15
Bɑ kɑ Yesu dɑ
Pilɑtin wuswɑɑɔ
1 Buru buru yellu yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ mɑɑ guro gurobu kɑ woodɑ yɛ̃robu, kɑ be bɑ tie mɛnnɔ ge sɔɔ, bɑ mɛnnɑ bu kɑ gɑri yi wesiɑnɑ sɑnnu. Mɑ bɑ Yesu bɔkuɑ bɑ kɑ dɑ bɑ Pilɑti nɔmu sɔndiɑ. 2 Yerɑ Pilɑti nùn bikiɑ u nɛɛ, wunɑ Yuubɑn sunɔ?
Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, mɛyɑ nge mɛ ɑ geruɑ.
3 Mɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu bɑ Yesu mɛm dɑbinu mɑnimɔ. 4 Yerɑ Pilɑti kpɑm nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑ ǹ gɑ̃ɑnu wisimɔ? A ǹ nɔɔmɔ nge mɛ bɑ nun mɛm dɑbinu mɑnimɔ?
5 Adɑmɑ Yesu kun yen gɑɑ wisɑ sere biti yɑ Pilɑti mwɑ.
Bɑ Yesu tɑɑrɛ wɛ̃ bu go
6 N deemɑ, Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru bɑɑtere Pilɑti u rɑ pirisɔm turo kɑrewɑ wi tɔmbɑ kĩ. 7 Sɑnɑm mɛyɑ, tem gowobu gɑbɑ wɑ̃ɑ pirisɔm sɔɔ be bɑ tɔmbu go tem gooru gɑru sɔɔ. Ben turon yĩsirɑ Bɑrɑbɑ. 8 Mɑ tɔn wɔru gɑ susi Pilɑtin mi bu kɑ nùn kɑnɑ u bu kuɑ nge mɛ u rɑ bu kue wɔ̃ɔ bɑɑgere tɔ̃ɔ te sɔɔ. 9 Mɑ Pilɑti u bu bikiɑ u nɛɛ, i kĩ n bɛɛ Yuubɑn sunɔ kɑrɑ?
10 Domi win tii u yɛ̃ kɑm kɑm mɑ nisinun sɔ̃nɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu bɑ nùn Yesu nɔmu sɔndiɑ. 11 Sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero be, bɑ tɔn wɔru bɔrie gu kɑ Pilɑti seesi kpɑ u bu Bɑrɑbɑ kɑrɑ. 12 Mɑ Pilɑti u kpɑm bu bikiɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, mbɑ i kĩ n ko kɑ durɔ wi bɛɛ i sokumɔ Yuubɑn sunɔ.
13 Yerɑ bɑ kpɑm gbɑ̃sukum wɔri bɑ nɛɛ, ɑ nùn kpɑreo dɑ̃ɑ bunɑnɑru sɔɔ.
14 Pilɑti u bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ. Kɔ̃sɑ yerɑ̀ u kuɑ.
Adɑmɑ tɔn be, bɑ gbɑ̃sukum sosi bɑ nɛɛ, ɑ nùn kpɑreo dɑ̃ɑ bunɑnɑru sɔɔ.
15 Pilɑti u kĩ u ko ye n koo bu dore, yen sɔ̃nɑ u bu Bɑrɑbɑ kɑrɑ. Yen biru u derɑ bɑ Yesu so mɑ u nùn tɑbu kowobu nɔmu sɔndiɑ bu nùn dɑ̃ɑ bunɑnɑru kpɑre.
Tɑbu kowobu
bɑ Yesu yɑɑkoru mɔ̀
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 27:27-31, Yohɑnu 19:2-3)
16 Sɑnɑm mɛyɑ tɑbu kowobu bɑ Yesu gɑwɑ bɑ kɑ nùn dɑ tem yɛ̃ron ɑgbɑrɑ sɔɔkɑɑɔ mɑ bɑ tɑbu kowobu kpuro kpuro mɛnnɑ mi. 17 Bɑ Yesu gurumusu swɑ̃ɑbu sebusiɑ, mɑ bɑ sɑ̃ki tundu bɔkɑnɑ bɑ doke win wirɔ nge furɔ. 18 Mɑ bɑ nùn tɔbirim wɔri bɑ mɔ̀, Yuubɑn sunɔ, fɔɔ bɑɑsirɑ.
19 Mɑ bɑ nùn gɑ̃ɑ bɔ̃ɔ soomɔ wirɔ, bɑ nùn yɑ̃ɑtɑm siemɔ, bɑ nùn yiirɑmmɛ. 20 Ye bɑ nùn yɑɑkoru kuɑ bɑ kpɑ, bɑ nùn gurumusu swɑ̃ɑbu ge potɑri bɑ win tiin yɑ̃nu suɑ bɑ nùn sebusiɑ. Mɑ bɑ nùn gɑwɑ bɑ kɑ yɑrɑ bu kɑ nùn kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑru sɔɔ.
Bɑ Yesu kpɑre
dɑ̃ɑ bunɑnɑru wɔllɔ
21 Sɑnɑm mɛ bɑ kɑ nùn dɔɔ, n wee durɔ goo u sɑrɔ mi, wi bɑ rɑ soku Simɔɔ Sirɛnigii, u wee gberu kpɑɑnɛn di. N deemɑ Simɔɔ wi, u sɑ̃ɑwɑ Alesɑndu kɑ Rufusin bɑɑbɑ. Mɑ tɑbu kowobu bɑ nùn mwɑ kɑ dɑm bɑ nùn Yesun dɑ̃ɑ bunɑnɑru sɔbi. 22 Bɑ kɑ Yesu dɑ mi bɑ rɑ soku Gɔɔgɔtɑ, yĩsi ten tubusiɑnɑ, ɑye te tɑ kɑ wii koko weenɛ. 23 Mɑ bɑ nùn tɑm wɛ̃ mɛ mu kɑ tim mɛnnɑ mɛ bɑ rɑ soku miru, ɑdɑmɑ u yinɑ u nɔ. 24 Yerɑ bɑ nùn kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑrɔ. Yen biru tɑbu kowo be, bɑ win yɑ̃nu tɛtɛ toosi bu kɑ wɑ ye ben bɑɑwure u koo suɑ. Nge mɛyɑ bɑ kɑ Yesun yɑ̃nu bɔnu koosinɑ. 25 Bururun kɔbɑ nɔɔbɑ nnɛn sɑkɑwɑ bɑ nùn kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑrɔ. 26 Torɑ te u kuɑ bɑ kɑ nùn kpɑre, terɑ bɑ yoruɑ bɑ mɑni bɑ nɛɛ, Yuubɑn sunɔ. 27 Bɑ mɑɑ gbɛnɔbu yiru gɑbu dɑ̃ɑ bunɑnɑnu kpɑre, turo Yesun nɔm geuɔ, turo win nɔm dwɑrɔ. (( 28 Nge mɛyɑ Gusunɔn gɑri yi koorɑ yi yi nɛɛ, <<Bɑ nùn gɑrisi kɔ̃sɑn kowobu sɔɔ.>>))
29 Tɔn be bɑ sɑrɔ bɑ nùn wiru diirisimɔ bɑ wɔnsimɔ bɑ nɛɛ, ɑhɑ̃ to, n ǹ wunɑ rɑ nɛɛ kɑɑ sɑ̃ɑ yeru surɑ kpɑ ɑ kpɑɑru bɑni sɔ̃ɔ itɑn bɑɑ sɔɔ? 30 Tɛ̃, ɑ re tii fɑɑbɑ koowo ɑ sɑrɑ dɑ̃ɑ ten min di.
31 Nge mɛyɑ mɑɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ nùn yɑɑkoru mɔ̀. Bɑ sɔ̃ɔnɑmɔ bɑ mɔ̀, u gɑbu fɑɑbɑ kuɑ ɑdɑmɑ u kpɑnɑ u tii fɑɑbɑ ko. 32 Tɛ̃ i de Kirisi Isirelibɑn sunɔ u sɑrɑmɑ su wɑ sɑɑ dɑ̃ɑ bunɑnɑ ten min di kpɑ su nùn nɑɑnɛ doke.
Mɛyɑ mɑɑ be yiru, be bɑ kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑru sɔɔ kɑ wi sɑnnu, bɑ mɑɑ nùn wɔmmɔ.
Yesun gɔɔ
33 Yerɑ dɔmɑ ten sɔ̃ɔ sɔɔ, yɑm wɔ̃kurɑ tem mɛ kpuro wukiri sere n kɑ kuɑ sɔ̃ɔ sɔɔn kɔbɑ itɑ. 34 Kɔbɑ itɑ yen sɑkɑwɑ Yesu u gbɑ̃rɑ kɑ dɑm, u nɛɛ, <<Eloi, Eloi, lemɑ sɑbɑtɑni.>> Yen tubusiɑnɑ, Gusunɔ nɛn Yinni, mbɑ n kuɑ ɑ kɑ mɑn deri.
35 Be bɑ yɔ̃ min gɑbu bɑ gɑri yi nuɑ mɑ bɑ nɛɛ, i ǹ nɔɔmɔ? U Eli soku.
36 Yerɑ ben turo u dukɑ nɑ kɑ swɛ̃ɛ dukɛ dukɛsu si u wɑsɑ tɑm mɔmmɔm sɔɔ u bɛri dɛkɑɔ. Mɑ u Yesu tĩi u nɔ, u nɛɛ, i de su wɑ Eli ù n koo nɑ u nùn sɑrɑsiɑ.
37 Yerɑ Yesu u gbɑ̃rɑ wɔllɔ too too, mɑ win hunde yɑ doonɑ.
38 Ase sɑɑ yerɑ mɑɑ beku kɑre te tɑ wɑ̃ɑ sɑ̃ɑ yeru sɔɔ tɑ gɛ̃ɛrɑmɑ sɑɑ wɔllun di sere temɔ. 39 Tɑbu kowobun tɔnwero wi u yɔ̃ Yesun wuswɑɑɔ u wɑ nge mɛ u kɑ gu. Yerɑ u nɛɛ, kɑ gem durɔ wi, Gusunɔn Biiwɑ.
40 Kurɔbu gɑbɑ mɑɑ wɑ̃ɑ mi, bɑ mɛɛrɑ sɑrun di. Be sɔɔrɑ Mɑɑri Mɑdɑlɑgii wɑ̃ɑ, kɑ Sɑlomɛ, kɑ Mɑɑri wi u sɑ̃ɑ Yose kɑ Yɑkɔbu yɑ̃kɑbun mɛro. 41 N deemɑ beyɑ bɑ rɑɑ Yesu swĩi bɑ nùn nɔɔrimɔ sɑnɑm mɛ u wɑ̃ɑ Gɑlileɔ. Kurɔbu dɑbiru gɑrɑ mɑɑ wɑ̃ɑ mi, be bɑ kɑ nùn nɑ Yerusɑlɛmuɔ sɑnnu.
Yesun sikubu
42-43 Ye n kuɑ yokɑ, Yosɛfu Arimɑtegii u tunumɑ mi, wi u sɑ̃ɑ bɛɛrɛgii Yuubɑn guro gurobu sɔɔ, u mɑɑ mɑrɑ Gusunɔ u bɑndu swĩi. Tɔ̃ɔ te, tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugirun sɔɔrun tɔ̃rɑ, tèn yokɑn di tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugirɑ koo tore. Yen sɔ̃nɑ Yosɛfu u dɑ Pilɑtin mi kɑ toro sindu u kɑ Yesun goru kɑnɑ. 44 Mɑ Pilɑti u biti kuɑ too too ye u nuɑ mɑ Yesu u gu kɔ. Yerɑ u tɑbu sunɔ sokusiɑ u kɑ nùn bikiɑ Yesu ù n gu kɔ. 45 Ye tɑbu sunɔ wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ mɑ Yesu u gu, u Yosɛfu nɔɔ kɑ̃ u kɑ goo te suɑ. 46 Yosɛfu u dɑ u beku te bɑ wesɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmgii dwɑ, mɑ u goo te sɑrɑsiɑ u tu beku te tɛ̃ke. Mɑ u tu kpɛ̃ɛ kpee wɔru ge bɑ dɑ̃kɑ sɔɔ. Yen biru u kpee bɑkɑru gɑru bimiɑmɑ u kɑ wɔru gen nɔɔ kɔruɑ. 47 N deemɑ, Mɑɑri Mɑdɑlɑgii kɑ Mɑɑri Yosen mɛro, bɑ mɛɛrɑ mi bɑ Yesun goru kpɛ̃ɛmɔ.