Yesusé ni motemote nesté ringét gandum po ngénngan Sabaté
(Mat. 12:1-8; Mrk. 2:23-28)
6
Nuéncó,
mgo po ngénngan Sabaté,
ngénngan ta néi kyat Yahudi né bisa rpe yabé pa,
po waktu ta Yesusé I re ni motemote nesté rfané né rwetco po bét gandum isó ni.
Se ni motemote nesté ringété keé gandumé né,
bóngo répirésé keé liko né se raróri.
2 Pocé,
reni kyat Yahudi séfis néli ta rdéréré dodoto Farisi nesté,
récegé si faje,
“Fpe sói se fpe yabé fingét gandum po ngénngan sabaté?
Necé mewé re fdéréré ité rir aturan agama pa na!”
3 Tabóngo Yesusé nécegé si faje,
“Mewé nase re fbaca,
ta rlefo po Jou Lahatala ni Buké wlólo se réfétén tatubé lima ta kolano Daudé i re ni kyaté-kyat ta rdéréré i né rtalóté.
4 Tabóngo kolano Daudé ncungi némin po Jou Lahatala ni Tenda ta rarénpe Sambayangé lo né,
ga nyó keé roti ta rfépel pocé né se nénó,
bóngo ndo keé kyaté-kyat ta rdéréré i né se si ma raróri nóté.
Momongo roti ta néi,
iga bo tdéréré ité rir agama ni aturané,
maduga imam-imamé né le ta bisa ró.
5 Sogado Ya kéceg fajé né,
sababta maduga Kyaté Ntu ta Ya I yama soroga wlólo,
ta re nik kawasa bo kfaftulo sói ta kyaté né bo rpe pari tisé,
po ngénngan Sabaté né!”
Yesusé nfafié kyat po ngénngan Sabaté
(Mat. 12:1-14; Mrk. 3:1-6)
6 Nuéncó,
mgo po ngénngan Sabat ta nésé nóté,
pocé Yesusé ncung némin po Um Sambayangé lo se nfasodoto kyaté-kyat ta si pocé né.
Ta pocé né,
reni kyat isó njé fao wónéyé né nmóté.
7 Pocé ma reni guru-guru agama,
re kyaté-kyat Yahudi ta rdéréré dodoto Farisi nesté,
bo réyówé Yesusé nó sélsólé bo rfasólé keé I.
Se tadélé rtélém I,
bo nfafié kyat po ngénngan Sabat pari tisé.
8 Mayta Yesusé re nuné keé wlori wlólo né,
se nécegé kyat ta fao nmóté njé faje,
“Mpangéné,
bo mosél pote po riri fapéluné nte.”
Pocé tabóngo kyat ta fao nmóté njé npangéné se nosélé.
9 Se Yesusé nécegé kyat ta pocé né,
“Ya bo kutné mewé,
iga tdéréré ité rir agama Yahudi ni aturané,
npo fié bo tpe sói po ngénngan Sabaté né?
Tpe ta fié pari,
tpe ta lé?
Tfasalamaté kyat pari,
bo tfasusa kyaté?”
10 Pocé tabóngo néngóto néli re lima po férimé kyat ta pocé né,
se nécegé kyat ta fao nmóté njé faje,
“Mayété faomé né lima!”
Tabóngo kyaté njé ma néyété fao né néli po Yesus ni,
tabóngo nfié i.
11 Pocé guru-guru agama re kyaté-kyat Farisi ta runé Musa ni kitab abén limé nesté rémnawé né,
ta délé rcawané.
Tabóngo rfajólo si se rfalécego sói ta si bo rpe po Yesus ni né.
Yesusé nkakémé kyat yofésó re séluwé bo nané si rfafané ni yabé
(Mat. 10:1-4; Mrk. 3:13-19)
12 Nuéncó,
Yesusé négafét I po métét isó ni,
bo nméiténé ndé Jou Lahatala.
Pocé nméiténé ndé Jou Lahatala né,
dorém ésó wlólo.
13 Ni tamémóné né,
Yesusé nkakém kyaté-kyat ta rdéréré I né,
bóngo npili yofésó re séluwé,
bo rdadi I ni nénan ta réceg rasul si né,
ngósnori né ta nte:
14 Simon (ta Yesusé nkakmé i Petrusé),
Andreasé (Simoné fténo i),
Yakobusé re Yohanesé,
Filipusé re Bartolomeusé,
15 Matiusé,
Tomasé,
Yakobusé (Alfeusé ni ntu i),
Simoné (ta i re ni délé né wlori ncuka bo rfaungé keé kyat Roma ta rkawasa po riri bótén Israelé né),
16 re Yudasé (ta i lima pnuw iskariot,
i ta njé i ta nase bo nwagé keé Yesusé né).
Yesusé nfasodoto re nfafié kyat félé
17 Rewóré ta néi,
Yesusé I re ni motemote nesté rduén yama métété lo,
se rfatóyné si po lóté lo.
Pocé reni kyat félé ta rdéréré Yesusé né,
si re kyat félé nóté ta rwóm lima bótén Yudea,
kota Yerusalemé,
re kota-kota Tirus re Sidon ta si po wolét lapo lo né.
18 Si rwómé né bo rlongé Yesusé ni dodoto,
re bo rémnaw I nfafié kyat ta rpisé né.
Pocé,
kyat ta setané ntolno si né ma rfié.
19 Se férimé kyat ta féléo né ma réyówé yéféné bo rébak Yesusé,
sababta reni kawasa ta ncópén po I ni,
se npe sogado férimé kyat ta rpisé né rfié si ndimé.
Kyat ta rcéngé po Jou Lahatala usno lo
20 Yesusé néngóto ni motemote nesté,
tabóngo nécegé si faje,
“Fséngé le,
mew ta re nimi re nómi pa né,
sababta ité rir Kolano Jou Lahatala npeé ni kyaté mewé.
21 Fséngé le,
mew ta ftalóté né,
sababta Jou Lahatala nase npe se ftalót pa na.
Fséngé le,
mew ta re ftangésé né,
sababta Jou Lahatala nase npe se fémlifé.
22 Fséngé le mewé ta fdéréré Kyaté Ntu ta Ya I yama soroga njé.
Masike kyaté né riri lé mewé,
rétófé mewé,
rfatfétné mewé re rfalélé mewé,
gélesó pa,
fdéréré Ya le.
23 Séngséngé bóto mewé ro re fduk ta dolo fajé né,
sababta Jou Lahatala re nfaléléyé nómi pélpólésé né,
ta délé pélóy po soroga wlólo.
Tatubé lima nabi nesté ma rduk pénpuné,
sababta rfawómo Jou Lahatala ni faftóté.
Kyat ta nase bo rkangelangé
24 Mayta mew ta re nimi re nómi félé né,
nase fkangelangé,
sababta mewé re fbósém ta fié re nómi haréta né.
25 Se mew ta re fmesé né,
nase ftalóté.
Mew ta fémlifé né,
nase fkangelangé,
sababta mewé nase ftangésé.
26 Se mew férimé ta kyaté né rtailé mewé né nase fkangelangé,
sababta mewé nté nfamgo re ité rir wes re falbawé tatubé lima nesté ma,
rtailé keé nabi-nabi ta rmalólé nesté.
Sababta récegé cogo rfawómo Jou Lahatala ni faftóté,
momongo be rlólé.
Fmésié nimi réwé né
27 Mayta mew ta flongé Ya né,
Ya kécego mewé,
fmésié nimi réwé né,
re fpe be ta fié po kyat ta riri lé mewé né.
28 Féroré bo Jou npo si ta fié le.
29 Iga reni kyat ta réspakél fofom féspalé né,
fpo si ta féspalé né nóté.
Iga nimi juba njé ga ryó keé i,
fpo keé nimi kabaya njé nóté.
30 Iga reni kyaté réror sói néli po mew ni,
fdo si le.
Iga ryó keé nimi gina né,
ma fyó nmulé na.
31 Iga wlomi ncuka kyaté rpe ta fié po mew ni,
mewé ma mare fpe ta fié po kyaté nóté.
32 Iga fmésié maduga kyat ta rmésié mewé,
nase reni sima pa po Jou Lahatala usno lo né.
Sababta,
kyat ta rdélé Jou pa ma rmésié kyat ta rmésié si né!
33 Iga fpe be ta fié maduga po kyat ta rpe fié po mew ni,
nase reni sima pa po Jou Lahatala usno lo né.
Sababta,
kyat ta rdélé Jou pa ma rpe ta dolo fajé nóté.
34 Iga bo ffalómo pipis maduga po kyat ta réfené rfamulé,
nase reni sima pa po Jou Lahatala usno lo né.
Kyat ta rdélé Jou pa ma rpe fajé nóté.
Si rfalómo pipis po riri délé né,
rewóré iga bo rfamulé ni palóo né nfamgo re ta rfalómo si né.
35 Mayta mewé,
ndél pa bo fpe faje!
Mewé mare fmésié nimi réwé né,
re fpe be ta fié po si ni.
Iga ffalómo si pipisé,
ma fngongano bo rfamul na.
Iga fpe fajé,
nimi sima né nase pélóy re fdadi Jou Lahatala ni yomya mewé.
Jou Lahatala njé ni kawasa né tadélé pélóyé,
I ro ta nmésié férimé kyaté.
Masike kyaté né wlori fié pari,
wlori lé pari,
Jou Lahatala nase nmésié si le,
masike runé réceg tarima kaseh pa.
36 Mewé ma mare ffaftulo nimi mésié né po kyaté-kyaté,
ta dolo nimi moke ta I po soroga wlólo njé ma,
nfaftulo ni nmésié né po férimé kyaté!”
Ma mfasólo kyat na
37 Yesusé nécegé nóté,
“Ndél pa bo ffasólo kyaté,
bo Jou Lahatala ma nfasólo mew na.
Ma fhukumé kyat na,
bo Jou Lahatala ma nhukumé mew na.
Iga reni kyaté rcól po mew ni,
fampong si,
ta dolo Jou Lahatala re nampongé mewé né.
38 Iga kyat pai le réror sói néli po mew ni,
fdo si le.
Iga fpe ta dolo fajé,
Jou ma nase ndo mewé sói ta féroré né.
Sima ta nase fduké né,
kfatailo dolo résut fós re cupa sogado nbaké se ntapówésé né.
Bo mewé fdo kyaté né maduga cuci le,
Jou Lahatala ma nase ndo mewé né maduga cuci le.
Mayta iga fdo kyaté né ga félé,
Jou Lahatala ma nase ndo mewé né ta délé félé.”
39 Rewóré ta néi,
Yesusé néfétno si adeade isó njé,
ni glio né faje,
“Iga kyat isó nébyafé ga ntuda ni dél isó ta nébyafé nóté,
si dórén luwé né nase rémnap si po mdoké lo.
40 Fajé nóté re motemote nesté,
reni isó pa ta lebe npélóy po riri guru njé ni.
Mayta bo motemote njé ndéréré ndimé ta ni guru njé nfasodoto i né,
nejé nase nfamgo re ni guru njé nóté.
41 Pe sói se féngóto kyaté nó sélsól ta cuci le né,
se ménómi sélsól ta palóyé né ga faténgné keé.
42 Necé kfatailo dolo gémuné ta myaku po ramómi njé ni mtó lo,
mewé nase fécegé i faje,
‘Rémag ta awé,
lima bo kasólé ay gamuno ta i po mtamé lo wlólo njé.’
Se ay pon lóy ta i po mtómi wlólo njé ga,
ffaténgné keé i.
Mewé nte kyat ta fmalólé.
Fasólé ay wóm ta i po mtómi wlólo nje su,
bo fémnaw fafié,
ga fésólé ayé ni gamuno ta i po ramómi njé ni mtó wlólo njé.”
Ta kyaté rpe né tfatailo dolo ayé njé i re ni pyono né
43 Yesus nécegé nóté,
“Iga ay ta nrubu-rubu,
nase ni pyono né ma fié.
Mayta iga ni wlu né ma galpowé ndimé,
nase ni pyono né ma lé.
44 Pocé kyaté né nase runé,
ayé njé nfié pari nlé pari,
rémnaw be po ni pyono lo né.
Nuén fisé gémuné ta n-gamgaméné njé,
nase ni pyono ara né.
Fajé nóté re gémuné ta n-gamgaméné njé,
nase ni pyono né anggur pa.
45 Iga kyat ta wlori fié,
sói le ta si rpe re récegé né,
nase fié ndimé.
Mayta iga kyat ta wlori lé,
sói le ta si rpe re récegé né ma,
nase lé ndimé.
Sababta riri méiténé né fié pari lé pari,
férimé ncópén be lima wlori wlólo.”
Iga tdélé Yesusé mare tlongé ta I nécegé né
46 Yesusé nécegé nóté,
“Fpe sói se fkakmé Ya,
‘Jou,
Jou’,
mayta ta Ya kécegé né fdéréré pa.
47 Kyat pai le ta nwóm po Ya ni,
re nlongé nik dodoto ga ndéréré,
kyat ta njéi kfatailo i dolo kyat ta npe umé.
48 Iga npe umé,
mare nóléyé né mlóméné ga npe fandasi,
bo nfawoslé tébtibé po fandasi papo lo.
Se masike kipésé ndélo nélaw po umé njé ni nase n-géwgiw pa,
re nase nfayalén i pa.
Sababta ni fandasi né kuaté.
49 Mayta kyat pai ta nlongé Ya nik dodoto ga ndéréré pa,
kyat njé nfamgo re kyat ta nfawoslé um po sésé papo,
ta reni fandasi pa né.
Se iga kipésé ndélo umé njé nélawé,
nase nparés i se nfayaléné keé i.”