7
Aj Tqet Tqꞌanaꞌ Jesus Tmos Jun Kꞌulul Mandad Aj Rom
1 Ya ma mankun tyolin Jesus kyukyꞌi kye xjal tiꞌj ntzani, oxik Capernaúm. 2 Ntons, nnajan tuq txini jun kꞌulul mandad tiꞌj jun nim bꞌuchꞌuj soldad aj Rom, bꞌix tetz at tuq jun taqꞌunon aj ganiꞌ tuq nim titzaꞌ bꞌix te taqꞌunon bꞌan yabꞌ tuq bꞌix chꞌinky tuq tkamik. 3 Ya ma tzꞌok xhchaꞌoꞌ te kꞌulul mandad tiꞌj te Jesus, ntons exik tlajoꞌ junjun tijxjal aj nim kyajwalil kxol aj tijajil Israel tzan tqet kywitz twitz tzan tuq tqet tqꞌanaꞌ te taqꞌunon. 4 Ntons kyetz ebꞌajpon tukyꞌi Jesus bꞌix oqet kywitz twitz bꞌix oxik kyqꞌumaꞌ ikxjani: “A tgan tzan awonen tukyꞌi ja xjalni 5 tzan tpaj tetz nkyeqet tganiꞌ qxjalil bꞌix ojaw tkꞌuluꞌ qxol jun jay nabꞌil Dios.” 6 Yaji te Jesus oxik kyukyꞌiꞌl, per ya ma kyepon qaynin tiꞌj te jay, te kꞌulul mandad kxol kye soldad ebꞌajxik tlajoꞌ txqꞌan tajyol tzan txik kyqꞌumaꞌ ikxjani: “Tat, kꞌon chbꞌisun tzan apon max njay tzan tpaj wetz kꞌontiꞌl nwajoꞌ tzan awox tuj njay. 7 Astilji wetz kꞌontiꞌl ma nnimsaj nkꞌuꞌj tzan nxik nwitzaleꞌ wetz ukꞌlel yatz. Cha aꞌox instzaj aqꞌumaꞌ te ayol tzan tbꞌantik te waqꞌunon bꞌix tetz obꞌantel. 8 Komo ax wetz at abꞌl nkꞌulun mandad wiꞌj bꞌix ax nkyinkꞌulun mandad kyiꞌj txqꞌanky. Oj txik nqꞌumaꞌ te jun te kyetz tzan txik, ntons nxik, bꞌix oj txik nqꞌumaꞌ te jun te kyetz tzan stzaj, ntons ntzaj, bꞌix oj txik nqꞌumaꞌ te waqꞌunon tzan tqet tkꞌuluꞌ jun tidiꞌ, ntons nqet tkꞌuluꞌ kixiꞌ.”
9 Ntons te Jesus aj tok xhchaꞌoꞌ ntzani, oje labꞌan tiꞌj te kꞌulul mandad bꞌix exik teꞌeꞌ kye xjal aj lapikeꞌ tuq tiꞌj bꞌix oxik tyoliꞌ kyetz ikxjani: “Wetz oxeꞌl nqꞌumaꞌ etetz, ni kxol kye qxjalil aj tijajil Israel oje tzꞌok wen jun aj witꞌlik tkꞌuꞌj bꞌan byenech iktzaꞌ te ja xjalni.” 10 Ntons ya ma kyemeltzꞌjik kye mandader tjay te xjal, te yabꞌ ojetq tuq bꞌantik.
Aj Tjaw Anqꞌin Tzan Jesus Tal Jun Byud
11 Ntons, ya ma kyꞌik kyaqil ntzani, te Jesus oxik tuj jun amaqꞌ aj tbꞌi Naín. Ajuneꞌ tuq kye txnaqꞌatz tukyꞌiꞌl bꞌix kyꞌilaꞌj xjalky. 12 Ya ma kyepon qaynin tiꞌj tlamelul te amaqꞌ, txqꞌan xjal ikjaꞌn tuq kxik muqul jun anim. Te anim tal tuq jun xuj byud bꞌix aꞌox tuq jun talji. Bꞌix kyꞌilaꞌj xjal tuj amaqꞌ ajuneꞌ tuq tukyꞌiꞌl. 13 Ya ma tzꞌok teꞌeꞌ te [Jesus aj] Qajawil, tetz owok loꞌet tkꞌuꞌj tiꞌj bꞌix oxik tqꞌumaꞌ tetz ikxjani: “Kꞌon xhchꞌoqꞌ.” 14 Yaji owok laqꞌchet tiꞌj te anim bꞌix owok tmakoꞌ te tkaxh te anim. Bꞌix kye aj eqꞌil te anim ebꞌajwaꞌlet, bꞌix te Jesus oxik tqꞌumaꞌ te anim ikxjani: “Tey, wetz nxik nqꞌumaꞌ yatz, pajaw witꞌlet.” 15 Ntons te aj kamnaq tuq ojaw witꞌlet bꞌix owaqꞌik tzan tyolin. Bꞌix te Jesus okaj tqꞌapoꞌ te tnan. 16 Ya ma tzꞌok kyen ntzani, kye xjal etzajbꞌaj bꞌix bꞌan nqet tuq kyjiqꞌbꞌaꞌ Qtata Dios, oxik kyqꞌumaꞌ ikxjani: “Jun aj yolil tyol Dios nim tajwalil maꞌtx jaw kanet qxol.” Bꞌix junjunky nkyqꞌumaꞌ tuq ikxjani: “Te Qtata Dios maꞌtx tzul qxol qetz aj txjalil aꞌoꞌ.” 17 Bꞌix tuj kyaqil tkwentil Judey bꞌix jaꞌchq qaynin tzi, owok chaꞌoꞌ aj ojetq tuq qet tkꞌuluꞌ te Jesus.
Aj Ktzaj Tlajoꞌ Te Waꞌnch Aj Swal Aꞌ Kye Txnaqꞌatz Yoliyon Tukyꞌi Jesus
18 Ntons te Waꞌnch owok xhchaꞌoꞌ kyaqil ntzani tzan tpaj kye txnaqꞌatz nxik tuq kyqꞌumaꞌ tetz. Ntons oxik tukꞌleꞌ kabꞌeꞌ te kyetz 19 bꞌix exik tlajoꞌ tukyꞌi [Jesus aj] Qajawil chaꞌol tetz ikxjani: “¿Aꞌich peꞌ yatz te [Koloyon Aj Qꞌumankaj Oqtxiꞌ] aj owulel tuq qatzun presis tzan qiyon tiꞌj junkyji?” 20 Ntons kye tmandader Waꞌnch ebꞌajpon tukyꞌi Jesus bꞌix oxik kyqꞌumaꞌ tetz ikxjani: “Te Waꞌnch Aj Swal Aꞌ ma qotzaj tlajoꞌna chaꞌol te yatz qa aꞌich te [Koloyon] aj oꞌkix tuq owulel qatzun presis tzan qiyon tiꞌj junkyji.” 21 Ntons aj orji te Jesus ebꞌajqet tqꞌanaꞌ kyꞌilaꞌj yabꞌ aj tidiꞌchq tuq kyyabꞌil bꞌix kye aj ateqex tuq malspirit tuj kyanim bꞌix ax kyꞌilaꞌj moy ebꞌantik titzaꞌ. 22 Yaji oxik tqꞌumaꞌ kye tmandader Waꞌnch ikxjani: “Pex waq, intxik eqꞌumaꞌ te Waꞌnch kyaqil aj maꞌtx tzꞌok eten bꞌix aj maꞌtx tzꞌok echaꞌoꞌ. Intxik eqꞌumaꞌ tetz kye moy nbꞌantik kykaꞌyin, bꞌix kye kox nbꞌantik kybꞌet, kye aj at lepr kyiꞌj oje tzꞌel in te kyyabꞌil, kye tzꞌak nbꞌantik kchaꞌon, kye kamnaq nkyejaw anqꞌin junkyꞌel, bꞌix kye mebꞌaꞌ xjal oje tzꞌok kchaꞌoꞌ te tpakbꞌalil galan.* 23 Galanx-alo te aj nꞌel tuj twitz galan te aj nqet nkꞌuluꞌ aj nꞌoken tzan tokslan.”
24 Ntons, ya ma kyeꞌaj kye tmandader te Waꞌnch, te Jesus owaqꞌik tzan tyolin kyukyꞌi kye xjal tiꞌj te Waꞌnch. Nxik tuq tqꞌumaꞌ ikxjani: “Aj exwaꞌq tuj te kyꞌixkꞌoj txꞌoꞌtxꞌ aj jaꞌ kꞌontiꞌl najayon, ¿tidiꞌ oxwaꞌq eteꞌeꞌtz? ¿Owex etetzꞌ peꞌ jun karis njaw yakꞌuꞌ tzan kyaqꞌiqꞌ? 25 Qa nyaꞌtx ntons ¿tidiꞌ owex etetzꞌ? ¿Qa owex etetzꞌ jun xjal pur tbꞌanil xqꞌapj atok tiꞌjji? Etetz etebꞌen kye xjal aj pur tbꞌanil kyqꞌanaq bꞌix aj at tidiꞌchq bꞌan tbꞌanil te kyetz, kyetz nkyenajan tuj kyjay kye kꞌulul mandad jun amaqꞌ. 26 Ntons ¿tidiꞌ owex etetzꞌ? ¿Jun aj yolil tyol Dios? ¡Bꞌanꞌax! Bꞌix tetz taqꞌun mas tbꞌanil kywitz kye txqꞌanky tlajen Dios.a 27 Komo te Waꞌnch, tetz aji te aj nyolin tiꞌj [tuj Tuꞌjal Dios] ikxjani: “Wetz oxeꞌl nlajoꞌ nmandader tbꞌayon awitz tzan tqet tkꞌuluꞌ listar te abꞌey.”* 28 Wetz oxeꞌl nqꞌumaꞌ etetz bꞌanꞌax, kxol kye xjal tzani twitz txꞌoꞌtxꞌ nijunwt mas nim twitz te Waꞌnch Aj Swal Aꞌ; anke ikxji, te aj mas nekit kxol kye aj akyeqet tuj tqꞌabꞌ Qtata Dios mas nim twitz tetz.”b
29 Ntons aj tok kchaꞌoꞌ te ntzani, kye xjal bꞌix kye aj peyul chojenj, komo kyetz ojetq tuq jaw siꞌ aꞌ kywiꞌ tzan Waꞌnch, ntons kyetz dyakwerd tuq ateꞌ te Qtata Dios at tkawbꞌil tuj tqꞌabꞌ. 30 Per yatzun kye aj bꞌuchꞌuj Parisey bꞌix kye xnaqꞌtzal Kawbꞌil, komo kyetz kꞌontiꞌl okykꞌamoj tzan tjaw siꞌ aꞌ kywiꞌ tzan Waꞌnch, ntons kyetz owel kyikꞌoꞌ te galan aj ojetq tuq qet tbꞌisuꞌ te Qtata Dios.*
31 [Ntons oxik tqꞌumaꞌ Jesus ikxjani:] “¿Tidiꞌ qukyꞌiꞌl bꞌaꞌn tzan kyqet qparejsaꞌ kye xjal tuj ja tyempni? ¿Tidiꞌ qukyꞌiꞌl okyeqtel nparejsaꞌ tzan txik nyoliꞌ kyiꞌj? 32 Kyetz parej iktzaꞌ kye kꞌwaꞌl aj witꞌlikeꞌ tuj plas bꞌix nxik kyqꞌumaꞌ kye kyukyꞌiꞌl ikxjani: “¿Tistil etetz, aj tok qchimbꞌaꞌna te ajlaj tzan qchalaj, etetz kꞌontiꞌl okxbꞌixan; bꞌix aj txik qbꞌitzaꞌna bꞌitz bꞌan bꞌis, etetz kꞌontiꞌl okxꞌoqꞌ?” 33 Komo te Waꞌnch Aj Swal Aꞌ oje tzul bꞌix nꞌipan tuq waꞌij tzan txnaqꞌtzan bꞌix kꞌontiꞌl nꞌukꞌan taꞌal ub txꞌamsaꞌ, per etetz oqet eyoliꞌ qa tetz at tuq jun malspirit tuj tanim. 34 Bꞌix ajnaꞌl oje kyinꞌul [wetz] te Ichan Aj Tkꞌwaꞌal Dios [aꞌin], bꞌix nkyinwaꞌan bꞌix nkyinꞌukꞌan, per etetz nkyinqet eyoliꞌ qa wetz jun xujul bꞌix cha wukꞌanqet bꞌix jun kyajyol kye aj peyul chojenj bꞌix kyajyol kye aj chimol choj. 35 Per kye aj at jun kynabꞌl bꞌan tumeꞌl, ntons tzan tpaj te aj nqet kykꞌuluꞌ nꞌok en qa bꞌanꞌax te kynabꞌl bꞌan tumeꞌl.”
Aj Tqet Siꞌ Jun Tkꞌokꞌjal Tiꞌj Jesus Tzan Sten List Te Muqbꞌil Tetz
36 Ntons, jun xjal aj bꞌuchꞌuj Parisey oxik tukꞌleꞌ Jesus tzan twaꞌan tuq tjay. Ntons te Jesus oxik bꞌix oqet witꞌlet tiꞌj mes. 37 Bꞌix at tuq jun xuj chimol choj tuj aj amaqꞌji, tetz owok xhchaꞌoꞌ tiꞌj te Jesus ojetq tuq pon waꞌil tjay te xjal aj bꞌuchꞌuj Parisey, ntons owox tzi tukyꞌi jun tal xar xtxꞌotxꞌal alabastr nojnaq tuq tukyꞌi tkꞌokꞌjal. 38 Oqeten tiꞌajx Jesus bꞌix oqet mejlet txeꞌ toq, bꞌix owokten oqꞌel bꞌix tukyꞌi taꞌl twitz owel xtxꞌajoꞌ tiꞌj toq Jesus, yaji owel tkyꞌixwinsaꞌ tukyꞌi stzamal twiꞌ bꞌix nꞌel tuq bꞌaj stzꞌubꞌaꞌ tiꞌj toq bꞌix oqet tqoꞌ te tkꞌokꞌjal tiꞌj toq.* 39 Te xjal aj bꞌuchꞌuj Parisey aj otzaj ukꞌlen te Jesus, ya ma tzꞌok ten ntzani, oqet tbꞌisuꞌ tuj tanim ikxjani: “Qa te ja xjalni bꞌanꞌaxwit jun aj yolil tyol Dios, ntons tebꞌen-tal abꞌl te xuj aj nꞌok makon tetzni, komo tetz jun xuj chimol choj.” 40 Ntons te Jesus oxik tqꞌumaꞌ tetz ikxjani: “Simon, wetz at jun tidiꞌ aj ngan tzan txik nqꞌumaꞌ yatz.” Yaji te aj Parisey owajtz stzaqꞌbꞌeꞌ ikxjani: “Xnaqꞌtzon, instzaj aqꞌumaꞌchaq.” 41 Ntons kyi te Jesus ikxjani: “At tuq jun xjal swal kyꞌexj bꞌix jun xjal kꞌasbꞌenaꞌ tuq jwebꞌ oqal (500) tmin titzaꞌ bꞌix junky kꞌasbꞌenaꞌ tuq lajuj tuj oxqal (50) tmin titzaꞌ.c 42 Komo kꞌontiꞌl tuq nbꞌantik tzan tok kchojoꞌ te kykꞌas, ntons te xjal aj swal kyꞌexj oqet tnajsaꞌ te kykꞌasbꞌen. Ntons ¿abꞌl te kyetz oqtel ganin mas te xjal?” 43 Ntons te Simon oxik tqꞌumaꞌ: “Wetz tuj nnabꞌl te xjal aj mas nim tuq tkꞌasbꞌen.” Ntons te Jesus oxik tqꞌumaꞌ: “Bꞌanꞌax awitzaꞌ.” 44 Yaji te Jesus owok tkaꞌyiꞌ te xuj, bꞌix oxik tqꞌumaꞌ tetz te Simon ikxjani: “¿Nꞌok asiꞌ anabꞌl tiꞌj ja xujni? Wetz ma kyinꞌotz tuj ajay bꞌix kꞌontiꞌl ma tzaj asiꞌ chꞌin waꞌ tzan tel ntxꞌajoꞌ tiꞌj woq; yatzun te ja xujni, tetz maꞌtx tzꞌel xtxꞌajoꞌ tiꞌj woq tukyꞌi taꞌl twitz bꞌix maꞌtx tzꞌok tkyꞌixwinsaꞌ tukyꞌi stzamal twiꞌ. 45 Yatz kꞌontiꞌl ma kyintzaj alimaꞌ tukyꞌi jun limbꞌil tbꞌanil iktzaꞌx nqoliman;d yatzun te ja xujni minaꞌ tkaj tsiꞌ tzan telbꞌaj stzꞌubꞌaꞌ tiꞌj woq atx aj wotzlen. 46 Yatz kꞌontiꞌl ma qet asiꞌ chꞌin aseyt tuj nwiꞌ [tzan akꞌamon wetz galan tuj ajay], per tetz maꞌtx qet tsiꞌ tkꞌokꞌjal tiꞌj woq. 47 Astilji wetz oxeꞌl nqꞌumaꞌ yatz, anke tetz nim tuq xhchoj per ajnaꞌl maꞌtx najslet kyaqil; astilji nkyinqet tganiꞌ nim. Yatzun jun xjal aj nyaꞌtx nim xhchoj, qa tetz nnajslet te xhchoj, kꞌontiꞌl nkyinqet tganiꞌ nim.” 48 Yaji oxik tqꞌumaꞌ te Jesus tukyꞌi te xuj ikxjani: “Kyaqil te achoj maꞌtx qet najslet.” 49 Ntons kye txqꞌanky xjal aj akyeqet tuq tzi, nkyeyolin tuq kyibꞌkyibꞌx ikxjani: “¿Abꞌl te ja xjal ntzani aj bꞌaꞌn tzan tqet tnajsaꞌ xhchoj junky xjal?” 50 Yaji tetz oxik tqꞌumaꞌ tukyꞌi te xuj ikxjani: “Tzan tpaj ma tzꞌok witꞌlet akꞌuꞌj wiꞌj, maꞌtx chkolet, bꞌaꞌn tzan awaj ajay bꞌix kꞌon chbꞌisun.”