25
Wɔndiɑ wɔkurun gɑri
1 Yesu kpɑm nɛɛ, tɔ̃ɔ te, tɑ̀ n nɑ, Gusunɔn bɑndun gɑri yi ko n kɑ wɔndiɑ wɔkuru gɑrun gɑri weenɛ be bɑ ben fitilɑnu suɑ bɑ yɑrɑ bɑ kurɔ kpɑon durɔ sennɔ dɑ. 2 Ben nɔɔbu bɑ lɑɑkɑri mɔ, nɔɔbu mɑɑ bɑ ǹ lɑɑkɑri mɔ. 3 Nɔɔbu be bɑ ǹ lɑɑkɑri mɔ bɑ ben fitilɑnu suɑ bɑ ǹ gum kusenu kue. 4 Adɑmɑ be bɑ lɑɑkɑri mɔ mi, bɑ fitilɑnu suɑ, bɑ mɑɑ gum kusenu kuɑ. 5 Nge mɛ kurɔ kpɑon durɔ tɛɛmɔ, wɔndiɑ wɔku te, tɑ dom yĩbirimɔ tɑ dweeyɑmɔ.
6 Wɔ̃kurun bɔnu goo u gbɑ̃rɑ u nɛɛ, kurɔ kpɑon durɔ wee, i yɑrimɑ i wi sennɔ dɑ. 7 Yerɑ wɔndiɑ wɔku te, tɑ seewɑ tɑ ten fitilɑnu sɔnwɑ. 8 Be bɑ ǹ lɑɑkɑri mɔ mi, bɑ beɔnɔ sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, i sun gum kɛ̃ domi bɛsɛn fitilɑnu gbiɔ. 9 Lɑɑkɑrigii be, bɑ wisɑ bɑ nɛɛ, ɑɑwo domi n ǹ koo bɛsɛ kpuro turi. I yɑnde doo i bɛɛgim dwe. 10 Sɑɑ ye bɑ dwem dɑ mɑ kurɔ kpɑon durɔ u tunumɑ. Be bɑ sɔɔru sɑ̃ɑ sibɑ duɑ kurɔ kpɑɑ yerɔ kɑ wi sɑnnu mɑ bɑ gɑmbo kɛnuɑ. 11 Yen biruwɑ wɔndiɑ be bɑ tie bɑ tunumɑ bɑ nɔɔgiru suɑ bɑ nɛɛ, yinni ɑ sun kɛniɔ. 12 Adɑmɑ kurɔ kpɑon durɔ nɛɛ, kɑ geemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, nɑ ǹ bɛɛ yɛ̃.
13 Mɑ Yesu u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, i n swɑɑ mɛɛrɑ, domi i ǹ tɔ̃ɔ te kɑ sɑɑ ye yɛ̃.
Yobu itɑn gɑri
(I mɑɑ mɛɛrio Luku 19:11-27)
14 Yesu mɑɑ nɛɛ, win nɑɑrun gɑri yi ko n sɑ̃ɑwɑ nge durɔ goon gɑri wi u kĩ u wuu dɑ. U win yobu sokɑ u bu win dukiɑ nɔmu sɔndiɑ. 15 U turo gobi bɛkɛ gɛɛn subɑ nɔɔbu wɛ̃, turo mɑɑ subɑ yiru, itɑse sube teeru. U bu wɛ̃ wɛ̃ nge mɛ ben bɑɑwuren dɑm nɛ, mɑ u doonɑ. 16 Yoo wi bɑ subɑ nɔɔbu wɛ̃ mi, u yɑnde seewɑ u kɑ gobi yi tenkuru kuɑ, mɑ u mɑɑ nɔɔbu kpɑɑ ɑre wɑ. 17 Wi bɑ mɑɑ subɑ yiru wɛ̃ u kuɑ nge mɛ, mɑ u mɑɑ yiru kpɑɑ ɑre wɑ. 18 Adɑmɑ wi bɑ sube teeru wɛ̃ mi, u dɑ u wɔru gbɑ u win yinnin gobi yi sikuɑ.
19 Sɑnɑm dɔɔ sɑnɑm wee, yoo ben yinni u wurɑmɑ mɑ u kɑ ben bɑɑwure win gobi dooru kuɑ. 20 Yoo wi bɑ subɑ nɔɔbu wɛ̃ u nɑ kɑ subɑ nɔɔbu kpɑɑ u nɛɛ, yinni, gobi yin subɑ nɔɔbuwɑ ɑ mɑn wɛ̃. N wee, nɔɔbu kpɑɑ ye nɑ ɑre di. 21 Win yinni nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nun siɑrɑ, wunɛ yoo geo kɑ nɑɑnɛgiiwɑ. A kuɑ nɑɑnɛgii gɑ̃ɑ piiminu sɔɔ, kon nun gɑ̃ɑ bɑkɑnu nɔmu sɔndiɑ. A nɑ su yɛ̃ɛri. 22 Wi bɑ mɑɑ subɑ yiru wɛ̃ u nɑ u nɛɛ, yinni, gobi yin subɑ yiruwɑ ɑ mɑn wɛ̃, n wee yiru kpɑɑ ye nɑ ɑre di. 23 Win yinni nɛɛ, nɑ nun siɑrɑ wunɛ yoo geo kɑ nɑɑnɛgiiwɑ. A kuɑ nɑɑnɛgii gɑ̃ɑ piiminu sɔɔ, kon nun gɑ̃ɑ bɑkɑnu nɔmu sɔndiɑ. A nɑ su yɛ̃ɛri. 24 Yen biru yoo wi bɑ sube teeru wɛ̃ mi, u nɑ u nɛɛ, yinni nɑ yɛ̃ mɑ wunɛ tɔn sɛ̃sɔgiiwɑ. Mi ɑ ǹ duure miyɑ ɑ rɑ gbe, mi ɑ ǹ mɑɑ yɛ̃ke, miyɑ ɑ rɑ gɛ̃. 25 Bɛrum mɑn mwɑ mɑ nɑ dɑ nɑ wunɛn gobi beruɑ temɔ. N wee wunɛnyɑm. 26 Win yinni nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɛ yoo kɔ̃so kɑ yikurowɑ. N ǹ ɑ yɛ̃ mɑ nɑ rɑ gbe mi nɑ ǹ duure? Kpɑ n gɛ̃ mi nɑ ǹ yɛ̃ke? 27 Ǹ n mɛn nɑ, n dɑɑ weenɛwɑ ɑ nɛn gobi goo wɛ̃ kɑ nim kɛ̃ru, sɑnɑm mɛ nɑ wumɑ kpɑ n nɛnyɑm wɑ kɑ ɑre. 28 I nùn sube tee te mwɑɑrio kpɑ i wɔkurugii wi wɛ̃. 29 Domi wi u mɔ, win mɔru sɔɔrɑ bɑ koo nùn sosiɑ kpɑ u n mɔ n kpɑ̃, ɑdɑmɑ wi u kun mɔ, fiiko ye u mɑm mɔ bɑ koo nùn ye mwɑɑri. 30 Yoo kɑm wi mɑɑ, i nùn kɑsɑ koowo tɔɔwɔ mi u koo wiru nɔmɑ sɔndi yɑm wɔ̃kuru sɔɔ u swĩ.
Siri dɑ̃ɑkibu
31 Mɑ Yesu nɛɛ, sɑnɑm mɛ Tɔnun Bii u koo nɑ kɑ win yiiko bɑkɑ, kɑ wɔllun gɔrɑdobɑ kpuro, u koo sinɑ win sinɑ gɔni yiikogiɑn wɔllɔ. 32 Hɑnduniɑn bwesenu kpuro nu ko n mɛnnɛ win wuswɑɑɔ, kpɑ u tɔmbu wunɑnɑ nge mɛ yɑ̃ɑ kpɑro rɑ yɑ̃ɑnu kɑ bonu wunɑnɛ. 33 U koo yɑ̃ɑnu yi win nɔm geuɔ, bonu mɑɑ win nɔm dwɑrɔ. 34 Sɑnɑm mɛyɑ sunɔ u koo be bɑ wɑ̃ɑ win nɔm geuɔ sɔ̃ u nɛɛ, i nɑ bɛɛ be nɛn Bɑɑbɑ u domɑru kuɑ, i bɑndu tubi dio te bɑ bɛɛ sɔɔru kuɑ sɑɑ hɑnduniɑn toren di. 35 Domi gɔ̃ɔrɑ mɑn kuɑ mɑ i mɑn dĩɑnu wɛ̃ nɑ di. Nim nɔru gɑ mɑn kuɑ mɑ i mɑn nim kɑ̃ nɑ nɔrɑ. Nɑ sɑ̃ɑ sɔɔ mɑ i mɑn dɑm koosiɑ. 36 Nɑ wɑ̃ɑ tereru, mɑ i mɑn biru wukiri. Nɑ bɑrɔ mɑ i mɑn nɔɔri. Nɑ wɑ̃ɑ pirisɔm sɔɔ mɑ i mɑn berɑm dɑ. 37 Sɑɑ ye sɔɔrɑ gemgii be, bɑ koo nùn wisi bu nɛɛ, Yinni, dommɑ sɑ wɑ gɔ̃ɔrɑ nun mɔ̀ sere sɑ nun dĩɑnu wɛ̃, ǹ kun mɛ nim nɔru gɑ nun mɔ̀ mɑ sɑ nun nim kɑ̃. 38 Dommɑ sɑ nun sɔru mwɑ ǹ kun mɛ dommɑ sɑ nun wɑ tereru mɑ sɑ nun biru wukiri. 39 Dommɑ sɑ nun wɑ ɑ bɑrɔ, ǹ kun mɛ ɑ wɑ̃ɑ pirisɔm dirɔ, mɑ sɑ nun berɑm dɑ. 40 Sunɔ u koo bu wisi u nɛɛ, kɑ geemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, mɛn nɔ i bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛ benin turo ye kuɑ nɛnɑ i kuɑ.
41 Yen biru sunɔ u koo win nɔm dwɑrugibu sɔ̃ u nɛɛ, i tii gɑwo nɛn bɔkun di, bɛɛ be Gusunɔ u bɔ̃rusi. I doo dɔ̃ɔ wi u ku rɑ gbi sɔɔ wi bɑ sɔɔru kuɑ Setɑm kɑ win gɔrɑdobɑn sɔ̃. 42 Domi gɔ̃ɔrɑ mɑn kuɑ, i ǹ mɑn dĩɑnu wɛ̃ nɑ di. Nim nɔru gɑ mɑn kuɑ, i ǹ mɑn nim kɑ̃ nɑ nɔrɑ. 43 Nɑ sɑ̃ɑ sɔɔ, i ǹ mɑn dɑm koosie. Nɑ wɑ̃ɑ tereru, i ǹ mɑn biru wukiri. Nɑ bɑrɔ, nɑ mɑɑ wɑ̃ɑ pirisɔm dirɔ, i ǹ mɑn nɔɔri. 44 Sɑnɑm mɛyɑ be, bɑ koo mɑɑ nɛɛ, Yinni, dommɑ sɑ nun wɑ gɔ̃ɔrɑ nun mɔ̀, ǹ kun mɛ nim nɔru gɑ nun mɔ̀, ǹ kun mɛ ɑ sɑ̃ɑ sɔɔ, ǹ kun mɛ ɑ wɑ̃ɑ tereru, ǹ kun mɛ ɑ bɑrɔ, ǹ kun mɛ ɑ wɑ̃ɑ pirisɔm dirɔ, mɑ sɑ ǹ nun somi. 45 Sunɔ u koo bu wisi u nɛɛ, kɑ geemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, mɛn nɔɔ i ǹ bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛ benin turo ye kue, nɛnɑ i ǹ ye kue. 46 Mɑ Yesu u nɛɛ, beniwɑ bɑ koo dɑ mi sɛɛyɑsiɑ bi bu ku rɑ kpe bu wɑ̃ɑ, gemgibu mɑɑ, wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpe sɔɔ.