14
Yesu u bɑrɔ goo bɛkiɑ
1 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugiru gɑru sɔɔ Yesu duɑ Fɑlisibɑn wirugii goon yɛnuɔ u kɑ di. Mɑ bɑ nùn lɑɑkɑri sɑ̃ɑ. 2 N wee durɔ goo wìn wɑsi yi mɔsɑ u yɔ̃ Yesun wuswɑɑɔ. 3 Mɑ Yesu u woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisibɑ bikiɑ u nɛɛ, n weenɛ bu tɔnu bɛkiɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugiru sɔɔ? Nge n ǹ weenɛ.
4 Bɑ mɑɑri. Yerɑ u bɑrɔ wi tii gɑwe u nùn bɛkiɑ mɑ u derɑ u doonɑ. 5 Mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, bɛɛn wɑrɑ, win bii ǹ kun mɛ win nɑɑ yɑ̀ n dɔkɔ wɔri tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugiru sɔɔ, u ǹ koo ye wunɑ fuuku.
6 Yerɑ bɑ kpɑnɑ bu gɑri yi wisi.
Mi n weenɛ ɑ sinɑ
dim soku yerɔ
7 Ye u lɑɑkɑri kuɑ mɑ be bɑ dim sokɑ nge mɑɑ wi, bɑ sin yee bɛɛrɛginu gɔsimɔ, u bu mɔndu kuɑ u nɛɛ, 8 sɑnɑm mɛ bɑ nun sokɑ kurɔ kpɑɑ yerɔ, ɑ ku sinɑ sin yee bɛɛrɛgirɔ. Sɔrɔkudo bɑ koo rɑ goo soku wi u nun bɛɛrɛ kere. 9 Mɑ wi u bɛɛ kpuro sokɑ u koo nɑ u nɛɛ, ɑ durɔ wi sin yee te wɛ̃ɛyɔ. Sɑɑ yerɑ sekurɑ koo nun mwɑ ɑ kɑ dɑ ɑ sinɑ sin yee birukirɔ. 10 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ bɑ nun dim sokɑ, ɑ doo ɑ sinɑ sin yee birukirɔ, kpɑ wi u nun sokɑ ù n tunumɑ u nɛɛ, ɑ seewo nɛn bɔrɔ ɑ nɑ wuswɑɑɔ. Sɑɑ ye, n ko n sɑ̃ɑ bɛɛrɛ bɑkɑ wunɛ sɔɔ be kpuron wuswɑɑɔ be bɑ sɔ̃ kɑ wunɛ sɑnnu. 11 Kɑ geemɑ bɑɑwure wi u tii suɑ wɔllɔ, bɑ koo nùn kɑwɑ. Bɑɑwure wi u mɑɑ tii kɑwɑ, bɑ koo nùn suɑ wɔllɔ.
12 U mɑɑ wi u nùn dim sokɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑnɑm mɛ ɑ tɔmbu yɑɑ dibu ǹ kun mɛ tɔ̃ɔ bɑkɑru sokɑ, ɑ ku wunɛn bɔrɔbɑ soku, ǹ kun mɛ wunɛn mɑɑbu, ǹ kun mɛ wunɛn dusibu, ǹ kun mɛ wunɛn beruse gobigibu, kpɑ ben tii bu ku rɑɑ nun soku bu kɑ nun kɔsiɑ. 13 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ ɑ tɔmbu dim kɑnɑ, ɑ sɑ̃ɑrobu sokuo kɑ ɑlebugibu kɑ kɔ̃ri bɑrɔbu kɑ wɔ̃kobu. 14 Kɑɑ ko doo nɔɔrugii yèn sɔ̃ bɑ ǹ mɔ bu kɑ nun kɔsiɑ. Kɑɑ wunɛn kɔsiɑru wɑ Gusunɔn min di sɑnɑm mɛ bɑ koo geegibu seeyɑ gɔrin di.
Dim bɑkɑm gɑri
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 22:1-10)
15 Ye be bɑ dimɔ kɑ Yesu sɑnnu, ben turo u gɑri yi nuɑ mɑ u nɛɛ, doo nɔɔrugiiwɑ wi u koo di bɑn te Gusunɔ u swĩi sɔɔ.
16 Mɑ Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, durɔ goo u dim bɑkɑm sɔɔru kuɑ mɑ u tɔn dɑbiru sokɑ. 17 Ye dim sɑɑ yɑ turɑ u win sɔm kowo gɔrɑ tɔn ben bɑɑwuren mi bu nɑ domi yɑɑ dibu kpuro sɔɔru kpeerɑ. 18 Adɑmɑ be kpuro bɑ suuru kɑnɑ bɑ nɛɛ, bɑ ǹ fɛɛ wɑsi bu nɑ. Gbiikoo nɛɛ, wi, u gberu dwɑ, tilɑsiwɑ u kɑ dɑ u te wɑ. 19 Kpɑo mɑɑ nɛɛ, wi, u nɛɛ dwɑ wɑsi yiru yiru yen nɔɔbu, mɑ u koo den kɑ yi sɔmburu ko u wɑ. 20 Kpɑo kpɑm nɛɛ, tɛ̃ gerɑ wi, u kurɔ suɑ. Yen sɔ̃nɑ wi, u ǹ kpɛ̃ u nɑ. 21 Sɔm kowo wi, u gɔsirɑ u kɑ be kpuron suuru kɑnɑ bi dɑ u win yinni sɔ̃ɔwɑ. Yerɑ yinni win mɔru seewɑ mɑ u win sɔm kowo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo fuuku wuun bɑtumɑ kɑ gen swɛɛ sɔɔ ɑ kɑ sɑ̃ɑrobu nɑ kɑ ɑlebugibu kɑ wɔ̃kobu kɑ kɔ̃ri bɑrɔbu. 22 Mɑ sɔm kowo wi, u nɛɛ, yinni, ye ɑ mɑn yiire mi, nɑ ye kuɑ. Wee, ɑyerɑ mɑɑ tie. 23 Mɑ yinni wi, u nɛɛ, ɑ swɛɛ swĩiyɔ kɑ kɑrɑn goonu ɑ tɔmbu duusiɑmɑ kɑ kɑnkɑnsi, kpɑ nɛn yɛnu gu yibu. 24 Domi geemɑ nɑ gerumɔ, bɑɑ tɔn ben turo kun mɑɑ nɛn dĩɑnu dendɑmɔ, be, be nɑ gbiɑ nɑ sokɑ.
Ye tɔnu koo ko
u kɑ ko Yesun bɔ̃ɔ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 10:37-38)
25 Tɔn wɔru gunɑ yɑ swɑɑ mɔ̀ bɑ sĩimɔ kɑ Yesu sɑnnu, mɑ u sĩirɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, 26 goo ù n kĩ u mɑn swĩi, mɑ u ǹ mɑn kĩɛ n kere win bɑɑ kɑ win mɛro kɑ win kurɔ kɑ win bibu kɑ win mɑɑbu kɑ wɔnɔbu kɑ win sesubu kɑ mɑm win tiin wɑ̃ɑru, u ǹ kpɛ̃ u ko nɛn bɔ̃ɔ. 27 Bɑɑwure wi u kun win tiin dɑ̃ɑ bunɑnɑru sue, u kɑ nɛn yirɑ swĩi, u ǹ kpɛ̃ u ko nɛn bɔ̃ɔ. 28 Nge wɑrɑ bɛɛ sɔɔ ù n kĩ u diru bɑni, u ǹ koo ginɑ sinɑ u dooru ko u wɑ win gobi yì n turɑ u kɑ tu wiru go. 29 Mɑ n kun mɛ, ù n kpɛɛkpɛɛku surɑ, mɑ u kpɑnɑ u dɑkurɑ, be bɑ gu wɑɑmɔ kpuro bɑ koo nùn yɑɑkoru ko, 30 kpɑ bu nɛɛ, durɔ wi, u bɑnɑ toruɑ, mɑ u kpɑnɑ u ye dɑkurɑ. 31 Nge sunɔ wɑrɑ ù n seewɑ kɑ tɑbu kowobu nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000) u kɑ tɑbu ko kɑ win sunɔsi goo wi u tɑbu kowobu mɔ nɔrɔbun subɑ yɛndu (20.000), u ǹ koo ginɑ sinɑ u mɛɛri u wɑ ù n dɑm mɔ u kɑ tɑɑ bi ko? 32 Ù n wɑ u ǹ kpɛ̃, sɑnɑm mɛ wini kun tunumɑm kpɑ, u koo nùn sɔmɔbu gɔriɑ bu nùn bikiɑ ye u koo mɔɔru mwɑ bu ku mɑɑ kɑ tɑbu ko. 33 Yen sɔ̃nɑ bɛɛn bɑɑwure wi u kun deri kpuro ye u mɔ, u ǹ kpɛ̃ u ko nɛn bɔ̃ɔ.
Bɔru te tɑ nɔɔ gu
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 5:13, Mɑɑku 9:50)
34 Mɑ Yesu mɑɑ nɛɛ, bɔru\f |b14:34 bɔru|d - Bɔɔ te bɑ kɑ yɑ̃ mini, tɑ sɑ̃ɑwɑ nge bɔɔ swɑ̃ɑru. Tɑ koo kpĩ tu nɔɔ gbi.\F gɑ̃ɑ geenɑ, ɑdɑmɑ bɔru tɑ̀ n nɔɔ gu, mbɑ bɑ koo mɑɑ kɑ tu dorɑsiɑ. 35 Bɑ ǹ mɑɑ kɑ tu bukɑtɑ gɑɑ mɔ̀ gberɔ bɑɑ tɑɑki wɔllɔ bu kɑ tem kɔ̃sisiɑ. Bɑ rɑ kubewɑ tɔɔwɔ. Wi u swɑɑ mɔ u kɑ nɔ, u nɔɔwɔ.