Yesusé nané ni motemote nesté bo rfafan ni dodoto né
(Mat. 10:5-15; Mrk. 6:7-13)
9
Yesusé nkakémé ni motemote yófésó re séluwé nesté, se npo si kawasa bo rféungé setané re rfafié kyat ta riri péspisé sói le. 2 Rewóré ta néi, nané si rfané bo rfébingo kyaté-kyaté né ta Jou Lahatala bo nkawasa dolo Kolano po kyaté-kyat ta rdéréré I né, re nané si rfané rfafié kyat ta rlélété. 3 Ta si rfan pafule né, Yesusé nfaftóto si faje, “Iga fané, ndél pa bo fut sói néli. Ndél pa bo fut tatoné, tasé, yéléné, pipisé re kabaya ta bo fangalno mewé né. 4 Iga reni kyat ta re rtarima mew po riri umé lo, ftolén pocé óro sogado ffan po pnuw nésé nóté. 5 Iga kyat ta rtolén po kota ta njéi ga rtarima mew pa, ffané mewé bo ffatoléné keé kota ta njé i. Bo ni péplaé ta po sóomi lo né, faptibé mewé bo kyaté rtolén pocé né, runé ta si re rcól po Jou Lahatala ni.”6 Rewóré ta néi, Yesusé ni motemote nesté rfan po pnuw re pnuwé, bo rfébingé Habar ta Fié lima Jou Lahatala ni, re rféfié kyaté-kyat ta rpisé po géwgów pua le.
Kolano Herodesé nutné pai Yesusé njé
(Mat. 14:1-12; Mrk. 6:14-29)
7 Waktu ta néi, Herodesé ndadi nkolano po bótén Galilea. Pocé nlongé férimé ta Yesusé re npe né, wlo njé tadélé nkangelangé, sababta reni kyat ta récegé cogo Yesusé njé Yohanes ta nanénbabtisé kyaté njé re nmóté, mayta npangéné nmulé. 8 Reni kyat iglé nóté, ta récegé cogo Yesusé njé nabi Elia tatubé lima njé se re nwómé nmulé. Tabóngo reni kyat iglé nóté, récegé cogo Yesusé njé nabi isó nóté po tatubé lima nesté, se re nmóté mayta npangéné nmulé.
9 Tabóngo kolano Herodesé néceg faje, “Nuéncó, ya re kané si réwetésé keé Yohanesé ni baboko njé. Se kyat ta njéi pai nóté? Ya re klongé, mujizat ta Yesusé npe né.” Se kolano Herodesé néyówé yéféné bo, nfapdipéné ndé Yesusé.
Yesusé néfay kyat calén lim re glé
10 Yesusé ni motemote ta nané si rfafané ni dodoto nesté, re rpólén si nmulé po Yesusé ni. Pocé réfétno I farimé ta si re rpe ntéli né. Rewóré ta néi, Yesusé nuté keé ni motemote nesté po géwgów ta béklingéné lo, ta nérakén kota isó ngósno Betsaida, bo rkumél si pocé. 11 Mayta kyaté-kyat ta félé né re runé keé géwgów ta Yesusé I re ni motemote nesté bo rfano lo né, se kyaté-kyaté né rfané rfajalé keé si. Ta bóngo Yesusé ncéngé si, se nfasodoto si ta Jou Lahatala bo nkawasa dolo Kolano po ni kyaté-kyat ta rdélé I né, re bo nfafié keé kyaté-kyat ta rpisé né.
12 Pocé rebo darorérémé, tabóngo Yesusé ni motemote yófésó re séluwé nesté rfano I se récegé I faje, “Guru, géwgów ta nte i béklingéné, re nélówé pnuwé. Se ta fié né mané kyat ta félé nte rfan po pnuw ta nérakén pote né, bo réyówé mnóm re géwgów ta bo ryénéfé.”
13 Mayta Yesusé nécegé ni motemote nesté faje, “Mare mewé ta bo fdo si mnómé né!”
Tabóngo ni motemote nesté récegé I faje, “Guru, ta po am ni nte maduga roti palim, re in séluwé. Pari, mare amé bo kfané kgoné mnómé nóté bo kéfay kyat ta féléo i nte?”
14 Yesusé ni motemote nesté réceg fajé né, sababta kyat ta pocé né, ni féléo nihalé calén limé, necé rétén maduga móné. Tabóngo Yesusé nécegé ni motemote nesté faje, “Fané kyat ta félé né bo rtoléné rpe géwgów faabén fis néli, rfajól po géwgów faesó né, ni kyat fa si dórén yófélim pa?”
15 Tabóngo Yesusé ni motemote nesté rdéréré sói ta I nané si né. Se rané kyat ta si pocé né, bo férimé rtoléné. 16 Se re rtoléné ndimé, tabóngo Yesusé néyó roti pélim re in séluwé né, se nagbon néya langété bóngo néceg tarima kase po Jou Lahatala ni. Rewóré ta néi, tabóngo népekét roti né se npo ni motemote nesté, bo rfanténé kyat félé ta pocé né. 17 Pocé ró sogado rmesé. Rewóré ta néi, ni motemote nesté rfajólo in re roti ni gléo né, ni féléo lalógéy yófésó re péluwé.
Petrusé nécegé, Yesusé njé Kristusé
(Mat. 16:13-19; Mrk. 8:27-29)
18 Nuéncó, Yesusé nméiténé ndé Jou Lahatala né nkumél I, mayta ni motemote nesté ma si pocé. Pocé Yesusé nméiténé ndé Jou Lahatala rewóré, tabóngo nutné ni motemote nesté faje, “Ta mewé flongé kyaté récegé né, Ya nte pai?”
19 Tabóngo si rcónglo, “Reni kyat ta récegé cogo Awé Yohanes ta nanénbabtisé kyaté njé, re nmóté mayta npangéné nmulé. Kyat iglé récegé cogo Awé nabi Elia tatubé lima njé, re nwómé nmulé. Kyat iglé nóté récegé cogo Awé nabi tatubé lima nesté isó nóté, re nmóté se npangéné nmulé.”
20 Tabóngo Yesusé nutné ni motemote nesté nóté, “Se iga mewé, Ya nte pai?”
Tabóngo Petrusé ncónglo, “Awé Mesias óro, Kolano ta Jou Lahatala néjaji nwómé bo nfasalamaté kyaté njé.”
21 Rewóré ta néi, Yesusé nécegé ni motemote nesté faje, “Ndél pa bo ffébingé po kyaté-kyat ta Ya nte Mesiasé njé.”
Yesusé nfébingé ta bo nmót re ta bo rdéréré I né
(Mat. 16:21-28; Mrk. 8:31–9:1)
22 Rewóré ta néi, Yesusé nécegé nóté, “Kyaté ntu ta nwóm yama soroga wlólo njé, mare nduk kangelang félé su. Kyaté-kyat ta bo rétóf I né ta dolo faje: kyat tut-kyat tut Yahudi, imam-imam ta rpélóyé, re guru-guru agama né. Si ta néi ta bo rpuné keé I. Mayta ngané telé nase npangéné nmulé.”
23 Tabóngo Yesusé nécegé férimé kyat ta si pocé né, “Kyat pai ta bo ndéréré Ya, mare ma ndéréré ni wlo njé na. Masike nduk kangelang sói néli sogado bo nmóté, ndéréré be Ya le. Sababta kangelang sói ta i nduké né, necé ta dolo npó ni salibé njé, ga ndéréré Ya né. 24 Sababta kyat pai ta néyówé be haréta po dunia wlólo nte, kyat ta njé i nase nmóté né nduk ta fié pa po Jou Lahatala ni, sogado fajé néli le. Mayta kyat pai le masike nduk kangelangé ma ndéréré Ya le, nase nduk ta fié sogado fajé néli le. 25 Kyat pai le, masike haréta po dunia wlólo nte i nó ndimé, mayta reni ngale gélesó pa, sababta nmóté né nase nduk ta fié pa sogado fajé néli le. 26 Kyat pai ta nlongé Ya nik dodoto re ndéréré Ya ga nécegé nmóé i, Ya ma nase kécegé kmóé Ya bo ndéréré Ya né. Iga kwómé nmulé, nase kuté nik moke Jou Lahatala ni kawasa ta pélóyé né, re nase kuté nik nénan ta fié re mategél ta si yama soroga wlólo né. 27 Se flongé fafié ta Ya bo kécego mewé nte. Kyat iglé ta si pote po mew ni nte, nase rdotélé lesu bo rémnaw Jou Lahatala nkawasa tadolo Kolano po ni kyaté-kyaté né.”
Yesusé nfapdipéné ndé nabi Musa i re nabi Elia po métét papo lo
(Mat. 17:1-8; Mrk. 9:2-8)
28 Yesusé nfasodoto rewóré, ni mnuwo ngané walé, nkakém Petrusé, Yohanesé, re Yakobusé, régafét si po métét isó ni bo nméiténé ndé Jou Lahatala. 29 Se ta Yesusé nméiténé ndé Jou Lahatala né, rémnaw usno né re nésé I, bóngo ni kabaya njé ma némfusé ga gégléwé ndimé. 30 Pocé télél be reni kyat séluwé rméiténé rdé I. Si dórén luwé né, nabi Musa, i re nabi Elia. 31 Si dórén luwé ma rménano ndimé. Si ma réfétén ta Yesusé nase nmót po Yerusalemé, ndéréré ta Jou Lahatala re nécegé né.
32 Ta si dórén telé rméiténé né, Petrusé i re ni dél séluwé nesté ryénéfé se runé gélesó pa. Pocé tasib si lima né, rémnaw Yesusé I re nabi séluw ta rosél po lapo lo né, rmanano si ndimé.
33 Se ta nabi Musa i re nabi Elia bo rfatoléné keé Yesus óro né, Petrusé nécegé Yesus faje, “Guru, amé tadélé kséngé, it pote né. Se ta fié né, kpe umé myaku faay telé. Bo isó Anim i, isó nabi Musa ni i, isó nabi Elia ni i.” Mayta Petrusé nméiténé né, nuné wlo pa. 34 Pocé Petrusé nméiténé lesu, télél be reni mét pakpuk esó ntebé yama langété se nfarfura keé si, se nbóng tadélé rémtaté. 35 Tabóngo, rlongé Jou Lahatala nméitén po mété wlólo né, néceg faje, “Nje Ya ntig I, Ya ta kéftul I. Se flongé I fafié!”
36 Pocé rlongé méiténé njé rewóré, tabóngo Petrusé i re ni délé nesté rémnaw Yesusé re nkumél I. Mayta pocé se néli, répiné se réfétén néli re lima pa, sói ta si re rémnawé né.
Yesusé nfafié yomya isó ta setané ntolno i njé
(Mat. 17:14-18; Mrk. 9:14-27)
37 Ni ngénngan móné, ta Yesusé I re ni motemote sételé nesté re rduén yama métété papo lo né, kyat félé rwóm po Yesus ni. 38 Pocé télél be reni kyat isó nméitén po Yesus ni né nfakwat i, se néceg faje, “Guru, mgali ntigé njé su pa! Sen i, ntig be isó ta njéi óro. 39 Nuén téptipéné iga setané ncung i, nfarwae keé i se n-gélayé né sogado ngango nting re ni bakbuké ma ncópén po sumo lo. Sababta setané nje ta délé nfakangelangé keé i, bóngo dolo wlo pa bo nfatolén i né. 40 Ya re kané nim motemote nesté rfaungé setan ta nfarwae yomya njé né, mayta réfen pa.”
41 Tabóngo Yesusé nécegé si fajé, “Mangmongé mew pa, kyat ta isémé nte. Ya re mewé né re mnuwé, mayta fdélé pa le Ya nik kawasa né. Se nase ngané fisé nóté ga bo fdélé? Fut i lima pote, yomya njé!”
42 Pocé ta yomya njé nfan néli po Yesus ni né, setané njé nébépsé keé i nóp bétbété lo, sogado ngango ntingé. Mayta Yesusé nané setané njé ncópén po yomya njé ni, tabóngo yomya njé nfié i. Rewóré ta néi, tabóngo Yesusé npo yomya njé néli po ni moke njé ni. 43 Se férimé kyat ta pocé né rtélélé, sababta rémnaw Jou Lahatala ni kawasa né, ta délé pélóyé.
Re nuén luwé Yesusé nfébingé ta I bo nmóté né
(Mat. 17:22-23; Mrk. 9:30-32)
43b Po waktu kyaté né rémnaw Yesusé npe mujizaté se rherané lesu né, Yesusé nécegé ni motemote nesté faje, 44 “Flongé re fatélolmo mew fafié, ta Ya bo kécegé nte. Kyaté ntu ta bo nwóm ya ma soroga wlólo njé, nase bo rpo keé I néli po kyaté-kyat ta riri lé I né.” 45 Mayta ni motemote nesté rcae pa, sói ta Yesusé nécegé né. Sababta Jou Lahatala npo si fié pafule, bo runé ni ngale né. Mayta rémtaté se rutné pa, ni ngale sói ta Yesusé nécegé né.
Yesusé ni motemote nesté rutné pai ta lebe npélóy po férimé si
(Mat. 18:1-5; Mrk. 9:33-37)
46 Nuéncó Yesusé ni motemote nesté rfakotalé, pai ta lebe npélóy po férimé si. 47 Mayta Yesusé re nuné keé wlori wlólo né, se néyó yomya myaku isó ga nfawoslé i po lapo lo. 48 Tabóngo nécegé si faje, “Pai ta ndélé Ya se npe ta fié po kyat ta dolo yomya myaku nje, necé ta dolo npe ta fié po Ya ni. Re pai ta npe ta fié po Ya ni, necé ta dolo npe ta fié po Jou Lahatala ta re néftul Ya njé. Sababta pai ta nyó be pópé le, kyat ta njé óro ta lebe npélóy po férimé kyaté.”
Kyat pai ta nfakotale ndé it pa, nejé óro ta ité rir dél i
(Mrk. 9:38-40)
49 Rewóré ta néi, Yohanesé nécegé Yesus faje, “Guru, amé kémnaw kyat isó nfaungé setané né, npake Awé ngósnomé. Se ksawané keé i, sababta kyat ta njé ité rir dél i pa.”
50 Tabóngo Yesusé nécegé si faje, “Ma fsawan i na! Sababta kyat pai ta nfakotale ndé it pa, nejé ta ité rir dél i.”
Yesus bo nfan Yerusalemé né ndé I po bótén Samaria
51 Ta Yesusé bo teralóngé I po soroga lo né, rebo nwómo i ro. Se I re nuné ta mare nfan po Yerusalem su. 52 Tabóngo nané ni kyat séfis néli rtubé néli. Si néli fajé, rtilé si po pnuw isó ni po bótén Samaria, bo rfasadia férimé ta Yesusé I re si bo ró re rinémé né. 53 Mayta kyat ta si po pnuw ta njé i né, wlori pa bo Yesusé ntilé po riri pnuwé njé ni, sababta si runé, I nase bo nfan po Yerusalemé. 54 Po waktu ta Yesusé ni motemote Yakobusé i re Yohanesé rlongé ta kyaté né réceg fajé né, tabóngo récegé Yesus faje, “Jou, ta fié né téror lutén yama soroga wlólo bo téslayé keé si!”
55 Mayta Yesusé nélolét I se néngóto si, tabóngo nécegé si faje, “Ndél pa bo féceg fajé.” 56 Rewóré ta néi, tabóngo I re ni motemote nesté rfalów si po pnuw nésé nóté.
Iga bo tdéréré Yesusé mare ta fatuw-fatuwé
57 Ta Yesusé I re ni motemote nesté si po yéféné lo lesu né, reni kyat isó nécegé I faje, “Guru, ya bo kdéréré Awé, masike Aw po géwgów pua le.”
58 Tabóngo Yesusé npe adeade isó njé néceg faje, “Yaw banga né, re riri géwgów ta bo ryénéfé. Fajé nóté re mané ta rénopé né, si ma re riri géwgówé. Mayta Kyaté ntu ta nwóm yama soroga nje, reni géwgów ta bo nyénéf pa.”
59 Rewóré ta néi, Yesusé néceg po kyat iglé nóté, “Lima bo mdéréré Ya.”
Mayta kyaté njé ncónglo, “Moke, mpo ya fié kéléyé bo kputé nik moke ta re nmóté njé su, rewóré ga kpólén ya lima bo kdéréré Awé.”
60 Tabóngo Yesusé nécegé i faje, “Kyat ta rdélé Ya pa né, kfatailo si dolo kyat ta re rmóté. Se fajé bo si óro ta rpe riri kuburé né. Mayta awé, mfané bo mfébingo kyaté-kyaté ta Jou Lahatala bo nkawasa dolo Kolano po kyaté ta rdélé I né.”
61 Pocé reni kyat isó nóté nécegé Yesus faje, “Moke, ya bo kdéréré Awé, mayta mpo ya fié kéléy po nik umé lo bo kfébingo niké kyaté-kyat ta si po umé lo né su, rewóré ga kpólén ya lima bo kdéréré Awé.”
62 Tabóngo Yesusé nécegé i faje, “Adeade kyat ta rpe yabé po bété lo, ga rfatélolmo be po tóori lo, necé nase rpe yabé né métegél pa. Fajé nóté re kyat ta bo rdéréré Ya né, iga ranuta be ta dunia ni né, nase ndadi i pa bo rdadi Jou ni kyaté si.”