21
Yesu u Yerusɑlɛmu duɑ
1 Ye bɑ Yerusɑlɛmu bɔku kuɑ bɑ turɑ wuu ge bɑ rɑ soku Bɛtefɑgiɔ, Olifin guurɔ mɑ Yesu u win bwɑ̃ɑbu yiru gɔrɑ. 2 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i doo bɑru kpɑɑ te i mɛɛrɑ bɛɛn wuswɑɑɔ mi. Miyɑ i ko yɑnde kɛtɛku wɑ kɑ gen buu nu sɔri. I nu sɔsiɑmɑ i kɑ mɑn nɑɑwɑ. 3 Goo ù n bɛɛ gɑ̃ɑnu bikiɑ, i nɛɛ, Yinniwɑ u nin bukɑtɑ mɔ. Mii mii bɑ koo de i kɑ nu nɑ.
4 Yeni yɑ kuɑ kpɑ Gusunɔn sɔmɔn gɑri yini yi kɑ koorɑ yi yi nɛɛ,
5 <<I Yerusɑlɛmugibu sɔ̃ɔwɔ i nɛɛ, wee, ben sunɔ sisi ben mi.
Wi, tɔn duuduowɑ, u kɛtɛku sɔni, kɛtɛku buu kpɛmbu.>>
6 Mɑ bwɑ̃ɑ be, bɑ dɑ bɑ kuɑ ye Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ. 7 Bɑ kɑ kɛtɛku ge kɑ gen buu nɑ. Bɑ ben bekɑ tɛriɑ nin wɔllɔ mɑ bɑ derɑ Yesu u sɔni. 8 Mɑ tɔn wɔru gɑ gen bekɑ tɛriɑ swɑɑ sɔɔ. Gɑbɑ bɑ̃ɑ kɑko bekusu bɔɔrɑ bɑ tɛriɑ swɑɑɔ. 9 Tɔn be bɑ nùn gbiiye kɑ be bɑ nùn swĩi biruɔ, bɑ gbɑ̃rɑmɔ bɑ mɔ̀, su Dɑfidin sikɑdobu wɔlle suɑ. U sɑ̃ɑwɑ domɑrugii. U sisi kɑ Yinnin yĩsiru! Su Wɔrukoo wɔlle suɑ.
10 Ye u duɑ Yerusɑlɛmuɔ, wuugibu kpuro bɑ biti soorɑ bɑ mɔ̀, wɑrɑ wini.
11 Tɔn wɔru gɑ nɛɛ, Gusunɔn sɔmɔ Yesuwɑ, Gɑlilen Nɑsɑrɛtigii.
Yesu u duɑ sɑ̃ɑ yerɔ
12 Yesu u duɑ sɑ̃ɑ yerɔ mɑ u be bɑ kiɑru dɔrɑmɔ kɑ be bɑ dwemɔ girɑ min di. U be bɑ gobi kɔsimɔn tɑbulubɑ fukurɑ, kɑ totobɛrɛ dɔrobun kitɑnu. 13 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔn gɑri nɛɛ, <<Nɛn dirɑ ko n sɑ̃ɑwɑ kɑnɑrun diru.>> Adɑmɑ bɛɛ i tu gɔsiɑ gbɛnɔbun wɑ̃ɑ yeru.
14 Yerɑ wɔ̃kobu kɑ yɛmɔbɑ nɑ win mi sɑ̃ɑ yeru mi mɑ u bu bɛkiɑ. 15 Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robɑ mɔru kuɑ ye bɑ mɑɑmɑɑki wɑ ye u kuɑ, kɑ mɑɑ bii be bɑ gbɑ̃rɑmɔ sɑ̃ɑ yerɔ bɑ mɔ̀, su Dɑfidin sikɑdobu wɔlle suɑ. 16 Mɑ bɑ Yesu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ sere nɔɔmɔ ye bɑ gerumɔ?
Mɑ Yesu nɛɛ, oo, i ǹ gɑrire Gusunɔn gɑri sɔɔ mi bɑ nɛɛ, <<A derɑ bii piiminu kɑ bii wɛ̃ɛnu nu nun siɑrɑmɔ.>>
17 Yen biru u bu deri u doonɑ wuu min di u dɑ Betɑniɔ u kpunɑ mi.
Yesu dɑ̃ru gɑru bɔ̃rusi
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 11:12-14, 20-24)
18 Sisiru bururu nge mɛ Yesu gɔsirɔ wuu mi, gɔ̃ɔrɑ nùn mɔ̀. 19 U dɑ̃ru gɑru wɑ swɑɑ bɑɑrɔ te bɑ rɑ soku figie. U tu susi, ɑdɑmɑ wurusu tɔnɑwɑ u wɑ mi. Yerɑ u tu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ǹ mɑɑ wɑ̃ɑ ɑ binu mɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ.
Mɑ yɑnde, figie ye, yɑ gberɑ. 20 Win bwɑ̃ɑbɑ yɑbu ye wɑ mɑ biti bu mwɑ. Bɑ Yesu bikiɑ bɑ nɛɛ, ɑmɔnɑ figie ye, yɑ kɑ gberɑ mɛ mii mii.
21 Yesu bu wisɑ u nɛɛ, kɑ geemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, ì n nɑɑnɛ doke mɑ i ǹ sikɑ mɔ̀, i ko kpĩ i ko ye nɑ figie ye kuɑ. N ǹ mɑm mɛ tɔnɑ, i ko mɑɑ kpĩ i guu teni sɔ̃ tu wukuro min di tu dɑ tu nim wɔ̃ku wɔri. Yɑ koo mɑɑ koorɑ mɛ. 22 Mɑ i nɑɑnɛ doke, ye i bikiɑ kɑnɑru sɔɔ ye kpurowɑ i ko wɑ i mwɑ.
Mɑn diyɑ Yesu u yiiko wɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 11:27-33, Luku 20:1-8)
23 Yesu duɑ sɑ̃ɑ yerɔ u keu sɔ̃ɔsimɔ. Yerɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ guro gurobu bɑ dɑ win mi bɑ nɛɛ, weren yiikowɑ ɑ kɑ yeni mɔ̀. Wɑrɑ nun yiiko ye wɛ̃.
24 Yesu bu wisɑ u nɛɛ, nɛn tii kon bɛɛ gɑri tiɑ gɑɑ bikiɑ. Ì n mɑn wisɑ, nɛn tii kon bɛɛ sɔ̃ wìn yiiko nɑ kɑ yeni mɔ̀. 25 Wɑrɑ u Yohɑnu gɔrimɑ u kɑ bɑtɛmu ko. Gusunɔ? Nge tɔnu.
Mɑ bɑ gerumɔ ben tii tiinɛ sɔɔ bɑ mɔ̀, sɑ̀ n nɛɛ Gusunɔwɑ, u koo sun bikiɑ mbɑn sɔ̃nɑ sɑ ǹ Yohɑnu nɑɑnɛ doke. 26 Sɑ̀ n mɑɑ nɛɛ, tɔmbɑ, ye tɔn wɔru gɑ koo ko sɑ yen bɛrum mɔ, domi be kpurowɑ bɑ Yohɑnu gɑrisi Gusunɔn sɔmɔ.
27 Yerɑ bɑ Yesu wisɑ bɑ nɛɛ, sɑ ǹ yɛ̃.
Mɑ Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, to, ǹ n mɛn nɑ, nɛn tii nɑ ǹ mɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ wìn yiiko nɑ kɑ yeni mɔ̀.
Bibu yirun mɔndu
28 Yesu mɑɑ nɛɛ, ɑmɔnɑ i wɑ. Durɔ goo win bii tɔn durɔbu yiru mɔ. Mɑ u gbiikoo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bii wunɛ, ɑ doo ɑ sɔmburu ko nɛn gbɑɑrɔ gisɔ. 29 Mɑ u nɛɛ, nɑ ǹ dɔɔ. Adɑmɑ ye n sosi u bwisikɑ mɑ u dɑ. 30 Mɑ u mɑɑ dɑ u win bii yiruse wini sɔ̃ɔwɑ mɛ. Bii wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, too, bɑɑbɑ, kon dɑ. Adɑmɑ u ǹ de. 31 Be yiru ye sɔɔ, wɑrɑ u tundon kĩru kuɑ.
Bɑ nɛɛ, gbiikoo wi.
Yerɑ Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑ geemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, gbere mwɑɔbu kɑ kurɔ tɑnɔbu bɑ koo bɛɛ gbiiyɑ bu dɑ mi Gusunɔ u bɑndu swĩi. 32 Domi Yohɑnu nɑ u bɛɛ swɑɑ geɑ sɔ̃ɔsi, mɑ i ǹ nùn nɑɑnɛ doke. Adɑmɑ gbere mwɑɔbu kɑ kurɔ tɑnɔbu beyɑ bɑ nùn nɑɑnɛ doke. Wee bɛɛ, bɑɑ mɛ i ye wɑ i ǹ gɔ̃ru gɔsie i nùn nɑɑnɛ doke.
Gbɑɑ wuko kɔ̃sobun gɑri
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 12:1-12, Luku 20:9-19)
33 Yesu mɑɑ nɛɛ, i kpɑm mɔndu gɑru swɑɑ dɑkio. Yɛnu yɛ̃ro goo u dɑ̃ɑ gbɑɑru kuɑ mɑ u tu kɑrɑ kuɑ, mɑ u dɑ̃ɑ bii gɑmɑ yeru kuɑ mɑ u gbɑɑ kɔ̃sobun diru bɑnɑ. Yen biru u gbɑɑ wukobu kɑsu u bu ye nɔmu bɛriɑ mɑ u sɑnum dɑ. 34 Sɑnɑm mɛ dɑ̃ɑ binun sɔribu turɑ u win sɔm kowobu gɔrɑ gbɑɑ wuko ben mi, bu win bɔnu mwɑɑmɑ. 35 Adɑmɑ gbɑɑ wuko be, bɑ bu kunisi bɑ turo so, mɑ bɑ turo go, mɑ bɑ itɑse kpenu kɑsukɑ. 36 Yɛnu yɛ̃ro wi, u kpɑm bu gɑbu gɔriɑ be bɑ gbiikobu dɑbiru kere. Dɑɑ tiɑ yerɑ bɑ ben tii kuɑ. 37 Yen biru u bu win bii gɔriɑ u nɛɛ, bɑ koo nɛn bii bɛɛrɛ wɛ̃. 38 Adɑmɑ sɑɑ ye gbɑɑ wuko be, bɑ bii wi wɑ bɑ gerunɑ bɑ nɛɛ, i ǹ nùn wɑ wi u koo rɑ gbɑɑ te tubi di? I de su nùn go kpɑ gbɑɑ te, tu ko bɛsɛgiru. 39 Mɑ bɑ nùn sɛ̃re bɑ yɑrɑ gbɑɑ ten min di bɑ go.
40 Yesu u bu bikiɑ u nɛɛ, sɑnɑm mɛ gbɑɑ yɛ̃ro win tii u koo nɑ, mbɑ u koo gbɑɑ wuko be kuɑ.
41 Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, nɔni swɑ̃ɑrun gɔɔwɑ u koo kɑ tɔn kɔ̃so be go, kpɑ u gbɑɑ wukobu gɑbu win gbɑɑru nɔmu sɔndiɑ, be bɑ ko n dɑ nùn win bɔnu wɛ̃ dɑ̃ɑ binun sɔribun sɑɑ sɔɔ.
42 Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ǹ gɑrire Gusunɔn gɑri sɔɔ mi bɑ nɛɛ,
<<Kpee te bɑnɔbɑ yinɑ, terɑ tɑ kuɑ gɑni gɔmburun dɑm.
Yinniwɑ ye kuɑ, mɑ n kuɑ mɑɑmɑɑki bɛsɛn nɔni sɔɔ.>>
43 Yen sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑ koo bɛɛ Gusunɔn bɑndu wɔrɑri kpɑ bu tu bweseru gɑru wɛ̃ te tɑ koo bɑn te mɛm nɔɔwɑ. (( 44 Bɑɑwure wi u koo kpee te wɔri tɑ koo nùn bɔɔku, wi tɑ mɑɑ wɔri tɑ koo nùn nɑmwɑ munu munu.))
45 Ye yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ Fɑlisibɑ bɑ Yesun mɔn ni nuɑ, bɑ tubɑ mɑ beyɑ u kɑ yɑ̃. 46 Yerɑ bɑ swɑɑ kɑsu bu kɑ nùn mwɑ. Adɑmɑ bɑ tɔn wɔrun bɛrum kuɑ yèn sɔ̃ gɑ nùn gɑrisi Gusunɔn sɔmɔ.