10
Yesu u yinɑnɑɑn gɑri mɔ̀
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 19:1-12, Luku 16:18)
1 Yen biru Yesu doonɑ min di u dɑ Yudeɑn temɔ kɑ Yuudɛnin guruɔ. Tɔn wɔru gunɑ kpɑm mɛnnɑ win mi. Nge mɛ win dɔɔnɛ u kpɑm bu Gusunɔn gɑrin keu sɔ̃ɔsimɔ.
2 Fɑlisi gɑbɑ nɑ win mi bu kɑ win lɑɑkɑri mɛɛri. Bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, woodɑ yɑ koo wurɑ tɔnu u win kurɔ yinɑ?
3 U bu wisɑ u nɛɛ, woodɑ yerɑ̀ Mɔwisi u bɛɛ wɛ̃.
4 Bɑ nɛɛ, u nɛɛwɑ durɔ u yinɑnɑɑn tireru yore kpɑ u de win kurɔ u doonɑ.
5 Mɑ Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛn woo bɔbunun sɔ̃nɑ Mɔwisi u bɛɛ woodɑ ye yoruɑ. 6 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ Gusunɔ u hɑnduniɑ tɑkɑ kuɑ u tɔmbu tɑkɑ kuɑwɑ durɔ kɑ kurɔ. 7 Yen sɔ̃nɑ durɔ u koo win tundo kɑ win mɛro deri kpɑ wi kɑ win kurɔ bɑ n mɑninɛ, 8 kpɑ be yiru kpuro bu ko wɑsi tee. Nge mɛyɑ, bɑ ǹ mɑɑ sɑ̃ɑ tɔmbu yiru mɑ n kun mɔ tɔn turo. 9 Ǹ n mɛn nɑ, tɔnu u ku mɑɑ kɑrɑnɑ ye Gusunɔ u mɛnnɑ.
10 Sɑnɑm mɛ Yesu kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ wurɑ yɛnuɔ, bɑ nùn gɑri yin tubusiɑnu bikiɑ. 11 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑɑwure wi u win kurɔ yinɑ mɑ u kpɑo suɑ, u sɑkɑrɑru kuɑwɑ. 12 Kurɔ goo ù n mɑɑ win durɔ yinɑ mɑ u kpɑo suɑ, sɑkɑrɑrɑ u kuɑ.
Yesu u bibu kɑnɑru kuɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 19:13-15, Luku 18:15-17)
13 Yerɑ tɔmbɑ kɑ bibu nɑ win mi u kɑ bu bɑbɑ. Adɑmɑ win bwɑ̃ɑbɑ bu gerusi. 14 Ye Yesu wɑ ye bɑ mɔ̀ u mɔru bɑrɑ, mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i bibu derio bu nɑ nɛn mi, i ku bu yinɑri, domi Gusunɔ u bɑndu swĩi tɔmbun sɔ̃ be bɑ sɑ̃ɑ nge bibu. 15 Kɑ geemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑwure wi u kun bɑn te Gusunɔ u swĩi wure nge mɛ bii yɑ̃kɑbu gɑ rɑ gen mɔwɔbu wure, u ǹ kpɛ̃ u n sɑ̃ɑ bɑn tegii.
16 Yerɑ u bibu suɑ, u ben bɑɑwure nɔmɑ sɔndi, mɑ u bu domɑru kuɑ.
Gobigii goon gɑri
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 19:16-30, Luku 18:18-30)
17 N wee, ye Yesu u kpɑm swɑɑ wɔri u doonɔ, durɔ goo dukɑ dɑ win mi u yiirɑ win wuswɑɑɔ u nɛɛ, yinni, ɑ sɑ̃ɑwɑ tɔn geo, mbɑ kon ko n kɑ wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpe wɑ.
18 Mɑ Yesu nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn sokumɔ tɔn geo. Goo sɑri wi u sɑ̃ɑ geo, mɑ n kun Gusunɔ turo. 19 N ǹ ɑ woodɑ yɛ̃ rò ye yɑ gerumɔ, <<I ku tɔnu go. I ku sɑkɑrɑru ko. I ku gbɛni. I ku goo gɑri mɑni. I ku goo tɑki di. I bɛɛn tundo kɑ mɛro bɛɛrɛ wɛ̃ɛyɔ.>>
20 Mɑ u nɛɛ, yinni, woodɑ yeni kpurowɑ nɑ swĩi nɛn birun di.
21 Yerɑ Yesu u nùn mɛɛrɑ u nùn kĩɑ mɑ u nɛɛ, gɑ̃ɑ teenɑ nu nun tie. A doo ɑ dɔrɑ kpuro ye ɑ mɔ kpɑ ɑ yen gobi sɑ̃ɑrobu bɔnu kuɑ. À n kuɑ mɛ, kɑɑ n dukiɑ mɔ Gusunɔn mi. Yen biru kpɑ ɑ nɑ ɑ mɑn swĩi.
22 Adɑmɑ u mɔruɑ gɑri yinin sɔ̃, mɑ u doonɑ kɑ nuku sɑnkirɑnu domi dukiɑ bɑkɑgiiwɑ.
23 Yesu u yɑm mɛɛrɑ u kɑ sikerenɑ, mɑ u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n sɛ̃ gem gem dukiɑgii u kɑ bɑn te Gusunɔ u swĩi wurɑ.
24 Mɑ biti bɑkɑ bwɑ̃ɑ be mwɑ win gɑri yin sɑɑbu. Yesu u kpɑm nɛɛ, bɔrɔbɑ, n sɛ̃ gem gem be bɑ ben nɑɑnɛ doke dukiɑ sɔɔ bu kɑ bɑn te Gusunɔ u swĩi wurɑ. 25 Yen sɛ̃sɔ gɑ kpɑ̃ n kere yooyoo gu du yɑburɑn wɛ̃rɔ gu yɑri.
26 Bwɑ̃ɑ be, bɑ biti soorɑ mɑ bɑ bikiɑnɑmɔ bɑ mɔ̀, ǹ n mɛn nɑ, wɑrɑ koo den fɑɑbɑ wɑ.
27 Yesu bu mɛɛrɑ tii, mɑ u nɛɛ, tɔmbun miyɑ yɑ ǹ koorɔ, ɑdɑmɑ Gusunɔn mi yɑ koo koorɑ, domi Gusunɔ u ku rɑ gɑ̃ɑnu gɑnu kpɑnɛ.
28 Mɑ Piɛɛ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n wee, sɑ kpuro deri sɑ nun swĩi.
29 Yesu nɛɛ, kɑ geemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, goo ù n win kpɑɑru deri nɛn sɔ̃ kɑ Lɑbɑɑri geɑn sɔ̃, ǹ kun mɛ win mɑɑbu kɑ win wɔnɔbu kɑ win sesubu, ǹ kun mɛ win mɛro kɑ win tundo, ǹ kun mɛ win bibu, ǹ kun mɛ win gbeɑ, 30 u koo kpɑm kpɑɑnu wɑ wunɔm wunɔm tɛ̃ sɑɑ yeni sɔɔ. U koo dinu wɑ, kɑ mɑɑbu kɑ wɔnɔbu kɑ sesubu kɑ mɛrobu kɑ bibu kɑ gbeɑ, kɑ mɑɑ nɔni swɑ̃ɑru. Siɑ u koo mɑɑ wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpe wɑ. 31 Adɑmɑ tɔn dɑbinu be bɑ tɛ̃ sɑ̃ɑ gbiikobu bɑ koo rɑ ko dɑ̃ɑkobu, be bɑ mɑɑ tɛ̃ sɑ̃ɑ dɑ̃ɑkobu, bɑ koo rɑ ko gbiikobu.
Yesu u win gɔɔ kɑ win seebun gɑri mɔ̀ nɔn itɑse
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 20:17-19, Luku 18:31-34)
32 Yesu u win bwɑ̃ɑbu gbiiye bɑ swɑɑ mɔ̀ bɑ dɔɔ Yerusɑlɛmuɔ. Biti win bwɑ̃ɑbu mɔ̀, mɑ be bɑ bu swĩi bɑ nɑnde. Mɑ Yesu kpɑm gɛrɑ bee tiɑ kɑ wɔkurɑ yiru ye, u bu sɔ̃ɔbu wɔri ye n koo nùn deemɑ. 33 U nɛɛ, n wee, sɑ Yerusɑlɛmu dɔɔ mi bɑ koo Tɔnun Bii yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu nɔmu sɔndiɑ. Bɑ koo nùn tɑɑrɛ wɛ̃ bu kɑ nùn go, kpɑ bu nùn tɔn tukobu nɔmu sɔndiɑ. 34 Beyɑ bɑ koo nùn yɑɑkoru ko, bu nùn yɑ̃ɑtɑm sie, bu nùn sɛni so. Yen biru kpɑ bu nùn go. Sɔ̃ɔ itɑse kpɑ u se gɔrin di.
Yɑkɔbu kɑ Yohɑnun bikiɑbu
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 20:20-28)
35 Yerɑ Yɑkɔbu kɑ Yohɑnu, Sebeden bibu, bɑ susi Yesun bɔkuɔ mɑ bɑ nɛɛ, yinni sɑ kĩ ɑ sun kuɑ ye sɑ ko nun bikiɑ.
36 Mɑ u bu bikiɑ, mbɑ i kĩ n bɛɛ kuɑ.
37 Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ de su sinɑ, turo wunɛn nɔm geuɔ turo mɑɑ wunɛn nɔm dwɑrɔ, wunɛn yiiko sɔɔ.
38 Yesu u nɛɛ, i ǹ yɛ̃ ye i bikiɑmɔ. I ko kpĩ i wɑhɑlɑ sɔbe ye kon sɔbe? I ko bɑtɛmu ye kpĩ yèn bweseru bɑ koo mɑn ko?
39 Bɑ nɛɛ, sɑ ko kpĩ.
Mɑ Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, geemɑ, i ko wɑhɑlɑ wɑ ye kon wɑ, bɑ koo mɑɑ nɛn bɑtɛmun bweseru bɛɛ ko, 40 ɑdɑmɑ n ǹ nɛn bɑɑ n kɑ gɔsi be bɑ koo sinɑ nɛn nɔm geuɔ kɑ nɛn nɔm dwɑrɔ. Tɔn bèn sɔ̃ ɑye ni, nu sɔɔru sɑ̃ɑ, beyɑ bɑ koo nu wɑ.
41 Ye bwɑ̃ɑbu wɔku te tɑ tie tɑ gɑri yi nuɑ, tɑ kɑ Yɑkɔbu kɑ Yohɑnu mɔru kuɑ. 42 Mɑ Yesu u bu sokɑ u nɛɛ, bɛɛn tii i yɛ̃ nge mɛ be tɔn tukobɑ rɑ gɑrisi ben tem yɛ̃robu, bɑ rɑ n bu dɑm dɔremɔ kpɑ ben wirugibu bɑ n bu tɑɑre. 43 Adɑmɑ n ǹ sɑ̃ɑ mɛ bɛɛn mi. Bɛɛn goo ù n kĩ u ko wirugii bɛɛn suunu sɔɔ, u koowo bɛɛn sɔmɔ. 44 Mɛyɑ mɑɑ bɛɛn wi u kĩ u ko gbiikoo, u koowo bɛɛ kpuron yoo. 45 Domi bɑɑ Tɔnun Bii, u ǹ nɛ bu kɑ nùn sɑ̃, u nɑwɑ u kɑ gɑbu sɑ̃, kpɑ u gbi u kɑ tɔn dɑbinu yɑkiɑ.
Yesu u Bɑɑtimɛ wɔ̃ko wi bɛkiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 20:29-34, Luku 18:35-43)
46 Yerɑ bɑ Yeriko duɑ. Sɑnɑm mɛ Yesu u yɑriɔ kɑ win bwɑ̃ɑbu kɑ tɔn wɔru gunɑ sɑnnu, bɑrɑ kowo wɔ̃ko goo wi bɑ rɑ soku Bɑɑtimɛ, Timɛn bii, u sɔ̃ swɑɑ bɑɑrɔ. 47 Ye u nuɑ mɑ Yesu Nɑsɑrɛtigiiwɑ wɑ̃ɑ mi, u nɔɔgiru suɑ u mɔ̀, Yesu, Dɑfidin sikɑdobu, ɑ nɛn wɔnwɔndu wɑɑwo.
48 Mɑ tɔn dɑbirɑ nùn gerusimɔ, bɑ nùn sɔ̃ɔmɔ u mɑrio. Adɑmɑ u gbɑ̃rɑmɔ too too u mɔ̀, Dɑfidin sikɑdobu, ɑ nɛn wɔnwɔndu wɑɑwo.
49 Yesu yɔ̃rɑ, mɑ u nɛɛ bu nùn sokumɑ.
Bɑ wɔ̃ko wi sokɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u ku mwiɑ kpɑnɑ, u seewo, Yesu u nùn soku.
50 Wɔ̃ko wi, u win gɔ̃gɔ kɑkiɑ u kɔ̃ u seewɑ fuuku, mɑ u nɑ Yesun mi. 51 Mɑ Yesu u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ ɑ kĩ n nun kuɑ.
Mɑ wɔ̃ko wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yinni nɑ kĩ n yɑm wɑwɑ.
52 Mɑ Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo, wunɛn nɑɑnɛ dokebu nun bɛkiɑ.
Mii mii u yɑm wɑ, mɑ u Yesu swĩi swɑɑ yen min di.