Porapaika nancambelai susa ponikaa
22:1-14
22
1 Nololita mbii-mo i Yesus ri tou dea ante porapaika. 2 Nanguli-Ya: “Poparentaa nu Allatala tarina ewa porapaika ei: Naria sadua mbagou nowia susa ponikaa nu ana-na baleilo. 3 Mbagou ee nantudu batua-batua-na malou mantomunaka tou-tou to nikasowai ri susa ee. Agiana tou-tou ee tado nadota namei. 4 Naopu ee nitudu mbiimo nu mbagou ee batua-batua-na to ntanina. Nanguli-ya si sira: Ulikaka tou to nikasowai etu: Kondia posusa ei nasadiamo. Japi, pade ana-ana nu japi-ku to narudu nisambalemo. Sumaweena nasadia puramo. Kameimo komi ri susa ponikaa ei! 5 Agiana tou-tou to nikasowai ee tado nampaherouka-ya. Naria to nalou dodo ri bonde-na, naria to nalou nourusi dodo popaeloa-na, 6 pade to ntani mbiina nosoko batua-batua nu mbagou ee, noduasi-ra pade nopatesi-ra. 7 Pamparonge nu mbagou ee kajadia ee, nasodo mpuu-ya. Nitudu-namo surodado-na malou mopatesi sumawee topepatesi ee, pade mosuwee ngata-ra. 8 Naopu ee, nipokio-namo batua-batua-na, pade nanguli: Susa ponikaa nasadiamo, agiana sumawee to nikasowai-ku tado masipato mamei. 9 Kou-mo komi bulawee ee ri dala-dala bete, pade kasowaimo pakadea-dea tou bona mamei ri susa ponikaa ei. 10 Pade nalou mpuumo batua-batua ee. Nalou-ramo ri dala-dala bete pade nopasintobu sumawee tou to nirata-ra isee, sumawee tou to nabelo bo to nadaa. Jadi naponumo sou ponikaa ee ante torata-torata. 11 Naopu ee nesuamo mbagou ee bona mangkalio sumawee torata. Nikalio-na naria sadua torata ri susa ponikaa ee tado nampake powaru mosusa. 12 Nipekutana-yamo nu mbagou ee: Abi, nuapa pade namala-ko nesua isei bo ee tado nampake powaru posusa-ko? Tado nadota tou ee nowotu. 13 Pade nangulimo mbagou ee ri batua-batua-na: Silumo pale bo paa nu tou ei, pade tadiaka-yamo ri sawalikuna, ri kadediana. Isee-ya kana mokeo pade mantodosaka kapepaa.”
14 Pade nipakaopumo ni Yesus porapaika ee ante lolita ewa ei: “Nadea to nipokio, agiana saodi ngkola to nipelisi.”
Nancambelai pobayari balasitee ri Mbagou Bete
15 Naopu ee nanculimo tou-tou to Farisi ee, pade nolibu mampololita beiwa dalana bona mamala-ra mopanawu i Yesus ante pepekutana-pepekutana. 16 Nitudu-ramo ana-ana guru-ra ante basangkia dua tou to namposambira i mbagou Herodes nalou nampekutana i Yesus ewa ei: “Guru nincani-ka Iko to nanoro. Iko nepatuduki ante kakonoana nancambelai dota nu Allatala ri manusia. Iko tado naeka si yema-yema, apaa tado nangkalio lence-Ko. 17 Jadi, ulimo si kami: Ande mantutu atura nu agama-ta, mamala-da mobayari balasitee ri Mbagou Bete ba tado?” 18 Agiana nincanida ni Yesus kadaa nu rara-ra, pade nanguli-Yamo: “Hee tou-tou to nabelo wongko! Nuapa pade madota mi-panawu Ku-mo? 19 Popakalioka-Ku mata nu doi to nipake-mi nobayari balasitee.” Nipopakalioka-ra Ya-mo sampeka doi salaka. 20 Nipekutana-ramo ni Yesus: “Gambara pade sanga yema ei?” 21 Nesono-ra: “Mbagou Bete.” Nangulimo i Yesus si sira: “Ande iweetu wea, weikakamo Mbagou Bete nuanu to masipato raweikaka Mbagou Bete, pade weikakamo Allatala nuanu to masipato raweikaka Allatala.” 22 Namparonge pesono ni Yesus ee, namoleara-ramo. Kaopuana nangkosu-ramo lako ri ngayo ni Yesus.
Pepekutana nu to Saduki nancambelai katuwua mpanculi
22:23-33
23 Ri eo ee mbii, basangkia dua to saduki namei si Yesus. Isira ei to tado namparisaya bakote tou to namatemo kana matuwu mpanculi. 24 Nanguli-ra si Yesus: “Guru, i Musa nepatuduki ewa ei: Ande sadua baleilo mamate, pade tou ee tado noana-ya, sarara-na kana mampobangkele balu-na bona maria muli nu tou to namate ee. 25 Naria tou papitu samposarara neari riolo-ka isei. To ulumbua nobangkele, agiana tadopa noana-ra namate-yamo. Nangkajadika balu-na nipobangkele nu tuei-na karodua. 26 Tadopa noana-ra, namate mbiimo tuei-na karoduana ee. Nuanu ewa ee najadi mbii ri sarara-na katotoluna duuna ri to kapapituna. 27 Kaopuana bangkele ee mbii namate. 28 Jadi, yema ntotoda baleilo nu bangkele ee ande rapakatuwu mpanculi ngoni tou to namatemo? Apaa tou papitu ee nampobangkele pura-ya.” 29 Nesono i Yesus: “Nasala mpuu-da komi, apaa tado nincani-mi isi nu Buku Nagasa, pade tado mbii nincani-mi kuasa nu Allatala. 30 Tempo nu tou to namatemo matuwu mpanculi ngoni, katuwu-ra masimbei ewa malaeka-malaeka ri suruga. Tadomo moncambokoki-ra. 31 Tado-pa naria nibasa-mi nuapa to niuli nu Allatala nancambelai to namate matuwu mpanculi? Allatala nanguli: 32 Yaku-mo Allatala ni Abraham, Allatala ni Isak pade Allatala ni Yakub. Allatala ee tado Allatala nu tou namatemo, agiana Allatala nu tou natuwu!” 33 Namparonge pesono ni Yesus ee, namolearamo tou dea ee ri pepatuduki-Na.
Poko nu parenta
22:34-40
34 Pamparonge nu tou-tou to Farisi bakote i Yesus nowia tou-tou to Saduki ee tadomo natepowotu, notobu-ramo. 35 Naria sadua topande ri Buku Taurat lako riolo-ra nampesoba mopanawu i Yesus ante sangaya pepekutana. 36 Nanguli-ya: “Guru, parenta nuapa to najadi poko nu parenta Taurat?” 37 Nesono i Yesus: “Potowemo Pue Allatala-mu ante rara mpuu-mu, ante sumawee tuwu-mu, pade ante sumawee pekiri-mu. 38 Ee-mo parenta paramulana to najadi poko ntoto nu parenta Taurat! 39 Parenta karongayana nasimbei ante paramulana ee: Potowemo singkapada manusia-mu ewa pampotowe-mu koro dodo-mu. 40 Sumawee parenta Taurat to niwei ni Musa pade pepatuduki nu nabi-nabi, pokona ri parenta rongaya ee.”
Katetokaiaa ni Yesus pade i Daud
22:41-46
41 Ranca nu tou-tou to Farisi nosintobu-dapa isee, nepekutanamo i Yesus si sira: 42 “Beiwa pamparata-mi nancambelai Mbagou Topepakasalama to nitipa nu Allatala? Muli ni yema-Ya?” Nesono-ra: “Muli ni Daud.” 43 Nanguli i Yesus: “Ande iwee-da wea, nuapa sabana pade niulimo ni Daud bakote Mbagou Topepakasalama to nitipa nu Allatala ee Pue-na? Apaa ante penini nu Inosa Gasa, i Daud nanguli ewa ei:
44 I Pue nanguli si Pue-ku:
posundamo mbira ri ngkana-Ku,
duuna Ku-powia bali-bali-Mu matundu si-Ko.
45 Jadi ande i Daud dodo nanguli Mbagou Topepakasalama to nitipa nu Allatala ee Pue-na, beiwa mbii pade niuli-Yamo muli ni Daud?” 46 Tado namo sadua-ra namala nosonoi i Yesus. Pade nopamula lako ri eo ee, tado-mo naria to nabia nampekutana banuapa-pa si-Ya.