22
Wirugibɑ wesiɑnɑmɔ
bu kɑ Yesu go
1 Pɛ̃ɛ ye bɑ kun seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑru, te bɑ rɑ soku Gɔɔ sɑrɑribu tɑ turuku kuɑ. 2 Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ bwisi bɛrinɑmɔ bu kɑ Yesu go domi bɑ tɔn wɔrun bɛrum mɔ.
Yudɑsi u kĩ u Yesu
wirugibu nɔmu sɔndiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:14-16, Mɑɑku 14:10-11)
3 Yerɑ Setɑm yɑ duɑ Yudɑsin gɔ̃ruɔ wi bɑ sokumɔ Isikɑriɔtu. U sɑ̃ɑwɑ bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru yen turo. 4 Mɑ u dɑ u nɔɔ tiɑ kuɑ kɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ sɑ̃ɑ yerun kɔ̃sobun wirugibu u kɑ bu Yesu nɔmu sɔndiɑ. 5 Ben nukurɑ dorɑ mɑ bɑ wesiɑnɑ bu kɑ nùn gobi kɛ̃. 6 U wurɑ, mɑ u swɑɑ kɑsu u kɑ bu Yesu nɔmu sɔndiɑ sɑɑ ye n weenɛ kpɑ tɔn wɔru gɑ kun yɛ̃.
Yesun sɔɔru
Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibun sɔ̃
7 Pɛ̃ɛ ye bɑ kun seeyɑtiɑ doken tɔ̃ru tè sɔɔ bɑ rɑ Gɔɔ sɑrɑribun yɑ̃ɑnu go, tɑ tunumɑ. 8 Mɑ Yesu u Piɛɛ kɑ Yohɑnu gɔrɑ u nɛɛ, i doo i Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɔɔru ko su kɑ te di.
9 Bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, mɑnɑ u kĩ bu ten sɔɔru ko.
10 U bu wisɑ u nɛɛ, n wee, ì n wuu duɑ i kpɑ i ko kɑ durɔ goo yinnɑ u nim tooru sɔɔwɑ. I nùn swĩiyɔ yɛnu mi u duɑ, 11 kpɑ i yɛnu gen yɛ̃ro sɔ̃ i nɛɛ, yinni nɛɛ, diru mɑnɑ u koo be Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru di kɑ win bwɑ̃ɑbu. 12 Yɛ̃ro u koo bɛɛ gidɑmbisɑ bɑkɑ sɔ̃ɔsi ye bɑ sɔnwɑ. Miyɑ i ko sɔɔru ko.
13 Bɑ doonɑ mɑ bɑ bɑɑyere deemɑ nge mɛ u rɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ, mɑ bɑ Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɔɔru kuɑ.
Yinnin dĩɑ domɑruginu
14 Sɑɑ yɑ turɑ, mɑ Yesu u sinɑ u kɑ di kɑ win gɔrobu sɑnnu. 15 Mɑ u nɛɛ, nɑ kĩɑ gem gem n Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑ teni di kɑ bɛɛ sɑnnu n sere nɔni sɔ̃ɔrɑ. 16 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mɑ nɑ ǹ mɑɑ te dimɔ sere tu kɑ koorɑ bɑn te Gusunɔ u swĩi sɔɔ.
17 Yerɑ u nɔrɑ suɑ u Gusunɔ siɑrɑ mɑ u nɛɛ, i tɑm nɔrɑ ye mɔɔ i nɔ bɛɛ kpuro. 18 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, sɑɑ tɛ̃n di nɑ ǹ mɑɑ tɑm mɛni nɔrumɔ sere Gusunɔ u kɑ bɑndu swĩi.
19 Yen biru u pɛ̃ɛ suɑ. Ye u Gusunɔ siɑrɑ u kpɑ, u ye mururɑ u bu wɛ̃ u nɛɛ, yeniwɑ nɛn wɑsi ((yi bɑ wɛ̃ bɛɛn sɔ̃. I n dɑ yeni ko i n kɑ mɑn yɑɑye. 20 Ye bɑ dim kpɑ, u mɑɑ nɔrɑ suɑ u bu wɛ̃ u nɛɛ, nɔrɑ yeniwɑ nɔɔ mwɛɛ kpɑɑru te bɑ sire kɑ nɛn yɛm mɛ mu yɑri bɛɛn sɔ̃.)) 21 Adɑmɑ n wee, wi u koo mɑn dɔmɛ, win nɔmu gɑ wɑ̃ɑ gbɛ̃ɛrɔ kɑ nɛguu sɑnnu. 22 Tɔnun Bii u doonɔ nge mɛ Gusunɔ u yi, ɑdɑmɑ nɔni swɑ̃ɑrugiiwɑ wi u koo nùn dɔmɛ.
23 Mɑ bɑ bikiɑnɑɑ toruɑ, wɑrɑ u koo yen bweseru ko ben suunu sɔɔ.
Tɔnwerorun sikirinɔ
24 Mɑ sikirinɔ gɑ kpɑm seewɑ Yesun bwɑ̃ɑbun suunu sɔɔ, bɑ bikiɑnɑmɔ ben wi u koo ko tɔnwero. 25 Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, hɑnduniɑ min sinɑmbɑ bɑ ben tɔmbu dɑm dɔremɔ, kɑ mɛ, bɑ bu sokumɔ geɑn kowobu. 26 Adɑmɑ i ku de n sɑ̃ɑ mɛ bɛɛn mi. I de bɛɛ kpuron tɔnwero u n sɑ̃ɑ nge bɛɛ kpuron yɑ̃kɑbu, kpɑ wi u sɑ̃ɑ wirugii u n sɑ̃ɑ nge sɔmɔ. 27 Wɑrɑ kere, wi u dimɔ? Nge wi u kɑ dĩɑnu nɑɑmɔ. N ǹ wi u dimɔ? Wee, nɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ nge sɔmɔ.
28 Bɛɛ i kɑ mɑn tɛmɑnɑ nɛn lɑɑkɑri mɛɛribun sɑɑ sɔɔ. 29 Yen sɔ̃nɑ nge mɛ nɛn Bɑɑbɑ u mɑn bɑndu yiiyɑ, mɛyɑ nɑ mɑɑ bɛɛ ɑyeru yiiye, 30 i kɑ di i nɔ kɑ nɛ sɑnnu nɛn bɑndu sɔɔ, kpɑ i n sɔ̃ sinɑ kitɑnu wɔllɔ i kɑ Isirelibɑn bwesenu wɔkurɑ yiru siri.
Yesu u nɛɛ, Piɛɛ koo nùn siki
31 Mɑ Yinni u nɛɛ, Simɔɔ Simɔɔ, Setɑm yɑ sɑɑ wɑ yu kɑ bɛɛ sɑrɑ nge ɑlikɑmɑ. 32 Adɑmɑ nɑ kɑnɑru kuɑ wunɛn sɔ̃ kpɑ wunɛn nɑɑnɛ dokebu bu ku kɑ kpe. Sɑnɑm mɛ ɑ gɔsirɑmɑ nɛn mi, ɑ wunɛn berusebu dɑm kɛ̃ɛyɔ.
33 Piɛɛ nɛɛ, Yinni nɑ sɔɔru kpɑ n kɑ nun dɑ pirisɔm sɔɔ kɑ gɔɔ sɔɔ.
34 Mɑ Yesu u nɛɛ, Piɛɛ nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, gisɔ goo dɔɔ gu sere swĩ kɑɑ mɑn siki nɔn itɑ ɑ nɛɛ, ɑ ǹ mɑn yɛ̃.
Yɑnsurɔru kɑ bɔɔ
wuu dɑɑtiru kɑ tɑkobi
35 U kpɑm bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑnɑm mɛ nɑ bɛɛ gɔrɑ yɑnsurɔru kɑ bɔɔ wuu dɑɑtiru kɑ bɑrɑnu sɑri, i gɑ̃ɑnu biɑ? Bɑ nɛɛ, ɑɑwo, sɑ ǹ gɑ̃ɑnu bie.
36 Mɑ u nɛɛ, to tɛ̃, wi u yɑnsurɔru mɔ u tu suo, mɛyɑ mɑɑ wi u bɔɔ wuu dɑɑtiru mɔ. Wi u kun mɑɑ tɑkobi mɔ, u win yɑberu dɔro u kɑ ye dwe. 37 Domi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, nge mɛ bɑ yoruɑ, <<Bɑ nùn gɑrisi tɔn kɔ̃so.>> Yɑ ǹ koo ko yɑ kun mɑn koore mɛ. Ye n mɑɑ sɑ̃ɑ nɛn gɑri yɑ wiru goorɔ.
38 Bɑ nɛɛ, Yinni, tɑkobi yiru wee. Mɑ u nɛɛ, su yen bɑɑ deri.
Yesu u kɑnɑru mɔ̀
Olifin guuru wɔllɔ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:36-46, Mɑɑku 14:32-42)
39 Ye Yesu u yɑrɑ u dɑ Olifin guurɔ nge mɛ win dɔɔnɛ. Mɑ win bwɑ̃ɑbɑ nùn swĩi. 40 Ye bɑ turɑ yɑm mi, u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i kɑnɑru koowo kpɑ i ku du kɔkiribu sɔɔ.
41 Yen biru u kɑ bu dɛsirɑ fiiko nge mɛ tɔnu u koo kpĩ u kperu kɑrɑ tu yɔ̃rɑn sɑkɑ mɑ u yiirɑ mi, u kɑnɑru kuɑ. 42 U nɛɛ, Bɑɑbɑ ɑ̀ n kĩ, ɑ de wɑhɑlɑ ye, yu mɑn dɛsirɑri. Adɑmɑ ɑ de wunɛn kĩru tu koorɑ, n ǹ mɔ nɛgiru.
(( 43 Yerɑ Gusunɔn gɔrɑdo u nùn kuremɑ wɔllun di u kɑ nùn dɑm kɛ̃. 44 Nuku sɑnkirɑ bɑkɑnu sɔɔ u kɑnɑru mɔ̀ kɑ dɑm, mɑ win wɛnyɑnu kuɑ nge yɛm nu dɑ̃ɑkumɔ temɔ.))
45 Ye u kɑnɑru kuɑ u kpɑ, u dɑ win bwɑ̃ɑbun mi giɑ. U bu deemɑ bɑ do kɑ nuku sɑnkirɑnu. 46 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i do. I seewo i kɑnɑru ko kpɑ i ku du kɔkiribu sɔɔ.
Yesun mwɑɑbu
47 Sɑnɑm mɛ Yesu u gɑri yi mɔ̀, yerɑ tɔn wɔru gɑ tunumɑ, mɑ wi bɑ sokumɔ Yudɑsi, wɔkurɑ yiru yen turo, u bu gbiiye. U Yesu susi u kɑ nùn nɛnɛ u bɔkɑsi. 48 Mɑ Yesu nɛɛ, Yudɑsi, kɑ tɔbiri tenin bweserɑ kɑɑ kɑ Tɔnun Bii yibɛrɛbɑ nɔmu sɔndiɑ?
49 Be bɑ wɑ̃ɑ kɑ Yesu sɑnnu, ye bɑ wɑ ye n koo ko, bɑ nɛɛ, Yinni, su kɑ bu tɑkobi sɔ̃ro?
50 Mɑ ben turo u yɑ̃ku kowo tɔnweron sɔmɔ sɔ̃rɑ u win nɔm geun soo burɑ. 51 Mɑ Yesu nɛɛ, i den derio mɛ.
Mɑ u durɔ win soo ge bɑbɑ u gu bɛkiɑ. 52 Yen biru Yesu u yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ sɑ̃ɑ yerun kɔ̃sobun wirugibu kɑ Yuubɑn guro gurobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛnɑ bɛɛ i mwɑɑbu nɑ kɑ tɑkobi kɑ bokunu nge swɑɑ dio? 53 Bɑɑdommɑwɑ nɑ wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ sɑ̃ɑ yerɔ, mɑ i ǹ mɑn mwɛ. Tɛ̃ bɛɛyɑ i sɑɑ yeni mɔ, bɛɛ kɑ yɑm wɔ̃kurun dɑmgii.
Piɛɛ u Yesu siki
54 Ye bɑ Yesu mwɑ bɑ kpɑ, bɑ kɑ nùn dɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron yɛnuɔ. Piɛɛ bu swĩi dɑndɑnkuru. 55 Bɑ dɔ̃ɔ sɔ̃ruɑ yɛnu yɑɑrɑɔ, mɑ gɑbɑ sɔ̃ mi. Piɛɛ u mɑɑ sinɑ kɑ be. 56 Sɔm kowo tɔn kurɔ goo u nùn wɑ u sɔ̃ dɔ̃ɔn bɔkuɔ, mɑ u nùn nɔni girɑri u nɛɛ, durɔ wini mɑɑ, u rɑɑ wɑ̃ɑ kɑ wi.
57 Adɑmɑ u siki u nɛɛ, kurɔ wunɛ nɑ ǹ nùn yɛ̃.
58 N tɛ fiiko, goo kpɑm nùn wɑ mɑ u nɛɛ, wunɛ ɑ mɑɑ sɑ̃ɑwɑ tɔn begii.
Mɑ Piɛɛ u durɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑɑwo, nɑ ǹ sɑ̃ɑ begii.
59 Yen biru n kuɑ kɔbɑ tiɑn sɑkɑ, goo u mɑɑ wure u nɛɛ, kɑ geemɑ durɔ wini mɑɑ, u rɑɑ wɑ̃ɑ kɑ wi, domi Gɑlilegiiwɑ.
60 Piɛɛ u nɛɛ, wunɛ, nɑ ǹ yɛ̃ ye ɑ kĩ ɑ gere.
Yɑnde nge mɛ u gɑri yi mɔ̀, goo dɔɔ gɑ swĩ. 61 Mɑ Yinni u sĩirɑ u Piɛɛ mɛɛrɑ. Yerɑ Piɛɛ u gɑri yi yɑɑyɑ yi Yinni u rɑɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, gisɔ goo dɔɔ gu sere swĩ, kɑɑ mɑn siki nɔn itɑ. 62 U yɑrɑ tɔɔwɔ u swĩ kɑ nuku sɑnkirɑnu.
Bɑ Yesu yɑɑkoru mɔ̀
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:67-68, Mɑɑku 14:65)
63 Tɔn be bɑ Yesu nɛni bɑ nùn gɑri bɔkɔ mɔ̀ bɑ nùn soomɔ. 64 Bɑ nùn wuswɑɑ wɔ̃kuɑ mɑ bɑ nùn sɔ̃ɔmɔ u tubuo wi u nùn so.
65 Mɑ bɑ nùn wɔm dɑbinu gɑnu wɔmmɔ.
Bɑ Yesu sirimɔ Yuubɑn
tɔnwerobun mɛnnɔ yerɔ
66 Ye yɑm sɑ̃rɑ, Yuubɑn guro gurobu kɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ mɛnnɑ mɑ bɑ derɑ bɑ kɑ Yesu dɑ ben siri yerɔ. 67 Bɑ nɛɛ, ɑ sun sɔ̃ɔwɔ ɑ̀ n sɑ̃ɑn nɑ Kirisi wi.
Yesu bu wisɑ u nɛɛ, bɑɑ nɑ̀ n bɛɛ sɔ̃ɔwɑ i ǹ nɑɑnɛ dokemɔ. 68 Mɛyɑ nɑ̀ n mɑɑ bɛɛ gɑ̃ɑnu bikiɑ, i ǹ mɑn wisimɔ. 69 Sɑɑ tɛ̃n di, Tɔnun Bii u koo sinɑ Gusunɔ dɑmgiin nɔm geuɔ.
70 Be kpuro bɑ nɛɛ, ǹ n mɑn nɑ wunɛ Gusunɔn Biiwɑ?
Mɑ u bu wisɑ u nɛɛ, oo, nɛ Gusunɔn Biiwɑ, nge mɛ i geruɑ.
71 Yerɑ bɑ nɛɛ, mbɑn seedɑwɑ sɑ mɑɑ kɑsu. Bɛsɛn tii sɑ ye nuɑ sɑɑ win nɔɔn di.