Yesus óro ta ni kawasa bo néceg sói ta bisa rpe pari tis po ngénngan Sabaté né
(Mrk. 2:23-28; Luk. 6:1-5)
12
Nuéncó, mgó po ngénngan Sabaté né, Yesusé I re ni motemote nesté rdélo bét gandum isó. Pocé, ni motemote nesté rtélóté bóngo ringété róri gandumé se rénó róri. 2 Pocé ma reni kyat Yahudi ta rdéréré dodoto Farisi né, rémnaw ta ringété né, bóngo récegé Yesusé faje, “Pe é Guru, mangóto nim motemote nesté! Ga rdéréré hukum Taurat pa né? Ité re tuné ro iga po ngénngan Sabaté né ndél pa bo tpe yabé, si ga ringét gandumé néa!”3 Mayta Yesusé nécegé si faje, “Mewé nase re fbaca, ta rlefo po Jou Lahatala ni Buké wlólo se réfétén tatubé lima ta kolano Daudé i re ni kyaté-kyat ta rdéréré i né rtalótéb. 4 Se Daudé ncung némin po Jou Lahatala ni tenda ta rénsambayangé lo né ga i re ni délé né ró roti ta rpeé sadéka néya po Jou ni né. Momongo bo tdéréré hukum Tauraté né, ndél pa bo ró roti ta néi, mare imam-imamé né le. Mayta masike rpe fajé ma, Jou ncawan si pac. 5 Ésó nóté ta po Musa ni kitab abén limé lo né. Poce Jou Lahatala nané ité ma tpe yabé po ngénngan Sabat na, né ga étné be ngénngan Sabaté né imamé né rpe yabé po Um Sambayang ta npélóyé njé nid. Mayta, masike rpe fajé ma, Jou Lahatala néceg si rcól pa. 6 Fatélolmo mew fafié é! Pote faje reni kyat isó ta ni kawasa né pélóy po Um Sambayang ta npélóyé njé ni. 7 Tatubé lima né, Jou Lahatala néceg po ni Buké wlólo, ta ni glio né faje,
‘Ya re kané mewé féwetés haiwané bo fpe nimi sadaka po Ya ni,
mayta iga fpe né ga re nimi masié pa,
nase nimi sadaka ta njé reni ngale pa.
Sababta masié né ta wlegé ncukae.’
iga re fsaé méitén ta néi, nase funé ta amé ksól pa, se fsawan am pa ta kingét gandum po ngénngan Sabaté né. 8 Sababta iga bo funé, Ya óro ta Jou Lahatala npo Ya kawasa bo kécegé kyaté né bisa rpe pari tisé, po ngénngan Sabaté né!”
Yesusé nfafié kyat ta fao féspalé nmoté njé po ngénngan Sabaté se kyat iglé né rcawan I
(Mrk. 3:1-6; Luk. 6:6-11)
9 Rewóré ta néi, Yesusé nfan néli se ncung némin po agama Yahudi né riri um sambayangé lo. 10 Pocé fajé reni kyat isó fao faspalé né nmóté. Bóngo reni kyat Yahudi ta rdéréré dodoto Farisi né séfis néli, bo rayówé Yesusé nó sélsólé, se rutné I, “Iga bo tfafié kyat po ngénngan Sabaté né, Jou Lahatala ncawan it pari tisé?”
11 Bóngo Yesusé ncónglo si, “Pa na fajé, Ya bo kutné mew su. Iga po ngénngan Sabaté ga nimi domba faisó némnap i po lopé wlólo, nase ftebé nópé bo fgali i pari tisé? Nase fgali i to? 12 Né ga bo kyaté? Kyat re haiwané né, kyaté né lebe mulori pélóyé! Se masike po ngénngan Sabaté, mayta iga tgali kyat ta rduk lawange, Jou Lahatala ncawan it pa.”
13 Pocé tabóngo Yesusé nécegé kyat ta fao nmoté njé faje, “Mfaméloléné faom ta nmoté né lima!” Kyaté njé nfamélolén fao né, tabóngo fié i, ta dolo faspalé né nóté. 14 Mayta kyat Farisi nesté rémnaw ta néi, tabóngo rcópén si nétó néliké, se rfalécego ta bo rpuné keé Yesusé né. 15a Mayta Yesusé nuné si ta wlori lé po I ni, se ncópén pocé ga nfan I po géwgów nésé.
Yesusé njé, Jou Lahatala ni nénan ta npili I bo nfafané ni yabé né
(Mrk. 3:7-12)
15b Waktu ta Yesusé nfané né kyat ta félé né ma rdéréré I, se nfafié keé farimé kyat ta re riri paspisé sói le. 16 Mayta Yesusé nfaftóto si, “Ndél pa bo féfétno kyat pai le, ta Ya re nik kawasa ta palóyé né.” 17 Yesus npe ta néi, sababta I nwóm pafule né, tatubé lima lesu Jou Lahatala re nécegé ta bo ndadi i né. Se ni nabi Yesaya nlefo po ni Kitabé lo né, ni glio né faje,
18 “Neje Ya nik nénan ta kéftul I.
Ya tadélé kmasié I.
I nfamégo re wlegé njé.
Ya nase kpo nik Roh njé po I ni,
se kyaté kyat ta po farimé suku né I nase nadili keé si ndimé.
19 I nase nfakotalé ndé kyat pa,
nase gli pélóy pa,
nfasodoto kyaté ma n-gélay po yéfén pépo lo pa.
20 Kyat ta rdélé Ya ga dolo bo réfen pa né,
kfatailo si dolo gof ta némpekété se nfawetés i pa njé.
Mayta, I nase n-gali si se nfakwaté wlori né,
nyólé si be faléwlówé le sogado rdélé Ya ta fatuwé.
Kyat ta re riri ngongano pa né,
kfatailo si dolo logaloga ta n-galmótémé né.
kyat ta nesté si ma, ncawan si pa nóté, se
nase n-gali si sogado riri ngongano né maduga po Ya ni le.
Nik nénané njé nase ntébné pa
néfétén ta Ya kfasalamaté kyaté né
sogado kyat néli re lima né rdélé ndimé.
21 Se kyat po farimé suku né,
masike kyat Yahudi si pa ma,
nase riri ngongano be maduga I le.”
Ta nabi Yesaya néfétén Yesusé bo nwómé né, nete re ndadi i rof.
Kyat iglé réceg Yesusé, cogo setané ni kolano njé ntolno I
(Mrk. 3:20-30; Luk. 11:14-23)
22 Nuéncó, reni kyat séfis néli ruté kyat isó nóté po Yesus ni. Kyaté njé setané ntolno i sogado nébyaf re nmémewé pocé tabóngo Yesusé nfafié keé i. 23 Se kyaté kyat ta pocé né rémnaw ta Yesusé nfafié keé i né, ta délé télél si se rfalécego faje, “Alli, nihalé ta njé I óro, kolano Daudé ni ntu re gbu ta Jou Lahatala néjaji bo nwómé se taftón I njég?”
24 Mayta waktu kyat agama Yahudi ta si lima aliran Farisi nesté rlongé ta néi, bóngo wlori piso I se rfalécego faje, “Kyat ta njé I, nféungé setané né npake Beelzebulé, setané né riri kolano njé ni kawasa.”
25 Mayta Yesusé nuné keé wlori wlólo né, se npe adeade isó njé ni glio faje, “Iga kolano isó ga ni kyat po pnuwé-pnuwé né rfatut lé, nase nai ta msakori se kolano njé reni kawasa [gélesó] pana. Pari po um faisó ga ni kyaté né rfatut lé, si ma nase rfaltolné si pana se nase nai ta msakori. 26 Fajé nóté re setané ni kawasa né. Setané né riri kolano njé nfaungé ni dél setané né pa. Bo sogado nfaungé si, nase nai ta msakori se i reni kawasa gélesó pana. 27 Ya kfaungé setané né, mewé fécegé cogo kduk kawasa lima setané né riri kolano njé ni. Pa na faje, ménimi dél Farisi ta rfaungé setané né, rpake setané né riri kawasa nóté! Se iga féceg fajé, si ta nase récegé mewé fsólé. 28 Ya nik kawasa ta kfaungé setané né lima Jou Lahatala ni. Se necé ni ngale Jou Lahatala njé Kolano I, se ni ngénngan ta bo nkawasa ni kyaté né re pocé po nimi fapéluné né.
29 Se flongé adeade isó nje nóté, bo fsaé fafié. Reni kyat isó pa ta bisa ncung po kyat ta nkuaté njé ni umé wlólo bo nyó keé nó haréta né, se mare kyat ta bo ncungé njé npitén kyat ta nkuaté njé su ga bisa ncungé bo nyó keé nó haréta ta po ni umé wlólo né.”
30 “Kyat pai ta ndéréré Ya pa, kyat ta njé i ta ni lé Ya. Bóngo pai ta n,gali Ya pa bo kfajólo kyaté bo rdéréré Ya, kyat ta njéi ta npe sogado kyat félé rélówé keé Ya né. 31 Se flongé fafié é! Farimé nómi sélsól ta fpe re ta fécegé né, Jou Lahatala bisa nfayangésé lesu. Mayta, bo sogado ffakcegé keé Jou Lahatala ni Rohé njé, nómi sélsól ta néi nase nfayangés pa. 32 Ya kyat ta Ya i yama Jou Lahatala ni, masike ffakcegé Ya ma, nómi sélsólé né, nase bisa kfayangésé lesu. Mayta bo ffakcegé Jou Lahatala ni Rohé njé, nómi sélsólé né nase bisa nfayangés pana sogado fajé néli le.”
Ayé pyono ta fié né tfayal be po ni ayo lo né.
33 Yesusé nécegé nóté, “Iga ay isó ga nbakboké, nase pyono né ma fié. Mayta ga n-gagisé, nase pyono né ma lé. Se ay ta bakboké pari tisé, necé tfayal be po ni pyono lo né. 34 Mewé flé dolo guw ta nbisa i né. Nuén fisé bo ta fécegé né fié, sababta wlomi wlólo né lé ndimé. Se sói ta kyat iglé bo récegé né nase ncópén yama sumori lo. 35 Sababta iga kyat faifio si, ta racegé né ma nase fié ndimé. Mayata iga kyat léo si, nase sói ta récegé né ma lé ndimé, sababta wlori lé. 36 Ffatélolmo mewé ta Ya kécegé nte, pote se néli, iga dunia njé re nkiamaté, méitén ta fécegé cogo reni ngale galesó pa né, Jou Lahatala nase nutné mewé nmulé. 37 Se iga méitén ta re fécegé né ga fié, I nase nfasólo mew pa. Mayta iga lé, nase nfasólo keé mewé.”
Kyaté né réroré bo Yesusé npe mujizaté
(Mrk. 8:11-12; Luk. 11:29-32)
38 Rewóré ta néi, guru agama Yahudi re Farisi séfis néli ta runé fié Musa ni kitab abén limé nesté bo réyówé Yesusé nó sélsólé se récegé I faje, “Guru, kéroré bo mpe mujizat faisó bo amé kdélé ta fatuw-fatuwé Awé nte Aw yama Jou Lahatala ni.”
39 Mayta Yesusé nécegé si faje, “Mewé, kyat ta isémé nte, ta délé flé bóngo re lénglongomi pa nóté. Necé ta mulo ga féroré bo kpe mujizaté bo cogo fdélé Jou ni kawasa né! Nase kpe pa. Se iga bo funé ta Ya I yama Jou Lahatala ni né maduga bo kéfétno mew be kawasa ta Jou re npe po ni nabi Yunus ni né. 40 Yunusé nje ni ngané tel re dorém tel po min in ta pélóyé ni sno wlólo. Fajé nóté, Ya kyat ta Ya i yama Jou Lahatala ni, Ya ma nase réfrayé keé Ya po bétbété wlólo né ngané tel re dorém telé nóté. 41 Pote se néli ta Jou bo nadili férimé kyaté né, kyat Niniwe tatubé né nase rpangéné nmulé bo si re kyaté-kyat ta isémé nté bo rfasólé keé mewé. Sababta ta nabi Yunuse nfawómo Jou Lahatala ni faftóté po si ni né, tabóngo rngali si. Mayta poté fajé po mew ni nté reni kyat isó ta délé npelóy po nabi Yunus ni, mayta wlomi pa bo flongé I, se fngali mewé pa! 42 Ta Jou bo nadili férimé kyaté né, kolano mapin ta i lima selatané ma bo npangéné nmulé bo i re kyaté-kyat ta isémé nté nase rfasólé keé mewé. Sababta, tatubé lima né nlongé kolano Salomo ni kawasa ta bo nfasodoto né masike lówé ma nfané bo nfaméilongé. Mayta po ta isémé nte, reni kyat isó ta lebe npalóy po kolano Salomo ni ta bo nfasodoto mewé njé, mayta wlomi pa bo flongé i!”
Kyat ta re rlé, ga rlongé Jou pa nóté, nase rbóng ta rlé si
43 Yesusé nécegé nóté, “Iga setan faisó ncópén i po kyat isó ni, nase néyówé géwgów ta nésé bo ntolno. Nase masike néjel néli re lima, ma nduk pa. 44 Poce nase néceg faje, ‘Ta fié né, kpólén ya po kyat ta re ktolno i njé ni.’Iga npólén i néli ga némnawé kyaté njé ni wlo wlólo né tadolo um ta reni wlólo galesó pa ta dolo re réléséné se nberési fié né. 45 Pocé nase ta délé ncéngé se nfané nkakémé ni dél setan séfité nóté ta lébé rlé. Si lima, tabóngo rcung si po kyat ta njé ni se rtolno riri i. Ni wóré nópé né, kyaté njé nase lebe nlé po ta faywóbno njé ni. Fajé nóté re mew ta isémé nte. Mewé ta faywóbno né re flé, taga re flongé Ya pana, se ta délé fbóng ta flé mewé.”
Pai ta npe ta nfamgo re Jou Lahatala wlo, nejé Yesusé ni neke i, fténo i, re rémó i
(Mrk. 3:31-35; Luk. 8:19-21)
46 Yesusé nénmaméitén ndé kyat ta félé né lesu, né ga ni neke, fténo re rémó né rwómé se rénosél si po tó né, cogo bo rfakduké rdé I. 47 Bóngo kyat isó nfabingo Yesusé, “Guru, nim neke i re fténom re rémamé né ta nesté tó, cogo bo rfakduké rdé Awé.”
48 Mayta Yesusé nécegé kyat ta nfébingo I njé faje, “Ya nik neke re fténog re rémagé né pai se?” 49 Pocé Yesusé néftulé ni motemote nesté se néceg faje, “Ta nesté ma Ya nik neke re fténog re rémag si. 50 Sababta kyat pai le ga npe ta nfamgo re nik Moke Jou Lahatala ta I po soroga lo njé ni wlo, ta nesté si ta Ya nik ftenogé remagé, re nik neke si né.”