Torandaa-torandaa to napande pade torandaa-toranda to nadoyo
25:1-13
25
1 “Poparentaa nu Allatala tarina ewa to niuli ri rara nu porapaika ei: Sampulu torandaa to nipowega nu pongante sore-sore nangala pajanaa, pade nalou nantomunaka pongante baleilo. 2 Alima torandaa ee nadoyo, pade alima mbii to napande. 3 Alima torandaa to nadoyo nangkeni pajana, agiana tado nikeni-ra lana potambei ande maoti lana nu pajanaa-ra. 4 Alima torandaa to napande nangkeni pajana ante lana potambei. 5 Nasae mpuu nipopea-ra, tadopa narata oa pongante baleilo ee, kaopuana naroemo mata-ra pade naleta-ramo pura. 6 Ntongo bengi-pa, nirongemo wotu nu tou nongare: Etumo mei pongante baleilo! Tomunaka-yamo! 7 Namparonge ee, nematamo toranda sampulu ee, pade sore-sore nopatuwu pajanaa-ra. 8 Nangulimo torandaa-torandaa to nadoyo ee ri to napande: Weikaka kami lana-mi saodi, apaa pajana-ka mamatemo. 9 Nesono torandaa-torandaa to napande ee: Tado mamala! Apaa tadomo ngoni magana lana kapopokeisini pajanaa-ka, ande ka-weikaka komi saodi. Agina koumo komi mangoli lana ri pobalua lana. 10 Pade naloumo torandaa-torandaa to nadoyo ee nangoli lana. Ranca-ra nalou nangoli lana, naratamo pongante baleilo. Nesuamo torandaa alima to nasadia dodo lana-ra ee noroa ante pongante baleilo nalou ri posusaa, pade niwuntamo wombo. 11 Naopu ee naratamo torandaa-torandaa to nadoyo ee see. Nongare-ramo nepokio lako ri sawalikuna: Maradika, maradika, ungkeka-ka wombo. 12 Agiana nesono pongante baleilo ee: Tado nincani-ku komi!” 13 Pade nipakaopumo ni Yesus porapaika ee iweei: “Ee-mo sabana mainga-da, apaa tado nincani neipia eo-na ba jaa-na.”
Porapaika nancambelai totolu batua
25:14-30
14 “Poparentaa nu Allatala tarina nasimbei mbii ante porapaika ei: Sadua baleilo meongko malou ri kakawaosana. Nipokoi-namo batua-batua-na pade nambeikaka-ra doi-na. 15 Ri butu dua batua ee niweikaka-na nantutu pampakule-ra mopagoli doi ee. Ri batua to saduana niweikaka-na alima njobu doi bulawa. Ri to ntanina niweikaka-na ronjobu doi bulawa. Pade ri to saduana mbii niwei-na sanjobu doi bulawa. Naopu ee neongko-yamo. 16 Batua to nantarima alima njobu doi bulawa ee nagasi-gasi-yamo nalou nopagoli doi ee, pade namparata untu alima njobu doi bulawa mbii. 17 Iwee mbii batua to nantarima ronjobu doi bulawa ee namparata untu ronjobu mbii. 18 Agiana batua to nantarima sanjobu doi bulawa ee nalou nokae lowu ri tana, pade notalou doi nu maradika-na ee isee. 19 Nasae mpuu tempona naopu ee, nanculimo maradika nu batua-batua ee, pade nopamula-yamo nombereke ante isira. 20 Batua to nantarima alima njobu doi bulawa ee narata, pade nambei sampulu njobu. Nanguli-ya: Maradika, iko nambei-ku alima njobu doi bulawa. Kaliomo, nipagoli-kumo doi ee pade namparata untu alima njobu mbii. 21 Nesono maradika ee: Nabelo-da wea, ikomo batua to nabelo pade natundu. Apaa iko namala niparisaya ri nuanu nakodi, etumo yaku kana mambeika-ko kaparisayaa to nabete. Pesuamo pade petutumo-ko masana-sana ante yaku. 22 Naopu ee naratamo batua to nantarima ronjobu doi bulawa ee, pade nanguli: Maradika, iko nambeimo ronjobu doi bulawa si yaku. Kaliomo, yaku norasi namparata ronjobu mbii. 23 Nanguli maradika ee: Nabelo-da wea, iko batua to nabelo pade natundu. Apaa iko namala niparisaya ri nuanu nakodi, yaku kana mambeika-ko kaparisayaa to nabete. Pesuamo pade petutumo-ko masana-sana ante yaku. 24 Naopu ee narata mbii batua to nantarima sanjobu doi bulawa ee, pade nanguli: Nincani-ku iko to naseke. Iko nangala rasi lako ri nuanu to tado nituda-mu, pade nepae lako ri nuanu to tado nisawu-mu. 25 Ee-mo sabana pade naeka-ku, jadi nalou-kumo notalou doi-mu ri rara ntana. Ei-mo doi-mu maradika. 26 Nesonomo maradika ee: Iko batua to nadaa pade nalose. Jadi nincani-mumo bakote yaku nangala rasi lako ri nuanu to tado nituda-ku, pade nepae lako ri nuanu to tado nisawu-ku? 27 Ande iwee-da, kakono-konona mu-boli ri sou popagolia doi-da doi-ku ee, bona ri tempona-ku manculi, yaku kana mantarima nculi doi-ku ee ante ana-na. 28 Ee-mo sabana, alamo doi bulawa sanjobu etu lako si-ya, pade weimo ri batua to naria sampulu njobu doi bulawa si-ya etu. 29 Apaa tou to nariamo siya, kana raweikaka meliu kadeana, pade kana matambei oa. Agiana tou to tado naria si-ya, noudamo saodi mpuumo to naria si-ya kana ra'ala pura. 30 Pade batua to tado naria lotuna etu, tadiaka-yamo ri rara nu kadediana, ri sawalikuna. Isee-yamo kana mokeo pade mantodosaka kapepaa.”
Petangara kaopuana
25:31-46
31 “Ande Ana nu Manusia marata majadi Mbagou natuntumi nu sumawee malaeka-Na, Ia kana moncunda ri wongko nu posunda-Na to nipemabose. 32 Sumawee manusia kana rapasintobu ri ngayo-Na. Pade Ia kana mopatani-ra majadi rontaguna ewa topoewu nopatani bimba lako ri kebe. 33 Tou-tou to nampowia dota nu Allatala kana rapasintobu mbira ri ngkana-Na, pade tou ntanina mbira ri ngkabeo-Na. 34 Maopu ee, Ia kana manguli ri tou-tou to mbira ri ngkana-Na; Kameimo komi to nitiroi nu Tuama-Ku. Pesuamo komi ri rara nu Poparentaa to nipasadiakamo komi lako ri paramula nu dunia. 35 Apaa tempo-Ku naoro, ikomi nambei-Ku kondia, pade tempo nabei wuu-Ku, ikomi nambei ue ni inu-Ku. Tempo-Ku najadi torata, ikomi nantarima-Ku ri sou-mi. 36 Tempo-Ku tado nowaru, ikomi nambei-Ku powaru. Tempo-Ku nadua, ikomi namei nampelei-Ku. Tempo-Ku nitarungku, ikomi namei nantulungi-Ku. 37 Pade tou-tou mbira ri ngkana-Ku ee kana manguli: Pue, ipia-ka nangkalio-Ko naoro pade ikami nambei-Ko kondia, ba nabei wuu-Mu pade ikami nambei-Ko ue ni'inu-Mu? 38 Ipia-ka nangkalio-Ko najadi torata, pade ikami nantarima-Ko ri sou-Ka? Ipia-Ko tado nowaru, pade ikami nambei-Ko powaru? 39 Ipiaka nangkalio-Ko nadua ba nitarungku, pade ikami namei nantulungi-Ko? 40 Nesonoya: Ku'ulikaka komi, tempo-mi nantulungi, noudamo kambana sadua lako ri sarara-sarara-Ku to netowei mpuu, batuana nuanu ee nipowia mbii-mi si Yaku. 41 Naopu ee niulikaka mbii-Namo tou-tou mbira ri ngkabeo-Na: Panganimo komi lako isei, tou daa. Pesuamo ri rara nu apu to tado naria kamateana, to nipasadiakamo Mbagou Seta bo malaeka-malaeka-na! 42 Apaa tempo-Ku naoro, ikomi tado nambei-Ku kondia, Tempo-Ku nabei wuu-Ku, ikomi tado nambei ue Ku-inu. 43 Tempo-Ku najadi torata, ikomi tado nantarima-Ku ri sou-mi. Tempo-Ku tado nowaru, ikomi tado nambei-Ku powaru. Tempo-Ku nadua pade nitarungku, ikomi tado namei nantulungi-Ku. 44 Pade isira kana manguli siya : Pue, ipia-ka nangkalio-Ko naoro, ba nabei wuu-Mu, ba najadi torata, ba tado nowaru, ba nadua, ba nitarungku, pade ikami tado nantulungi-Ko? 45 Nesono-Ya: Ku'ulikaka komi, tempo-mi tado nadota nantulungi sadua lako riolo nu tou to netowei ei, batuana ikomi tado nantulungi-Ku. 46 Mangkajadika tou-tou ee kana rasuku duuna masae-sae. Agiana tou-tou to nampowia dota nu Allatala, kana mantarima tuwu liu-liu.”