18
Gɔmini kɑ siri kowon gɑri
1 Yesu u bu mɔn teni kuɑ u kɑ bu sɔ̃ɔsi mɑ n weenɛ bɑ n dɑ n kɑnɑru mɔ̀ wɛ̃rɑbu sɑri. 2 U nɛɛ, siri kowo goo wɑ̃ɑ wuu mɑro gɑgu sɔɔ, wi u ǹ Gusunɔ nɑsie, u ǹ mɑɑ goon bɛɛrɛ yɛ̃. 3 Wuu teu ge sɔɔ, gɔmini goo mɑɑ wɑ̃ɑ mi. U rɑ nɛ win mi, u nɛɛ, u bu sirio wi kɑ win yibɛrɛ. 4 U yinɑ n tɛ. Adɑmɑ yen biru u bwisikɑ u nɛɛ, bɑɑ mɛ nɑ ǹ Gusunɔ nɑsie, mɑ nɑ ǹ goon bɛɛrɛ yɛ̃, 5 kɑ mɛ, yèn sɔ̃ gɔmini wini u mɑn bɑnde, kon bu siriɑ kɑ win yibɛrɛ, kpɑ u ku mɑɑ mɑn bɑɑsi.
6 Yinni u nɛɛ, i nɔɔwɔ ye siri kowo kɔ̃so wi, u geruɑ. 7 Kɑɑ sere gere Gusunɔ? U ǹ koo win tiin tɔmbu siriɑ be bɑ nùn wuri koosimɔ bururu kɑ yokɑ? U koo tɛ u sere bu nɔɔri? 8 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ u koo bu siriɑ kɑ sɛndɑru. Kɑ mɛ, sɑnɑm mɛ Tɔnun Bii u koo nɑ u koo nɑɑnɛ dokebu deemɑ tem mɛ sɔɔ?
Fɑlisi kɑ gbere mwɑɔn
kɑnɑru
9 U kpɑm mɔn teni kuɑ tɔmbu gɑbun sɔ̃ be bɑ tii mɛɛrɑ geegibu, mɑ bɑ gɑbu gɛmɑ. 10 U nɛɛ, tɔmbu yiru bɑ duɑ sɑ̃ɑ yerɔ bu kɑ kɑnɑru ko. Turo sɑ̃ɑwɑ Fɑlisi, turo mɑɑ gbere mwɑɔ. 11 Fɑlisi wi, u yɔ̃ u kɑnɑru mɔ̀ u win tiin gɑri mɔ̀ u nɛɛ, Gusunɔ nɑ nun siɑrɑ yèn sɔ̃ nɑ ǹ sɑ̃ɑ nge be bɑ tie, be bɑ sɑ̃ɑ tɑki diobu kɑ kɔ̃sɑn kowobu kɑ sɑkɑrɑ kowobu kɑ mɑm gbere mwɑɔ nge durɔ wini. 12 Nɑ rɑ nɔɔ bɔke nɔn yiru ɑlusumɑ tiɑ sɔɔ. Nɑ rɑ mɑɑ nɛn mɔru kpuron wɔkuru bɑɑteren wɔllɔ tiɑ wɛ̃. 13 Gbere mwɑɔ wi, u yɔ̃rɑ n dɛsire, u ǹ kɑ̃kɑ u win nɔni sue wɔllɔ, mɑ u tii bɔkuɑ u nɛɛ, Gusunɔ, nɑ sɑ̃ɑwɑ toro, ɑ nɛn wɔnwɔndu wɑɑwo. 14 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ gbere mwɑɔ wiyɑ u gem wɑ Gusunɔn wuswɑɑɔ u kɑ wɑ yɛnuɔ n kere win beruse. Domi bɑɑwure wi u tii suɑ wɔllɔ bɑ koo nùn kɑwɑ. Wi u mɑɑ tii kɑwɑ bɑ koo nùn suɑ wɔllɔ.
Yesu bibu kɑnɑru kuɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 19:13-15, Mɑɑku 10:13-16)
15 Bɑ kɑ bibu nɑɑmɔ Yesun mi bɑɑ kɑ bii wɛ̃ɛnɔ u kɑ nu nɔmu sɔndi. Adɑmɑ ye win bwɑ̃ɑbu bɑ ye wɑ bɑ bu gerusi. 16 Mɑ Yesu u bibu sokɑ win mi u nɛɛ, i de bibu bu nɑ nɛn mi, i ku bu yinɑri, domi Gusunɔ u bɑndu swĩi tɔmbun sɔ̃ be bɑ kɑ bu weenɛ. 17 Kɑ geemɑ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑwure wi u kun bɑn te Gusunɔ u swĩi wure nge mɛ bii u rɑ win mɔwɔbu wure, u ǹ kpɛ̃ u n sɑ̃ɑ bɑn tegii.
Gobigii goon gɑri
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 19:16-30, Mɑɑku 10:17-31)
18 Wirugii goo u Yesu bikiɑ u nɛɛ, yinni, ɑ sɑ̃ɑwɑ tɔn geo. Mbɑ nɑ kon ko n kɑ wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpe wɑ.
19 Yesu nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn sokumɔ geo. Goo sɑri wi u sɑ̃ɑ geo mɑ n kun mɔ Gusunɔ turo. 20 A woodɑ yɛ̃ ye yɑ gerumɔ yɑ nɛɛ, <<i ku sɑkɑrɑru ko, i ku tɔnu go, i ku gbɛni, i ku seedɑ weesugiɑ di, i bɛɛn tundo kɑ mɛro bɛɛrɛ wɛ̃.>>
21 Mɑ durɔ wi, u nɛɛ, yeni kpurowɑ nɑ wiru kpĩiyɛ sɑɑ nɛn ɑluwɑɑsirun di.
22 Ye Yesu u yeni nuɑ u kpɑ, u kpɑm nɛɛ, gɑ̃ɑ teenɑ nu nun tie. A dɔro kpuro ye ɑ mɔ, kpɑ ɑ sɑ̃ɑrobu yen gobi bɔnu kuɑ, kɑɑ n dukiɑ mɔ wɔllɔ. Yen biru ɑ nɑ ɑ mɑn swĩi.
23 Ye durɔ wi, u yeni nuɑ win nukurɑ sɑnkirɑ, domi dukiɑ bɑkɑgiiwɑ. 24 Ye Yesu u nùn mɛɛrɑ u nɛɛ, kɑ geemɑ n kɑ dukiɑgibu sɛ̃wɑ bu kɑ bɑn te Gusunɔ u swĩi wurɑ. 25 Domi dukiɑgii u kɑ bɑn te wurɑ, yen sɛ̃sɔ gɑ kpɑ̃ gɑ kere yooyoo gu du yɑburɑn wɛ̃rɔ gu yɑri.
26 Be bɑ nùn swɑɑ dɑki bɑ nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, wɑrɑ koo kpĩ u fɑɑbɑ wɑ.
27 Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ye tɔnu kpɑnɛ, Gusunɔ kun ye kpɑnɛ.
28 Piɛɛ u nɛɛ, n wee sɑ deri kpuro ye sɑ mɔ, sɑ nun swĩi.
29 Mɑ Yesu u nɛɛ, kɑ geemɑ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, goo sɑri wi u win yɛnu deri bɑn te Gusunɔ u swĩin sɔ̃ ǹ kun mɛ win kurɔ ǹ kun mɛ win mɑɑbu kɑ win wɔnɔbu ǹ kun mɛ win mɛro kɑ win tundo ǹ kun mɛ win bibu, 30 kpɑ u kun wɑ u mwɛ sɑɑ yeni sɔɔ n kere ye u deri, kɑ kpɑm wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpe siɑ.
Yesu u win gɔɔ kɑ win seebun
gɑri mɔ̀ nɔn itɑse
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 20:17-19, Mɑɑku 10:32-34)
31 Yesu u wɔkurɑ yiru ye sokɑ win mi mɑ u nɛɛ, n wee sɑ Yerusɑlɛmu dɔɔ. Ye Gusunɔn sɔmɔbɑ yoruɑ Tɔnun Biin sɔ̃ kpuro, yɑ koo koorɑ. 32 Domi bɑ koo nùn tɔn tukobu nɔmu sɔndiɑ bu nùn yɑɑkoru ko, bu nùn nɔni sɔ̃, kpɑ bu nùn yɑ̃ɑtɑm sie. 33 Bɑ̀ n mɑɑ nùn so bɑ kpɑ bɑ koo nùn go, kpɑ u se gɔrin di sɔ̃ɔ itɑse.
34 Adɑmɑ bwɑ̃ɑ be, bɑ ǹ gɑ̃ɑnu tubɑ gɑri yi sɔɔ. N bu wini ye u kɑ yɑ̃. Gɑri yi kun bu yeeri.
Yesu u wɔ̃ko bɛkiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 20:29-34, Mɑɑku 10:46-52)
35 Nge mɛ Yesu u Yeriko duɔ, wɔ̃ko goo u sɔ̃ swɑɑ nɔɔwɔ u bɑrɑ mɔ̀. 36 Ye u tɔn wɔrun dɑmu nuɑ gɑ sɑrɔ, yerɑ u bikiɑ mbɑ n kuɑ. 37 Mɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Yesu Nɑsɑrɛtigiiwɑ u sɑrɔ. 38 Mɑ u nɔɔgiru suɑ u nɛɛ, Yesu Dɑfidin sikɑdobu, ɑ nɛn wɔnwɔndu wɑɑwo.
39 Be bɑ sĩimɔ wuswɑɑɔ bɑ nùn gerusi bu kɑ nùn mɑrisiɑ. Adɑmɑ u wure u gbɑ̃rɑ n kere yellu u nɛɛ, Dɑfidin sikɑdobu, ɑ nɛn wɔnwɔndu wɑɑwo.
40 Yesu u yɔ̃rɑ mɑ u nɛɛ, bu kɑ nùn nɑ. Ye wɔ̃ko wi, u tunumɑ Yesu nùn bikiɑ u nɛɛ, 41 mbɑ ɑ kĩ n nun kuɑ.
U nɛɛ, Yinni, nɑ kĩ n yɑm wɑwɑ.
42 Mɑ Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ yɑm wɑɑwo, wunɛn nɑɑnɛ dokebu nun bɛkiɑ.
43 Yɑnde u yɑm wɑ, mɑ u Yesu swĩi u Gusunɔ siɑrɑmɔ. Sɑnɑm mɛ tɔn wɔru ge kpuro, bɑ ye wɑ mɑ bɑ Gusunɔ sɑɑbu kuɑ.