PORAPA EWA POPARENTA NU ALATALA (13:1-57)
Porapa ewa sambaꞌa toposawu pae
13
Ri eo etu woꞌu nesuwumo Yesus nggari sapo etu nalau nekatoko ri wiwi rano.
2 Nadea mpuꞌu tau nasiromu nantalili Iꞌa sampe Iꞌa nalau nekatoko riara saongu sakaya, pade tau dea pura-pura nenggore ri wiwi rano etu.
3 Pade Iꞌa nompatuduki mpengele-ngele pepatuduki ka ira ante nompake porapa. Niulina, “Naria sambaꞌa tau nalau nosawu pae.
4 Tempo iꞌa nosawu naria sanu pae nanawu ri wiwi jala. Pade naratamo tonji-tonji nantunggu pae etu sampe naopu.
5 Naria woꞌu sanu pae nanawu ri bunggu watu-watu to nakura tanana. Pae etu nasasinta natuwu sabana tana aga sakedi lau.
6 Tapi sangga napanepa eo, nalelemo pae lako natuwu etu. Nangau puramo sabana daꞌa nandalaka kalena.
7 Naria woꞌu sanu pae nanawu raranggarui. Pade natuwumo karui nangoo pae etu sampe namate.
8 Naria woꞌu sanu pae nanawu ri tana to naboyana pade nowua. Naria to nowua satu nggani kadeana, naria onompulu nggani, pade naria woꞌu tolumpulu nggani kadeana.
9 Isema-sema naria talingana, epemo mpakabelo-belo tesaku eꞌi.”
Patuju Yesus nompatuduki tau dea ante porapa
10 Naopu etu naratamo anaguru-anaguru Yesus nompekutana Iꞌa, “Guru, nuapa sabana ane Komi notesa ka tau dea Komi nompake porapa?”
11 Nesonomo Yesus, “Sabana komimo to nipaloga mangginjani tesa ewa Poparenta nu Alatala to nitabuniaka nggari lamba pamulana, tapi tau dea daꞌa.
12 Tau-tau to nomparasaya Tesa nu Alatala kana ratambai ka ira pangginjani ewa Tesa etu, sampe meliu nggadea pangginjanina etu. Tapi tau-tau daꞌa nomparasaya Tesa nu Alatala, pangginjani tesa sakedi to naria ri jaꞌi ira kana raala nggari jaꞌi ira.
13 Etu sampe Aku notesa ka tau dea ante porapa. Sabana naupa ira nanggita daꞌa ninjani ira batuana nuapa to nikita ira, pade naupa ira nompetalinga daꞌa namala ira mantarima bo mangginjani batuana tesa etu.
14 Ante iwetu nadupamo Tesa nu Alatala to nipasimbayu nabi Yesaya nggaolu to nanguli iweꞌi:
‘Komi bate-batena mangepe
tapi daꞌa ntoto ranjani komi batuana.
Komi bate-batena manggita
tapi daꞌa ntoto ranjani komi batuana kajadia to nikita komi.
15 Sabana tau-tau eꞌi netiwatumo.
Ira aga netimbongomo,
pade mata ira nitunggai nipisi ira mbotomo.
Ane etu daꞌa nipowia ira
mamala ira manggita nuapa majadi,
mamala ira mangepe pade mangginjani batuana,
mamala ira mangginjani sampe riara ntaꞌi
pade manjili ri jaꞌiku
ala Aku mompakabelo ira.’” (Yes. 6:9-10)
16 Pade nanguli Yesus ka anaguruna, “Tapi komimo to nauntu mpuꞌu sabana mata komi nanggita nuapa to nipowiaku, pade talinga komi nangepe pepatudukiku.
17 Aku mpuꞌu-mpuꞌu notesa ka komi, nadea nabi bo tau-tau nanoa nggaolu nadota manggita nuapa to nikita komi, tapi daꞌa nikita ira. Ira mpuꞌu-mpuꞌu nadota mangepe nuapa to niepe komi, tapi daꞌa ria niepe ira.”
Yesus nompakanoto batuana porapa toposawu pae
18 “Epe komimo batuana porapa toposawu pae to nitesaku paneꞌa.
19 Pae to nanawu ri wiwi jala etu nasimbayu ewa tau-tau nangepe Tesa Poparenta nu Alatala tapi daꞌa ninjani ira patujuna. Pade naratamo Magau nu Seta nompakalipo Tesa etu nggariara ntaꞌi ira.
20 Pae to nanawu ri bunggu watu-watu to nakura tanana nasimbayu ewa tau-tau to nangepe Tesa nu Alatala pade kaliu-liu nantarima tesa etu ante nadamba rara.
21 Tapi pomparasaya ira daꞌa naroso ewa tuja-tuja daꞌa naroso pokalena, sampe ira daꞌa naroo nomparasaya. Tempo ira nipandasa bo nipakasusa sabana nomparasaya Tesa etu, kaliu-liu nokanggauramo ira.
22 Pae to nanawu raranggarui nasimbayu ewa tau-tau to nangepe Tesa nu Alatala tapi ira aga nasiwu-siwu nompekiri katuwu ira mboto riara dunia eꞌi pade ira aga naino ka doi. Etu pura-pura nompakapii Tesa nu Alatala sampe daꞌa ria gunana riara nggatuwu ira.
23 Tapi pae to nanawu ri tana naboya nasimbayu ewa tau-tau to nangepe Tesa nu Alatala pade tesa etu ninjani ira patujuna sampe nadea mpuꞌu wuana to nabelo riara nggatuwu ira. Naria to nowua satu nggani kadeana, naria nowua onompulu nggani kadeana pade naria nowua tolumpulu nggani kadeana.”
Porapa ewa jono natuwu riara pae
24 Naria porapa ntanina to nitesa Yesus ka tau dea etu. Niulina, “Poparenta nu Alatala nasimbayu ewa sambaꞌa tau to nalau notuja pae to nabelona ri tinaluna.
25 Tapi tempo pura-pura tau naturu nggawengina, naratamo balina nombatuja jono ri tatongo tinalu pae etu pade nalaimo iꞌa.
26 Natuwumo pae etu sampe nesuwumo bulina, pade natikita woꞌu jono natuwu ri tatongona.
27 Pade naratamo batua-batua pue ntinalu etu nanguli ka iꞌa, ‘Uma, natantumo pae to nabelona to nituja komi ri tinalu etu. Jadi nggari umbamo jono etu?’
28 Nesonomo pue ntinalu, ‘Etumo bago nu baliku.’
Naopu etu nanguli woꞌumo batua-batua etu, ‘Uma, ane rapokono komi kami malau mombarebu jono etu.’
29 Tapi nangulimo pue ntinalu etu, ‘Neꞌe! Sabana ane komi mombarebu jono etu natantumo pae woꞌu matirebu sanggani ante jono etu.
30 Palambamo jono etu matuwu mpasanggani-nggani ante pae sampe marata tempona mokato. Damo aku manguli ka topokato pae iweꞌi: Pasiromu komi ntanimo ruru jono-jono etu, rapoꞌu komi pade rapalabu riara apu. Ane maopu jono etu rapalabu, pasiromumo pae etu pade raboli komi riara logoku.’”
Tau-tau nomparasaya kana mantambai kadeana
31 Naopu etu nitesa Yesus woꞌumo ka ira saongu porapa ntanina. Niulina, “Pantambai kadea ntau to majadi todea riara Poparenta nu Alatala nasimbayu ewa saongu wua kayu to nakedi mpuꞌu to niala sambaꞌa tau pade nikeni nitujana ri tinaluna. a
32 Wua kayu etu to neliu nggakedi nggari wua kayu ntanina. Tapi tempo natuwumo wua kayu etu najadi sampuꞌu kayu to neliu nggabete nggari kawoko-kawoko ntanina. Wua kayu etu najadi sampuꞌu kayu bete sampe tonji-tonji narata mowia jumuna ri lolona.”
33 Pade naria porapa ntanina to nitesana ka tau dea iweꞌi: “Pantambai kadea ntau to majadi todea riara Poparenta nu Alatala nasimbayu ewa ragi to niala sambaꞌa besi pade niposigalona ante patampulu lite labu nu gando. Kaopuna pura-pura labu nu gando etu nebombo.”
34 Pura-pura pepatuduki etu nitesa Yesus ka tau dea ante mompake porapa. Daꞌa ria to nipatudukina ka ira ane daꞌa ante porapa.
35 Ante iwetu nadupamo tesa to niboto nabi nggaolu iweꞌi:
“Aku mompake porapa ane motesa ka ira.
Aku kana motesa nuapa to nitabuniaka nggari lamba dunia nipajadi.” (Mzm. 78:2)
Yesus nompakanoto batuana porapa jono natuwu nosanggani ante pae
36 Naopu etu nalaimo Yesus nompalasi tau dea etu nalau nesua rara njapo. Pade naratamo anaguruna nanguli ka Iꞌa, “Guru, tulungi tesa pakanoto ka kami batuana porapa to nitesa Komi ewa jono natuwu nosanggani ante pae.”
37 Nesonomo Yesus, “Tau to notuja pae to nabelona etu nirapaka ewa Aku, Ana nu Manusia.
38 Tinalu etu nirapaka ewa dunia eꞌi. Pae to nabelona etu nirapaka ewa tau-tau to najadi todea nu Alatala. Pade jono etu nirapaka ewa tau-tau to najadi topantuki Magau nu Seta.
39 Bali to notuja jono etu nirapaka ewa Magau nu Seta. Tempo nokato etumo kaopu nu dunia banepia, pade tau-tau nokato etumo, malaeka-malaeka i Pue.
40 Nasimbayu ewa jono nipasiromu pade nipalabu riara apu, iwetu woꞌu to majadi tempo kaopu nu dunia banepia.
41 Aku, Ana nu Manusia kana mompakau malaeka-malaekaku malau mompasiromu nggari tatongo todeaku pura-pura tau to nompakanawu roana riara silaka pade pura-pura tau ntanina to nompowia kajaꞌana.
42 Ira pura-pura kana ratajiaka riara apu naraka to najela-jelana. Ri setumo ira aga mageo-geo bo mosinggiki baga ante kasusa rara.
43 Tempo etu tau-tau to nanoa pokaingguna kana mareme nasimbayu ewa mata eo riara Poparenta nu Uma ira Pue Alatala. Isema-sema naria talingana, epemo mpakabelo-belo tesaku eꞌi.”
Poparenta nu Alatala nirapaka ewa mbara-mbara nasulina to nitabuniaka riara tana
44 Nangulimo Yesus, “Poparenta nu Alatala nasimbayu ewa porapa eꞌi: Sambaꞌa tau nombarata mbara-mbara to nasulina nitabuniaka riara tinalu ntau. Kaliu-liu niiwuna bali, pade nalaumo iꞌa ante kadamba nu rarana nompobalu pura-pura to naria ri jaꞌina. Pade doi olina etu nipakena mangoli tinalu to nipombaratana mbara-mbara nasuli etu.”
Poparenta nu Alatala nirapaka ewa watu mutiara
45 “Iwetu woꞌu Poparenta nu Alatala nasimbayu ewa porapa eꞌi: Sambaꞌa topodaga nalau nangelo watu mutiara to neliu mpuꞌu kagayana.
46 Sangga niratanapa saongu watu mutiara to nasuli mpuꞌu olina, nalaumo iꞌa nompobalu pura-pura mbara-mbarana pade doi olina etu nipakena mangoli watu mutiara etu.”
Poparenta nu Alatala nirapaka ewa jala nompemala bau
47 “Poparenta nu Alatala woꞌu nasimbayu ewa porapa eꞌi: Saongu jala bau nitendeaka riara rano, pade nompengaya lenje bau nesua riarana.
48 Sangga naponupa jala etu nionggotaka ntopompemala baumo mpaka ri kabatana, pade ri setu ira nekatoko nompelisi bau etu. Bau to nabelona niboli ira riara tonda, tapi bau daꞌa nabelo nitajiaka ira.
49 Iwetu woꞌu majadi ri kaopu nu dunia banepia. Malaeka-malaeka i Pue kana malau mompopogaꞌa tau-tau najaꞌa nggari tau-tau nabelo.
50 Tau-tau najaꞌa etu kana ratajiaka riara apu naraka to najela-jelana, pade ri setumo ira mageo-geo bo mosinggiki baga ante kasusa rara.”
51 Naopu etu nekutanamo Yesus, “Ninjani komi puramo batuana porapa-porapa etu?”
Nesonomo ira, “Iyo, ninjani kami puramo, Uma.”
52 Pade nanguli woꞌumo Yesus ka ira, “Butu mbaꞌa guru agama to majadi topantuki Aku bo mantarima pepatuduki ewa Poparenta nu Alatala, tau etu nasimbayu ewa sambaꞌa pue njapo to nompopesuwu parewa to nabou nosanggani-nggani ante parewa to nasaena nggariara petoꞌo pomboli kakalumanana.” b
Yesus daꞌa nitarima pue ngata Nazaret
53 Sangga naopupa Yesus nombatesa porapa-porapa etu nalaimo Iꞌa nompalasi petoꞌo etu
54 mpaka ri ngatana mboto. Naratapa ri setu nesuamo Iꞌa ri sapo mpodade nompaguru pue ngata etu. Natekaja rara ira nangepe tesana sampe ira nekutana, “Nggari umba tanu nipombaratana noto ewa etu? Pade nggari umba woꞌu nipombaratana kuasa nompowia kabaraka-kabaraka?
55 Daꞌa Iꞌa etu ana Yusuf topowia parewa nggari kayu? Daꞌa indona nosanga ka i Maria, pade sampesuwuna langgai ira Yakobus, Yusuf, i Simon bo Yudas?
56 Pade daꞌa woꞌu sampesuwuna besi pura-pura netoꞌo ri ngatata eꞌi? Nggari umba pura nipombaratana noto bo kuasa etu?”
57 Pade najuꞌamo rara ira ri jaꞌina.