11
Yesu u Yerusɑlɛmu duɑ
1 Sɑnɑm mɛ bɑ Yerusɑlɛmu turuku kuɑ Bɛtefɑgi kɑ Betɑnin bɔkuɔ, bɑ turɑ Olifin guurɔ. Yerɑ Yesu u win bwɑ̃ɑbu yiru gɔrɑ. 2 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i doo bɑru kpɑɑ te i mɛɛrɑ bɛɛn wuswɑɑɔ mi. Ì n duɑ mi, i ko kɛtɛku buu wɑ gɑ sɔri ge goo kun sɔnire, i gu sɔsiɑmɑ i kɑ nɑ. 3 Goo ù n bɛɛ bikiɑ mbɑn sɔ̃nɑ i gu sɔsiɑmɔ, i nɛɛ, Yinniwɑ u gen bukɑtɑ mɔ. Mii mii u koo de i kɑ gu nɑ mini.
4 Mɑ bɑ doonɑ bɑ turɑ mi bɑ kɛtɛku buu ge wɑ gɑ sɔri yɛnu kɔnnɔn gɑmboɔ swɑɑ bɑɑrɔ. Mɑ bɑ gu sɔsiɑ. 5 Gɑbu be bɑ yɔ̃ mi, bɑ bu bikiɑ, ɑmɔnɑ! Mbɑn sɔ̃nɑ i kɛtɛku buu ge sɔsiɑmɔ.
6 Bɑ bu sɔ̃ɔwɑ nge mɛ Yesu u nɛɛ bu gere, mɑ bɑ bu deri bɑ kɑ doonɑ. 7 Bɑ kɛtɛku buu ge gɑwɑ bɑ kɑ Yesu dɑɑwɑ. Mɑ bɑ ben yɑbenu potirɑ bɑ tɛriɑ gen wɔllɔ, mɑ Yesu u nu sinɑri. 8 Tɔn dɑbinu nu nin yɑbenu tɛriɑ swɑɑ sɔɔ, mɑ gɑbɑ mɑɑ bɑ̃ɑ kɑkosu bɔɔrimɔ bɑ tɛriɑmɔ swɑɑ mi. 9 Be bɑ nùn gbiiye kɑ be bɑ nùn swĩi biruɔ, bɑ gbɑ̃sukumɔ bɑ mɔ̀, <<Bɑrukɑ! U sɑ̃ɑwɑ domɑrugii wi u sisi Yinnin yĩsiru sɔɔ. 10 Domɑrugirɑ bɛsɛn bɑɑbɑ Dɑfidin bɑn te tɑ sisi. Bu Gusunɔ siɑro wɔllɔ!>>
11 Yerɑ Yesu u Yerusɑlɛmu duɑ u dɑ sɑ̃ɑ yerɔ, mɑ u gɑ̃ɑnu kpuro mɛɛrɑ u kɑ sikerenɑ. Adɑmɑ ye u wɑ yɑm tĩrɑ u yɑrɑ u dɑ Betɑni giɑ kɑ win bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ye.
Yesu u dɑ̃ru gɑru bɔ̃rusi
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 21:18-19)
12 Yen sisiru, ye bɑ doonɑ Betɑnin di, yerɑ gɔ̃ɔrɑ Yesu mɔ̀. 13 Mɑ u dɑ̃ru gɑru wɑ sɑrun di te bɑ mɔ̀ figie tɑ wurusu kpɑre. U dɑ mi, u kɑ wɑ nge tɑ mɑrɑ. Adɑmɑ ye u turɑ mi, u ǹ gɑ̃ɑnu gɑnu wɑ mɑ n kun mɔ wurusu yèn sɔ̃ sɑnɑm mɛ, mu ǹ sɑ̃ɑ ten mɑrubun sɑɑ. 14 Yesu tu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, goo kun mɑɑ ten binu dimɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ.
Win bwɑ̃ɑbɑ mɑɑ gɑri yi nuɑ.
Yesu u duɑ sɑ̃ɑ yerɔ
15 Sɑnɑm mɛ bɑ turɑ Yerusɑlɛmuɔ Yesu u dɑ sɑ̃ɑ yerɔ. Mɑ u be bɑ kiɑru dɔrɑmɔ kɑ be bɑ dwemɔ mi girɑm wɔri. U be bɑ gobi kɔsimɔn tɑbulubɑ fukurɑ, kɑ totobɛrɛ dɔrobun kitɑnu. 16 U ǹ mɑɑ dere goo u kɑ gɑ̃ɑnu bukiɑnɑ sɑ̃ɑ yeru mi. 17 Yerɑ u tɔn be sɔ̃ɔbu wɔri u nɛɛ, bɑ yoruɑ mɑ Gusunɔ u nɛɛ, <<Win diru tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ kɑnɑrun diru tɔmbu kpuron sɔ̃.>> Adɑmɑ bɛɛ i tu kuɑ gbɛnɔbun wɑ̃ɑ yeru.
18 Ye yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ gɑri yi nuɑ, yerɑ bɑ swɑɑ kɑsu bu kɑ Yesu go. Adɑmɑ bɑ nùn bɛrum sɑ̃ɑ domi tɔn wɔru ge, gɑ biti soorɑ win keu sɔ̃ɔsibun sɔ̃.
19 Ye sɔ̃ɔ kpɑ, Yesu kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ yɑrɑ wuun di.
Yesu kɑ dɑ̃ɑ te tɑ gberɑn gɑri
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 21:20-22)
20 Yen sisiru bururu, nge mɛ bɑ sɑrɔ, bɑ dɑ̃ɑ te Yesu u bɔ̃rusi mi wɑ tɑ gberɑ mɑm mɑm sere kɑ ten gbiniɔ. 21 Yerɑ Piɛɛ u yɑɑyɑ ye Yesu rɑɑ geruɑ mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni ɑ figie ye mɛɛrio ye ɑ bɔ̃rusi, wee yɑ gberɑ.
22 Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i de i n Gusunɔ nɑɑnɛ sɑ̃ɑ. 23 Kɑ geemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑwure wi u guu teni sɔ̃ɔmɔ tu seewo tu tii sure nim wɔ̃ku sɔɔ, mɑ u kun sikɑ sikɑ mɔ̀ win gɔ̃ruɔ kpɑ u n nɑɑnɛ doke ye u gerumɔ sɔɔ mɛyɑ n koo mɑɑ nùn koorɑ. 24 Yenin sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, gɑ̃ɑnu bɑɑnire ni i bikiɑmɔ kɑnɑru sɔɔ, i nɑɑnɛ dokeo mɑ i nu wɑ i mwɑ kɔ, mɛyɑ n koo mɑɑ bɛɛ kuɑ. 25 Sɑnɑm mɛ i yɔ̃ i kɑnɑru mɔ̀, ì n gɑ̃ɑnu mɔɔsinɛ kɑ goo, i ginɑ yɛ̃ro suuru kuo, kpɑ bɛɛn Bɑɑbɑ wi u wɑ̃ɑ wɔllɔ u mɑɑ bɛɛ bɛɛn torɑnu suuru kuɑ. (( 26 Adɑmɑ bɛɛ, ì kun gɑbu suuru kue, bɛɛn Bɑɑbɑ wi u wɑ̃ɑ wɔllɔ, u ǹ koo mɑɑ bɛɛ bɛɛn torɑnu suuru kuɑ.))
Mɑn diyɑ Yesu u yiiko wɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 21:23-27, Luku 20:1-8)
27 N wee, bɑ kpɑm wurɑ Yerusɑlɛmuɔ. Nge mɛ Yesu u bɔsu sɑ̃ɑ yerɔ, yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu kɑ guro gurobu bɑ nɑ win mi, 28 bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, weren yiikowɑ ɑ kɑ yeni mɔ̀. Wɑrɑ nun yiiko wɛ̃ ɑ kɑ yenin bweseru ko.
29 Yesu bu wisɑ u nɛɛ, kon bɛɛ gɑri tiɑ gɑɑ bikiɑ. Ì n kpĩɑ i mɑn ye wisɑ, sɑnɑm mɛyɑ kon bɛɛ sɔ̃ yiiko ye nɑ kɑ yeni mɔ̀. 30 Bɑtɛmu ye Yohɑnu u mɔ̀, weren yiikowɑ u kɑ mɔ̀. Gusunɔgiɑ? Nge tɔnugiɑ. I mɑn wisio.
31 Mɑ bɑ wesiɑnɑ ben tii tiinɛ sɔɔ bɑ nɛɛ, mbɑ sɑ ko nùn wisi. Tɛ̃ nɔ? Sɑ̀ n geruɑ sɑ nɛɛ Gusunɔn yiikowɑ, u koo nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ sɑ ǹ Yohɑnu nɑɑnɛ doke. 32 Sɑ̀ n mɑɑ geruɑ sɑ nɛɛ, tɔnugiɑ, to.
N deemɑ bɑ tɔmbun bɛrum mɔ domi tɔmbu kpurowɑ bɑ wurɑ kɑm kɑm mɑ Yohɑnu u sɑ̃ɑ Gusunɔn sɔmɔ.
33 Yen sɔ̃nɑ bɑ Yesu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, bɑ ǹ yɛ̃.
Mɑ Yesu mɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛnɑ kun mɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ wìn yiiko nɑ kɑ yeni mɔ̀.