14
Wirugibɑ wesiɑnɑmɔ
bu kɑ Yesu go
1 N wee, n tie sɔ̃ɔ yiru bu kɑ Gɔɔ sɑrɑribu kɑ pɛ̃ɛ ye bɑ kun seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑru ko. Mɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ swɑɑ kɑsu bu kɑ Yesu mwɑ ɑsiri sɔɔ bu go, 2 domi bɑ gerumɔ bɑ mɔ̀, n ǹ weenɛ bu ko tɔ̃ɔ bɑkɑ te sɔɔ, kpɑ n ku rɑɑ ko gɑri bɑkɑ tɔmbun suunu sɔɔ.
Kurɔ goo turɑre yɛ̃kɑ
Yesun wirɔ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:6-13, Yohɑnu 12:1-8)
3 Sɑnɑm mɛ Yesu u wɑ̃ɑ Betɑniɔ Simɔɔn yɛnuɔ wi u rɑɑ bɑrɑ disigiru mɔ, kurɔ goo u nɑ win mi u too burɑru nɛni te bɑ kuɑ kɑ ɑbɑtiri, te tɑ turɑre gobi bɛkɛgiɑ yibɑ ye bɑ kuɑ kɑ nɑɑdin gum. U too te kɔrɑ mɑ u turɑre ye yɛ̃kɑ Yesun wirɔ sɑnɑm mɛ u dimɔ. 4 Gɑbu bɑ sɔ̃ɔnɑmɔ kɑ mɔru bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ u turɑre ye kɑm koosiɑ. 5 Sɑ ko rɑɑ kpĩ su ye dɔrɑ yu ko sɔm kowon wɔ̃ɔ tiɑn kɔsiɑrun sɑkɑ, kpɑ su gobi yi sɑ̃ɑrobu bɔnu kuɑ.
Mɑ bɑ kurɔ wi wɔkisi. 6 Adɑmɑ Yesu u nɛɛ, i nùn derio. Mbɑ n kuɑ i kɑ nùn wɔkisimɔ. Gɑ̃ɑ burɑnɑ u mɑn kuɑ. 7 Bɑɑdommɑwɑ sɑ̃ɑrobu bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ. Sɑnɑm bɑɑmɛre mɛ i kĩ, i ko kpĩ i bu durom kuɑ. Adɑmɑ nɛnɑ nɑ ǹ ko nɑ n wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ kɑ bɑɑdommɑ. 8 U kuɑ nge mɛ win mɔrɑ nɛ. U nɑwɑ u kɑ nɛn wɑsin sikubun sɔɔru ko bu sere yi sike. 9 Kɑ geemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑmɑ mi bɑ Lɑbɑɑri geɑ wɑɑsu mɔ̀ hɑnduniɑ kpuro sɔɔ, bɑ koo mɑɑ kurɔ win gɑri gere ye u kuɑ minin sɔ̃, bɑ n kɑ nùn yɑɑye.
Yudɑsi u kĩ u Yesu yɑ̃ku kowo
tɔnwerobu nɔmu sɔndiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:14-16, Luku 22:3-6)
10 Yen biru Yudɑsi Isikɑriɔtu, bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru yen turo, u dɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobun mi u kɑ bu Yesu nɔmu sɔndiɑ. 11 Ben nukurɑ dorɑ gem gem ye bɑ win gɑri nuɑ mɑ bɑ nùn gobi nɔɔ mwɛɛru kuɑ yi bɑ koo nùn kɛ̃. Mɑ u swɑɑ kɑsu nge mɛ u koo ko u kɑ Yesu bu nɔmu sɔndiɑ ù n sɑɑ wɑ.
Yesu u Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibu
dimɔ kɑ win bwɑ̃ɑbu
12 Pɛ̃ɛ ye bɑ kun seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑrun tɔ̃ɔ gbiikiru, tè sɔɔ bɑ rɑ Gɔɔ sɑrɑribun yɑ̃ɑnu go, Yesun bwɑ̃ɑbɑ nɑ win mi bɑ nɛɛ, mɑnɑ ɑ kĩ su nun Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibun sɔɔru kuɑ.
13 Yerɑ Yesu u win bwɑ̃ɑbun yiru gɔrɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i doo wuu sɔɔ, i ko kɑ durɔ goo yinnɑ u nim tooru sɔɔwɑ. I nùn swĩiyɔ. 14 Yɛnu mi u duɑ, i yɛnu gen yɛ̃ro sɔ̃ɔwɔ i nɛɛ, yinni u nɛɛ, diru mɑnɑ wi kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ koo be Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibu di. 15 Durɔ wi, u koo bɛɛ gidɑmbisɑ bɑkɑ sɔ̃ɔsi ye bɑ sɔɔru kuɑ kɑ gɑ̃ɑ nìn bukɑtɑ sɑ mɔ kpuro. Miyɑ i ko i sun Gɔɔ sɑrɑribun sɔɔru kuɑ.
16 Mɑ bwɑ̃ɑ be, bɑ swɑɑ wɔri bɑ turɑ wuu gen mi, bɑ ye kpuro wɑ nge mɛ Yesu u rɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ. Mɑ bɑ Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibu sɔɔru kuɑ.
17 Ye n kuɑ yokɑ Yesu u dɑ mi kɑ win bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ye. 18 Ye bɑ sɔ̃ bɑ dimɔ Yesu u nɛɛ, kɑ geemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɛɛn turo wi u dimɔ kɑ nɛ sɑnnu u koo mɑn dɔmɛ.
19 Yeyɑ bwɑ̃ɑ be kpuron nuki sɑnkirɑ, mɑ bɑ nùn bikiɑbu wɔri tiɑ tiɑ bɑ mɔ̀, ɑsɑ n ǹ nɛ.
20 Mɑ Yesu u bu wisɑ u nɛɛ, bɛɛ wɔkurɑ yiru ye sɔɔ, nɛ kɑ wi sɑ gbɛ̃ɛ teeru sɔ̃rɑmɔ, wiyɑ. 21 Kɑ geemɑ, Tɔnun Bii u koo gbi nge mɛ Gusunɔn gɑri gerumɔ win sɔ̃. Adɑmɑ nɔni swɑ̃ɑrugiiwɑ wi u koo nùn dɔmɛ. N sɑnɔ bɑ kun dɑɑ yɛ̃ro mɑrɑ.
Yinnin dĩɑ domɑruginu
22 Mi bɑ dimɔ mi, Yesu u pɛ̃ɛ suɑ u Gusunɔ siɑrɑ mɑ u ye mururɑ u win bwɑ̃ɑbu wɛ̃. U nɛɛ, i mɔɔ, yeniwɑ nɛn wɑsi.
23 U mɑɑ nɔrɑ suɑ u Gusunɔ siɑrɑ mɑ u bu wɛ̃, mɑ be kpuro bɑ nɔrɑ. 24 Mɑ Yesu u nɛɛ, yeniwɑ nɛn yɛm mɛ mu Gusunɔn nɔɔ mwɛɛ kpɑɑru sire. Mu koo mɑɑ yɑri tɔn dɑbinun sɔ̃. 25 Kɑ geemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, nɑ ǹ mɑɑ tɑm mɛni nɔrumɔ sere n kɑ ko sɑnɑm mɛ kon mɛn kpɑm nɔ bɑn te Gusunɔ u koo swĩi sɔɔ.
26 Ye bɑ womusu kuɑ bɑ kpɑ, yerɑ bɑ yɑrɑ bɑ dɑ Olifin guuru wɔllɔ.
Yesu u nɛɛ, Piɛɛ koo nùn siki
27 Olifin guuru miyɑ Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛ kpurowɑ i ko i biru wurɑ. Domi bɑ yoruɑ Gusunɔn gɑri sɔɔ bɑ nɛɛ, <<Bɑ koo yɑ̃ɑ kpɑro go, kpɑ yɑ̃ɑnu nu yɑrinɑ.>> 28 Adɑmɑ nɑ̀ n seewɑ gɔrin di kon bɛɛ gbiiyɑ Gɑlileɔ.
29 Yerɑ Piɛɛ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑɑ tɔmbu kpuro bɑ̀ n biru wurɑmɔ, n ǹ kɑ nɛ!
30 Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑ geemɑ nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, gisɔn wɔ̃ku te, sere goo dɔɔ gu kɑ swĩ nɔn yiru, kɑɑ mɑn siki nɔn itɑ.
31 Adɑmɑ Piɛɛ u nɔɔ gɛ̃ɛ dim dim u mɔ̀, nɑ ǹ nun sikimɔ pɑi. Bɑɑ ǹ n gɔɔn nɑ, sɑnnɑ sɑ ko gbi.
Mɛyɑ mɑɑ bwɑ̃ɑ be kpuro bɑ geruɑ.
Yesu u kɑnɑru mɔ̀ Gɛsemɑnɛɔ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:36-46, Luku 22:39-46)
32 Yen biru bɑ dɑ gɑm gum mi bɑ rɑ soku Gɛsemɑnɛ. Mɑ Yesu u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu sinɔ mi, kpɑ u dɑ u kɑnɑru ko.
33 Mɑ u Piɛɛ kɑ Yɑkɔbu kɑ Yohɑnu sokɑ bɑ dɑ kɑ wi. Mɑ u nɑndɑ, win wɑsi dwiiyɑ. 34 Yerɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn nukurɑ sɑnkirɑ sere n gɔɔ gum girɑri. I yɔ̃ro mini kpɑ i n tii kpɑrenu sɑ̃ɑ.
35 Yen biru u bu dɛsirɑri fiiko u kpunɑ u kibɑri u kɑnɑru kuɑ, ǹ n koo koorɑ, wɑhɑlɑn sɑɑ ye, yu nùn dɛsirɑri. 36 Yerɑ u geruɑ u nɛɛ, nɛn Bɑɑbɑ, kɑɑ kpĩ ɑ gɑ̃ɑnu kpuro ko. A de wɑhɑlɑ ye, yu mɑn dɛsirɑri. Adɑmɑ ɑ ku nɛn gɔ̃ru kĩru ko mɑ n kun mɔ wunɛgiru.
37 Mɑ u wurɑmɑ bwɑ̃ɑbu itɑ ben mi, u deemɑ bɑ dò. Mɑ u Piɛɛ bikiɑ u nɛɛ, Simɔɔ ɑ dòwɑ? A kpɑnɑ ɑ n wɑsi bɑɑ kɔbi tiɑ? 38 I n tii kpɑrenu sɑ̃ɑ i n kɑnɑru mɔ̀, kpɑ i ku rɑ du kɔkiribu sɔɔ. Kɑ geemɑ, tɔnun gɔ̃ru gɑ kĩ ɑdɑmɑ wɑsi yen dɑm bie.
39 Mɑ u kpɑm wurɑ u kɑnɑru kuɑ. Gɑri tee yiyɑ u gerumɔ. 40 Ye u kpɑm wurɑmɑ u deemɑ bɑ do domi ben nɔni buniɑ. Bɑ ǹ mɑɑ yɛ̃ ye bɑ koo nùn sɔ̃.
41 Ye u wurɑmɑ ben mi nɔn itɑse u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i den dweeyo tɛ̃, kpɑ i wɛ̃rɑ. N turɑ mɛ. Sɑɑ ye, yɑ tunumɑ kɔ. N wee, bɑ Tɔnun Bii tɔn kɔ̃sobu nɔmu sɔndiɑmmɛ. 42 I seewo su doonɑ. Wee, wi u mɑn dɔmɛmɔ u sisi.
Yesun mwɑɑbu
43 Yesu kun gɑri yi gerum kpɑ Yudɑsi kɑ tunumɑ yɑnde, bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru yen turo. Tɔn dɑbirɑ nùn swĩi bɑ tɑkobibɑ kɑ bokunu nɛni. Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu kɑ guro gurobɑ bɑ bu gɔrɑ. 44 N deemɑ dɔmɛ wi, u rɑɑ tɔn be sɔ̃ɔwɑ yĩre te u koo ko. U nɛɛ, durɔ wi u koo nɛnɛ u bɔkɑsi, wiyɑ mi, bu nùn mɔɔ, bu nɛnɛ kem kem bu kɑ doonɑ. 45 Ye Yudɑsi tunumɑ, mii mii u dɑ Yesun mi, mɑ u nɛɛ, yinni.
Mɑ u nùn bɔkɑsi. 46 Yerɑ tɔn be, bɑ nɔmu dɛmiɑ bɑ Yesu mwɑ. 47 Adɑmɑ be bɑ yɔ̃ min turo u win tɑkobi womɑ, mɑ u yɑ̃ku kowo tɔnweron yoon soo sɔ̃rɑ u burɑ. 48 Yerɑ Yesu bu bikiɑ u nɛɛ, nɛnɑ bɛɛ i mwɑɑbu nɑ kɑ tɑkobibɑ kɑ bokunu nge swɑɑ dio? 49 Bɑɑdommɑwɑ nɑ rɑ n kɑ bɛɛ wɑ̃ɑ sɑ̃ɑ yerɔ nɑ n keu sɔ̃ɔsimɔ, mɑ i ǹ mɑn mwɛ. Adɑmɑ Gusunɔn gɑri yi ǹ koo ko yi kun koore.
50 Yerɑ bwɑ̃ɑ be kpuro bɑ yɑrinɑ bɑ nùn deri.
51 Aluwɑɑsi goo mɑɑ Yesu swĩi biruɔ u bekuru wukiri. Yerɑ gɑbɑ kĩ bu nùn mwɑ, 52 ɑdɑmɑ u dukɑ tereru, u bu bekuru deriɑ.
Bɑ Yesu sirimɔ
Yuubɑn tɔnwerobun mɛnnɔ yerɔ
53 Sɑnɑm mɛyɑ bɑ kɑ Yesu dɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron yɛnuɔ mi yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ guro gurobu kɑ mɑɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ mɛnnɛ. 54 Mɑ Piɛɛ u bu swĩi dɑndɑnkuru sere kɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron yɛnu yɑɑrɑɔ. Miyɑ u sinɑ, wi kɑ tɑbu kowobu sɑnnu bɑ dɔ̃ɔ wɔ̃su.
55 Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ mɑɑ guro gurobun mɛnnɔ ge kpuro bɑ seedɑ kɑsu ye bɑ koo Yesu mɑni bu kɑ nùn go. Adɑmɑ bɑ ǹ wɑ. 56 Domi tɔn dɑbiru tɑ nùn seedɑ weesugiɑ diisimɔ ɑdɑmɑ seedɑgii be, bɑ ǹ nɔɔ tiɑ sɑ̃ɑ.
57 Yerɑ gɑbɑ seewɑ bɑ nùn weesu mɑni bɑ nɛɛ, 58 bɛsɛ sɑ nuɑ u nɛɛ u koo sɑ̃ɑ yeru surɑ te bɑ kɑ nɔmɑ bɑnɑ, kpɑ sɔ̃ɔ itɑn bɑɑ sɔɔ u be ten kpɑɑru bɑni te bɑ ǹ kɑ nɔmɑ bɑnɛ.
59 Kɑ mɛ, bɑɑ gɑri yinin tii sɔɔ bɑ ǹ nɔɔ tiɑ kue.
60 Mɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero u seewɑ u yɔ̃rɑ be kpuron wuswɑɑɔ, u Yesu bikiɑ u nɛɛ, ɑ ǹ gɛɛ wisimɔ? Mbɑ tɔn beni bɑ nun sɑɑrisimɔ.
61 Adɑmɑ Yesu u mɑɑri piti, u ǹ bu gɑ̃ɑnu wisɑ. Yerɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero wi, u kpɑm nùn bikiɑ u nɛɛ, wunɑ Kirisi wi? Gusunɔ Yinni wi sɑ siɑrɑmɔn Bii?
62 Mɑ Yesu u nɛɛ, oo, nɛnɑ mi. Sɔ̃ɔ teeru i ko Tɔnun Bii wɑ u sɔ̃ Dɑm Kpurogiin nɔm geuɔ, u wee wɔllun di guru winu sɔɔ.
63 Sɑnɑm mɛyɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero u win tiin yɑberu nɛnuɑ u kɑrɑnɑ, mɑ u nɛɛ, ee, seedɑ yerɑ̀ i mɑɑ kɑsu. 64 Bɛɛ i nuɑ gɑri kɑm yi u geruɑ. Amɔnɑ i wɑ durɔ wi sɔɔ.
Mɑ be kpuro bɑ nùn tɑɑrɛ wɛ̃ bɑ nɛɛ, bu nùn go.
65 Yerɑ ben gɑbɑ yɑnde nùn yɑ̃ɑtɑm siem wɔri, bɑ win nɔni wɔ̃kuɑ, mɑ bɑ nùn nɔm kusɑ soomɔ, bɑ nɛɛ u tubuo wi u nùn soomɔ.
Mɑ tɑbu kowobu bɑ nùn mwɑ bɑ soomɔ.
Piɛɛ u Yesu siki
66 Sɑnɑm mɛ Piɛɛ u wɑ̃ɑ yɛnu yɑɑrɑɔ, yerɑ wɔndiɑ goo wi u sɔmburu mɔ̀ yɑ̃ku kowo tɔnweron mi u nɑ mi. 67 Ye u Piɛɛ wɑ u dɔ̃ɔ wɔ̃su, u nùn mɛɛrɑ tii. Yerɑ u nɛɛ, wunɛ mɑɑ, ɑ rɑɑ wɑ̃ɑ kɑ Yesu Nɑsɑrɛtigii sɑnnu.
68 Adɑmɑ Piɛɛ u gɑri yi siki, u nɛɛ, nɑ ǹ yɛ̃ fɑ, yɑ ǹ mɑn yeeri ye ɑ gerumɔ.
Mɑ u yɑrɑ u dɑ gongoroso giɑ. ((Sɑɑ yerɑ goo dɔɔ gɑ swĩ.)) 69 Wɔndiɑ sɔm kowo wi, u kpɑm nùn wɑ mi, mɑ u be bɑ yɔ̃ mi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, durɔ win tɔmbun turowɑ mini.
70 Adɑmɑ Piɛɛ u kpɑm gɑri yi siki. Ye n tɛ fiiko, be bɑ yɔ̃ mi bɑ Piɛɛ sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, kɑ gem, wunɛ tɔn ben turowɑ domi wunɛn tii Gɑlilegiiwɑ.
71 Yerɑ Piɛɛ u bɔ̃ruɑ u sɔnnɑ u nɛɛ, nɑ ǹ durɔ wi yɛ̃ wi bɛɛ i kɑ yɑ̃ mini.
72 Mii mii mɑ goo dɔɔ gɑ swĩ nɔn mɛɛruse. Yerɑ u Yesun gɑri yɑɑyɑ yi u rɑɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sere goo dɔɔ gu kɑ swĩ nɔn yiru, u koo nùn siki nɔn itɑ. Mɑ u swĩi wɔri.