26
Wirugibɑ wesiɑnɑmɔ
bu kɑ Yesu go
1 Ye Yesu u gɑri yi kpuro geruɑ u kpɑ, u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, 2 i yɛ̃ mɑ n tie sɔ̃ɔ yiru bu kɑ Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru ko. Bɑ koo Tɔnun Bii tɔmbu nɔmu sɔndiɑ bu nùn go dɑ̃ɑ bunɑnɑru wɔllɔ.
3 Sɑnɑm mɛyɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ guro gurobu bɑ mɛnnɑ Kɑifɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron yɛnu yɑɑrɑɔ. 4 Bɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bu kɑ Yesu mwɑ goo u kun yɛ̃ kpɑ bu nùn go. 5 Adɑmɑ bɑ nɛɛ, n ǹ mɔ tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɑnɑm, kpɑ n ku rɑɑ ko gidi bɑkɑ tɔmbun suunu sɔɔ.
Kurɔ goo turɑre yɛ̃kɑ
Yesun wirɔ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 14:3-9, Yohɑnu 12:1-8)
6 Sɑnɑm mɛ Yesu wɑ̃ɑ Betɑniɔ Simɔɔn yɛnuɔ wi u rɑɑ bɑrɑ disigiru mɔ, 7 kurɔ goo nɑ win mi, u too burɑru nɛni te tɑ turɑre gobi bɛkɛgiɑ yibɑ. U too te wukiɑ mɑ u turɑre ye yɛ̃kɑ Yesun wirɔ sɑnɑm mɛ u dimɔ. 8 Ye bwɑ̃ɑ be, bɑ wɑ mɛ, ben nuki gbisɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ u yeni kɑm koosiɑ. 9 Sɑ ko rɑɑ kpĩ su turɑre ye dɔrɑ kɑ gobi bɛkɛ kpɑ su sɑ̃ɑrobu yen gobi bɔnu kuɑ.
10 Yesu giɑ ye bɑ gerumɔ, mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i kɑ kurɔ wi wɔki. Gɑ̃ɑ geenɑ u mɑn kuɑ. 11 Domi bɑɑdommɑwɑ sɑ̃ɑrobɑ wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ, ɑdɑmɑ nɛnɑ, nɑ ǹ ko nɑ n wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ bɑɑdommɑ. 12 U nɛn wɑsi turɑre ye wisi u kɑ nɛn sikubun sɔɔru ko. 13 Kɑ geemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑmɑ mi bɑ koo Lɑbɑɑri geɑ yeni kpɑrɑ hɑnduniɑ sɔɔ kpuro bɑ koo mɑɑ gere ye kurɔ wi kuɑ bɑ n kɑ nùn yɑɑye.
Yudɑsi u kĩ u Yesu yɑ̃ku kowo tɔnwerobu nɔmu sɔndiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 14:10-11, Luku 22:3-6)
14 Sɑnɑm mɛyɑ bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru yen turo wi bɑ mɔ̀ Yudɑsi Isikɑriɔtu, u dɑ u yɑ̃ku kowo tɔnwerobu deemɑ. 15 U bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑ i ko i mɑn kɛ̃ nɑ̀ n bɛɛ Yesu nɔmu sɔndiɑ.
Mɑ bɑ sii geesun gobi tɛnɑ gɑrɑ bɑ nùn wɛ̃. 16 Sɑɑ sɑɑ yen diyɑ u swɑɑ kɑsu u kɑ nùn bu nɔmu sɔndiɑ.
Yesu u Gɔɔ sɑrɑribun
yɑɑ dibu dimɔ kɑ win bwɑ̃ɑbu
17 Pɛ̃ɛ ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑrun tɔ̃ɔ gbiikiru Yesun bwɑ̃ɑbɑ nɑ win mi, bɑ bikiɑ bɑ nɛɛ, mɑnɑ ɑ kĩ su nun Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibun sɔɔru kuɑ.
18 Yesu bu wisɑ u nɛɛ, i doo wuu sɔɔ wɑɑnɛ kɑsɑn mi, kpɑ i nùn sɔ̃ nɑ nɛɛ, nɛn sɑɑ yɑ turɑ, win miyɑ kon Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibu di kɑ nɛn bwɑ̃ɑbu sɑnnu.
19 Bwɑ̃ɑ be, bɑ kuɑ nge mɛ Yesu bu sɔ̃ɔwɑ mɑ bɑ Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibu sɔɔru kuɑ.
20 Ye n kuɑ yokɑ, Yesu kɑ win bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ye, bɑ mɛnnɑ bu kɑ di. 21 Nge mɛ bɑ dimɔ Yesu nɛɛ, kɑ geemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ bɛɛn turo koo mɑn dɔmɛ.
22 Bwɑ̃ɑ ben nukurɑ sɑnkirɑ mɑ bɑ nùn bikiɑmɔ tiɑ tiɑ bɑ mɔ̀, ɑsɑ n ǹ nɛ Yinni.
23 Yesu u wisɑ u nɛɛ, nɛ kɑ wi sɑ gbɛ̃ɛ teerɔ sɔ̃rɑmɔ, wiyɑ wi u koo mɑn dɔmɛ. 24 Tɔnun Bii u koo gbi nge mɛ Gusunɔn gɑri yi win gɑri mɔ̀, ɑdɑmɑ nɔni swɑ̃ɑrugiiwɑ wi u koo nùn dɔmɛ. N burɑm bo bɑ kun dɑɑ yɛ̃ro mɑrɑ.
25 Yudɑsi wi u koo nùn dɔmɛ u nɛɛ, ɑsɑ n ǹ nɛ yinni.
Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, wunɑ mi.
Yinnin dĩɑ domɑruginu
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 14:22-26, Luku 22:15-20, Korinti I, 11:23-25)
26 Sɑnɑm mɛ bɑ dimɔ, Yesu pɛ̃ɛ suɑ. Ye u Gusunɔ siɑrɑ u kpɑ u ye mururɑ u win bwɑ̃ɑbu wɛ̃ u nɛɛ, i mɔɔ i di, yeniwɑ nɛn wɑsi.
27 Yen biru u tɑm nɔrɑ suɑ. Ye u Gusunɔ siɑrɑ u kpɑ, u bu wɛ̃ u nɛɛ, i nɔruo bɛɛ kpuro. 28 Domi yeniwɑ nɛn yɛm, mɛ̀ sɔɔ Gusunɔ u win nɔɔ mwɛɛru sire, mɛ mu yɑri tɔn dɑbirun sɔ̃ bu kɑ torɑrun suuru wɑ. 29 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, sɑɑ tɛ̃n di nɑ ǹ mɑɑ tɑm mɛni nɔrumɔ sere dɔmɑ te nɛ kɑ bɛɛ sɑ ko tɑm kpɑm nɔ nɛn Bɑɑbɑn bɑndu sɔɔ.
30 Yen biru bɑ womusu kuɑ mɑ bɑ yɑrɑ bɑ dɑ Olifin guuru wɔllɔ.
Yesu u nɛɛ, Piɛɛ koo nùn siki
31 Yerɑ Yesu u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, gisɔn wɔ̃ku te, bɛɛ kpuro i ko torɑ nɛn sɔ̃, domi bɑ yoruɑ Gusunɔn gɑri sɔɔ, <<Kon yɑ̃ɑ kpɑro go, kpɑ yɑ̃ɑnu nu yɑrinɑ yɑm kpuro.>> 32 Adɑmɑ nɑ̀ n seewɑ gɔrin di kon bɛɛ gbiiyɑ Gɑlileɔ.
33 Piɛɛ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑɑ be kpuro bɑ̀ n torɑ wunɛn sɔ̃, nɛnɑ kun torɑmɔ pɑi.
34 Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, kɑ geemɑ nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, gisɔn wɔ̃ku te, goo dɔɔ gu sere swĩ kɑɑ mɑn siki nɔn itɑ.
35 Piɛɛ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑɑ sɑ̀ n ko gbi sɑnnu nɑ ǹ nun sikimɔ.
Bwɑ̃ɑ be bɑ tie mɛyɑ ben tii bɑ geruɑ.
Yesu u kɑnɑru mɔ̀ Gɛsemɑnɛɔ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 14:32-42, Luku 22:39-46)
36 Yerɑ Yesu kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ turɑ yɑm mi bɑ mɔ̀ Gɛsemɑnɛ. Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i sinɔ mini kpɑ n dɑ n kɑnɑru ko giɔ.
37 U Piɛɛ kɑ Sebeden bibu yiru suɑ bɑ susi wuswɑɑɔ. Mɑ nuku sɑnkirɑnu nùn deemɑ, win wɑsi dwiiyɑ. 38 Yerɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn nukurɑ sɑnkirɑ sere n gɔɔ gum girɑri. I yɔ̃ro mini i kɑ mɑn dom se.
39 U kɑ bu tondinɑ mɑ u kpunɑ u kibɑri u kɑnɑru kuɑ u nɛɛ, nɛn Bɑɑbɑ, ǹ n ko n koorɑ, ɑ de wɑhɑlɑ ye, yu mɑn doonɑri. Adɑmɑ n ǹ mɔ nge mɛ nɑ kĩ mɑ n kun mɔ nge mɛ ɑ kĩ.
40 Yen biru u wurɑmɑ bwɑ̃ɑbu itɑ yen mi, u deemɑ bɑ do mɑ u Piɛɛ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n mɑn nɑ, i kpɑnɑ i kɑ mɑn dom se bɑɑ kɔbi tiɑ. 41 I n dom serɑ kpɑ i n kɑnɑru mɔ̀ kpɑ i ku rɑ du kɔkiribu sɔɔ. Tɔnun gɔ̃ru gɑ kĩ ɑdɑmɑ wɑsi yen dɑm bie.
42 U kpɑm kɑ bu tondinɑ nɔn yiruse u kɑnɑru kuɑ u nɛɛ, nɛn Bɑɑbɑ, wɑhɑlɑ yeni yɑ̀ kun koo mɑn doonɑri nɑ kun ye wɑ, ɑ de wunɛn kĩru tu koorɑ.
43 U kpɑm wurɑmɑ win bwɑ̃ɑbun mi mɑ u deemɑ bɑ do, domi ben nɔni buniɑ. 44 Yesu u kpɑm bu deri u doonɑ u kɑnɑru kuɑ nɔn itɑse kɑ gɑri tee yi. 45 Mɑ u kpɑm wurɑmɑ win bwɑ̃ɑbun mi u nɛɛ, i do kɑ tɛ̃ i wɛ̃rɑmɔ? Sɑɑ yɑ turuku koomɑ ye bɑ koo Tɔnun Bii tɔn kɔ̃sobu nɔmu sɔndiɑ. 46 Wee wi u koo nùn dɔmɛ u sisi, i seewo su kɑ bu yinnɑ.
Yesun mwɑɑbu
47 Yesu kun gɑri yi gerum kpɑ Yudɑsi kɑ tunumɑ, bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru yen turo. Tɔn dɑbi dɑbirɑ nùn swĩi bɑ tɑkobibɑ kɑ bokunu nɛni. Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ guro gurobɑ bɑ bu gɔrɑ. 48 Yudɑsi wi u koo Yesu dɔmɛ u rɑɑ bu yĩreru sɔ̃ɔsi u nɛɛ, wi kon nɛnɛ n bɔkɑsi, wiyɑ mi, i nùn mɔɔ. 49 Mii mii u susi Yesun mi u nɛɛ, yinni ɑ sɔ̃ɔ kpɑ n do?
Mɑ u nùn nɛnuɑ u bɔkɑsi. 50 Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɔrɔ, ye ɑ kobu nɑ ɑ koowo.
Yerɑ tɔn be, bɑ nɑ bɑ Yesu sɛ̃re bɑ mwɑ. 51 Yesun tɔmbun turo u win tɑkobi womɑ, u kɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron yoon soo sɔ̃rɑ u burɑ. 52 Yerɑ Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn tɑkobi wesio yen kɑrɑrɔ, domi bɑɑwure wi u tɑkobi nɛni, tɑkobiwɑ yɑ koo nùn go. 53 A ǹ yɛ̃ mɑ kon kpĩ n nɛn Bɑɑbɑ fɑɑbɑ kɑnɑ kpɑ u yɑnde mɑn wɔllun gɔrɑdobɑn wuunu gɔriɑmɑ n kere wɔkurɑ yiru? 54 Adɑmɑ nɑ̀ n kuɑ mɛ, ɑmɔnɑ Gusunɔn gɑri yi koo kɑ yibiɑrɑ yi yi gerumɔ mɑ mɛyɑ kon kɑ gbi.
55 Mɑ Yesu u tɔn wɔru ge sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n weenɛ i mɑn mwɑɑbu nɑ kɑ tɑkobibɑ kɑ bokunu nge swɑɑ dio? Bɑɑdommɑwɑ nɑ rɑ n sɔ̃ kɑ bɛɛ sɑ̃ɑ yerɔ nɑ n keu sɔ̃ɔsimɔ, i ǹ mɑɑ mɑn mwɑɑre. 56 Adɑmɑ ye kpuro yɑ koorɑwɑ kpɑ Gusunɔn sɔmɔbun gɑri yi kɑ koorɑ yi yi wɑ̃ɑ Gusunɔn gɑri sɔɔ.
Yerɑ win bwɑ̃ɑbu kpuro bɑ nùn deri bɑ duki suɑ.
Bɑ Yesu sirimɔ Yuubɑn tɔnwerobun mɛnnɔ yerɔ
57 Be bɑ Yesu mwɑ bɑ kɑ nùn dɑ Kɑifɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron mi, mi woodɑ yɛ̃robu kɑ guro gurobɑ mɛnnɛ. 58 Piɛɛ u Yesu swĩi dɑndɑnkuru sere kɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron yɛnu yɑɑrɑɔ. U duɑ yɛnu yɑɑrɑɔ mɑ u sinɑ kɑ yɛnu kɔ̃sobu u kɑ wɑ nge mɛ gɑri yi, yi koo kɑ wiru goorɑ.
59 Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ guro gurobun mɛnnɔ kpuro bɑ seedɑ weesugiɑ kɑsu bu Yesu mɑni bu wɑ bu kɑ nùn go. 60 Adɑmɑ bɑ ǹ wɑ, bɑɑ mɛ seedɑgii dɑbiru tɑ nɑ tɑ weesu kuɑ. Yen biru tɔmbu yiru gɑbɑ nɑ. 61 Bɑ nɛɛ, durɔ wini geruɑ u nɛɛ, u koo kpĩ u Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru surɑ kpɑ u tu bɑni sɔ̃ɔ itɑn bɑɑ sɔɔ.
62 Yɑ̃ku kowo tɔnwero u seewɑ u Yesu bikiɑ u nɛɛ, ɑ ǹ gɛɛ wisimɔ? Mbɑn bweserɑ tɔn beni bɑ nun mɑnimɔ.
63 Adɑmɑ Yesu u mɑɑri. Mɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ bɔ̃ruo kɑ Gusunɔ Yinni wɑson yĩsiru, ɑ sun sɔ̃ɔwɔ ǹ n wunɛn nɑ Gusunɔ u gɔsɑ, ɑ sɑ̃ɑ win Bii.
64 Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, wunɛn tii ɑ geruɑ kɔ. Adɑmɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ sɔ̃ɔ teeru i ko i Tɔnun Bii wɑ u sɔ̃ Gusunɔ Yinni dɑmgiin nɔm geuɔ. I ko mɑɑ nùn wɑ u wee guru wirun di.
65 Yerɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero u win tiin yɑberu nɛnuɑ u kɑrɑnɑ mɔrun sɔ̃ mɑ u nɛɛ, u Gusunɔ gɑri kɑm gerusi, seedɑgii berɑ̀ sɑ kpɑm mɑrɑ. I nuɑ tɛ̃ gɑri kɑm ye u geruɑ. 66 Amɔnɑ i wɑ.
Bɑ nɛɛ, n weenɛwɑ bu nùn go.
67 Yen biru bɑ nùn yɑ̃ɑtɑm sie nɔniɔ, mɑ bɑ nùn nɔm kusɑ so, gɑbɑ nùn bɑɑri so. 68 Bɑ nɛɛ, Kirisi ɑ de Gusunɔ u nun sɔ̃, kpɑ ɑ sun sɔ̃ wi u nun so.
Piɛɛ u Yesu siki
69 Piɛɛ u sɔ̃ yɛnu yɑɑrɑɔ. Wɔndiɑ goo u nùn susi u nɛɛ, wunɛn tii ɑ rɑɑ wɑ̃ɑ kɑ Yesu Gɑlilegii wi sɑnnu.
70 Adɑmɑ u siki bɑɑwuren nɔni biru u nɛɛ nɑ ǹ yɛ̃ mbɑ ɑ gerumɔ.
71 Yen biru u seewɑ u dɑ yɛnu yɑɑrɑn kɔnnɔwɔ. Wɔndiɑ goo kpɑm nùn wɑ mɑ u be bɑ wɑ̃ɑ mi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, durɔ wini u rɑɑ wɑ̃ɑ kɑ Yesu Nɑsɑrɛtigii wi.
72 Mɑ Piɛɛ kpɑm siki kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, nɑ ǹ durɔ wi yɛ̃.
73 Ye n tɛ fiiko be bɑ wɑ̃ɑ mi, bɑ susi Piɛɛn bɔkuɔ bɑ nɛɛ, kɑ gem, ɑ sɑ̃ɑwɑ ben turo, wunɛn gɑri geru gerusu nun terɑsiɑ.
74 Yerɑ u bɔ̃ruɑ u sɔnnɑ u nɛɛ, nɑ ǹ durɔ wi yɛ̃.
Mii mii mɑ goo dɔɔ gɑ swĩ. 75 Mɑ Piɛɛ u Yesun gɑri yi yɑɑyɑ yi u rɑɑ geruɑ u nɛɛ, goo dɔɔ gu sere swĩ kɑɑ mɑn siki nɔn itɑ. U yɑrɑ tɔɔwɔ u swĩ gem gem.