangkele to nojaga ri wombo, pade nangkeni i Petrus nesua ri rarana. 17 Nangulimo batua bangkele to nojaga wombo ee si Petrus: “Hee, tado iko mbii sadua ana guru nu Tou emei?” Nesono i Petrus: “Tado.” 18 Bengi ee nalengi mpuu, jadi batua-batua bo topojaga-topojaga Sou nu Allatala nopatuwu apu pade nipanderui-ra. I Petrus mbii nalou isee pade nokongkore namporoa-ra nanderu.
19 Naopu ee nopamulamo Tobalia Bete nampekutana i Yesus nancambelai ana-ana guru-Na pade nancambelai pepatuduki-Na. 20 Nesono i Yesus: “Yaku nololita ri ngayo nu tou dea tado niwunika-Ku. Yaku nepatuduki oa ri sou-sou penombaa bo ri Sou nu Allatala, potobua nto Yahudi. Tado naria-Ku nanguli banuapa-pa ante bongo-bongo. 21 Jadi nuapa sabana pade nipekutana-mu Ku? Pekutana-ramo to namparonge-Kumo nepatuduki. Nincani-rada nuapa to niuli-Ku.” 22 Naopu i Yesus nanguli ewa ee, naria sadua topojaga to nokongkore isee nosapa-Ya pade nanguli: “Nabia mpuu-Ko nololita ewa etu ri Tobalia Bete.” 23 Nesono i Yesus: “Ande nasala lolita-Ku ee, ulimo nuapa kasalaana. Agiana ande nakono lolita-Ku ee, nuapa pade nisapa-mu Ku?” 24 Pade nitudumo ni Hanas tou nangkeni i Yesus to nisilu ee malou si Kayafas to najadi Tobalia Bete ee.
25 Bula ni Petrus nokongkore pade nanderu isee, naria mbiimo tou nampekutana-ya: “Apa tado iko mbii sadua ana guru-Na?” 26 Agiana nesapuda i Petrus. Nanguli-ya: “Tado.” Nangulimo sadua batua nu Tobalia Bete, sarara nu batua to nitimbe ni Petrus talinga-na ee: “Apa tado iko nikalio-ku ri bonde ee noroa-roa ante Ia?” 27 Nesapu mbiimo i Petrus, nanguli-ya: “Tado.” Kaopu ni Petrus nesono ewa ee, notuturuamo manu.
I Yesus ri ngayo ni Pilatus
18:28; 38a
28 Sangkaba-baa mpisi dapa, nikeni-ramo i Yesus lako ri sou ni Kayafas nalou ri pearia nu Gubernur Roma. Agiana topangkeni-topangkeni to Yahudi tado nadota-ra nesua ri pearia nu gubernur, bona tado majadi marumu-ra mantutu atura nu agama, apaa isira kana mantutu mangkondi kondia Paskah to Yahudi. 29 Ee-mo sabana nesuwumo i Pilatus nampotomuka-ra, pade nepekutana: “Nuapa nuanu nireika-mi Tou ei?” 30 Nesono-ra: “Ande tado tou daa-Ya ei, tado kakeni-Ya si-ko.” 31 Nanguli i Pilatus si sira: “Keni-Yamo dodo pade tangara-Yamo mantutu atura nu Taurat-mi.” Nesonomo topangkeni-topangkeni to Yahudi ee: “Tado nipaliu-ka mopatesi tou.” 32 Nuanu ee najadi bona madupa lolita ni Yesus nanguli nancambelai dala ngkamate-Na.
33 Nesuamo i Pilatus ri rara ncou-na pade nampokio i Yesus, pade nipekutana-na: “Iko ei-mo mbagou nto Yahudi?” 34 Nesono i Yesus: “Pepekutana-mu etu neumba lako si-ko dododa ba nariada tou ntani to nanguli si-ko nancambelai-Ku?” 35 Nesono i Pilatus: “Niuli-Mu yaku ei to Yahudi? To nangkeni si yaku ee, tou sangata dodo-Mu bo tobalia-tobalia ri matana. Nuapa to nipowia-Mu?” 36 Pade nesonomo i Yesus: “Kambagouaa-Ku tado neumba lako ri dunia ei. Ande rapana kambagouaa-Ku neumba lako ri dunia ei, natantumo sumawee topantutu-Ku kana me'ewa bona tado rawei-Ku ri topangkeni-topangkeni to Yahudi. Agiana tado ami neumba lako ri dunia ei kambagouaa-Ku.” 37 Pade nipekutana-Yamo ni Pilatus: “Jadi Iko ei mbagou?” Nesono i Yesus: “Iko nanguli bakote Yaku ei mbagou. Yaku niote pade namei ri dunia ei ante patuju mambei posabiti nancambelai nuanu to nakono. Butu dua tou to nantarima nuanu to nakono, kana mampeirara nuanu to niuli-Ku.” 38a Nipekutana mbii-Yamo ni Pilatus: “Nuapa nuanu to nakono ee?”
I Yesus nisuku mate
18:38b - 19:16a
38b Naopu nanguli ewa ee, nesuwu mbiimo i Pilatus lako ri rara ncou-na pade nangulikaka tou-tou to Yahudi ee: “Tado naria nirata-ku namo sangayaa kasalaa-Na. 39 Agiana mantutu kabiasaa-mi, yaku kana mampakabebasi sadua to nitarungku ri Eo Bete Paskah. Madota komi ku-pakabebasika mbagou nto Yahudi ei?” 40 Nesono-ramo ante nongare lako: “Tado, nemo Ia, agina i Barabas!” I Barabas ee toperampaki.