Yesusé nfafié kyat po ngénngan Sabaté nóté
14
Nuéncó, mgo po ngénngan Sabaté, ngénngan ta néi kyat Yahudi né bisa rpe yabé pa, pocé tabóngo Yesusé nfané se némnóm po kyat Farisi né riri kapala isó ni umé lo. Kyat Farisi nesté tadélé rétané riri aturan agama né kuaté. Pocé bo réyówé Yesusé nó sélsólé né se tadélé rtarukira be I. 2 Néga télél be reni kyat isó njé, npisé sogado sóo re fao né ma nbosé ndimé. Nwómo Yesusé, 3 tabóngo Yesusé nutné kyat Yahudi né riri guru-guru agama ta runé Musa ni kitab abén limé né, re kyat Yahudi ta rdéréré dodoto Farisi nesté faje, “Iga bo tdéréré ité rir aturan agama, bisa pari tisé, bo tfafié kyat ta rpisé po ngénngan Sabaté né?” 4 Mayta férimé né rfaténténgén si ndimé. Tabóngo Yesusé nétané kyat ta npisé njé ni fao né, se nfafié keé i. Rewóré ta néi, Yesusé nané kyat ta re nfié njé nfan i óro. 5 Pocé tabóngo Yesusé nécegé si faje, “Iga ntumi pari, nimi sapi pari, ga remnap po sumu wlólo se mgo po ngénngan Sabaté, nase fgali bo fsib i néya to?”6 Rlongé ta Yesusé néceg né, rcóngél pa na.
Ndél pa bo téyówé ngósnoré
7 Po waktu ta Yesusé némnómé lesu po kyat Farisi njé ni umé lo né, I ntarukira be kyaté-kyat ta rwómé rémnóm pocé se wlori ncuka maduga rtolén be po géwgów ta fié lo né. Se némnaw ta rtoléné né, tabóngo nfasodoto si adeade isó njé néceg faje, 8 “Iga reni kyat ta réfsówé se rpe rameangé ga rkakémé mewé, ndél pa bo fané ftolén po géwgów ta fié lo né. Ma sogado kyat ta rkakém si né, reni iglé ta lebe rpélóy po mew ni. 9 Se nase rfano mewé ga récegé mew faje, ‘Tabea, géwgów ta ntei, reni kyat iglé ta bo rtolno.’ Pocé nase fmóé mewé, bóngo flué mewé se ftolén po tóori lo. 10 Se iga reni kyat ta rkakémé mewé bo fémnómé, ta fié né ftoléné mew po géwgów ta po tóori lo né. Ité tuné pa, solo maga kyat ta rkakémé mewé né rfano mewé bóngo récegé mew faje, ‘Mew lima bo ftolén po géwgów ta fié lo né.’ Bo sogado ndadi fajé, férimé kyat ta rémnóm pocé né nase rtailé mewé. 11 Sababta kyat pai le ta ntailé ni diri óro, Jou Lahatala nase npe i se reni ngalé gélesó pa. Mayta kyat pai ta npe ni diri dolo kyat ta re riri ngale gélesó pa, Jou Lahatala nase nélóngé i se ndadi kyat ta pélóy i.”
12 Rewóré ta néi, Yesusé nécegé nóté po kyat ta nkakém i njé ni, “Moke, nuéncó nóté iga mkakémé kyaté bo mpe rameangé, ndél pa bo mkakémé nim dél faljil pari, fténom re rémam pari, kyat ta reriri reróri po um lapo lo né pari, ma mkakém si na. Sababta iga mkakémé kyat ta dolo si né, si ma nase rbalasé se rkakém awé nóté bo rpe ta dolo awé re mpe po si ni né. 13 Se iga bo mkakémé kyaté bo mpe rameangé, ta fié né mkakém be kyat ta reriri reróri pa né, ta rlugu, re ta rabyafé né. 14 Sababta iga mpe ta dolo fajé, si nase rbalas pa, mayta po ngénngan kiamaté ta Jou bo nfapangéné ni kyat ta rmóté né nmulé, pocé nase nbalasé nim féyfié ta re mpé po si ni né.”
Adeade tpe rameang ta pélóy po soroga wlólo
15 Po waktu ta Yesusé néceg fajé né, reni kyat isó ntoléné némnóm re si pocé, se nécegé Yesusé faje, “I ni birahi né, kyaté-kyat ta bo rémnóm po géwgów ta Jou Lahatala nkawasa dolo Kolano lo né.”
16 Pocé Yesusé nécego i né, npe adeade isó tadolo faje, “Reni kyat isó npe rameang ta pélóyé, se nkakém kyat félé nané si rwómé bo rémnómé. 17 Pocé re nfaléléyé ndimé, tabóngo nané ni kyat yabé njé nfané nfébingo kyaté-kyat ta re nkakém si né, bóngo nécegé si faje, ‘Wóré, fwóm lima óro! Sababta re rfaléléyé ndimé se bo témnómé ro.’
18 Mayta bisa rwóm pa. Férimé né riri alasan félé. Isó njé ni alasan faje, ‘Ya nte tagare kgon bété, se mare kfané bo kémnaw bété nje su, se kéror maafé.’ 19 Isó nóté ni alasané, ‘Ya nte tagare kgon sapi pasang abén limé, se bo ktofno si rpe yabé su. Se kéror maafé.’ 20 Ta isó nóté, ni alasané, ‘Ya nte tagare kéfsówé rewóré se bisa kwóm pa, se kéror maafé.’
21 Tabóngo ni kyat yabé njé npólén i néli po ni tuangé njé ni, se nfébingé férimé ta ralasané né. Pocé, ni tuangé njé tadélé ncawané. Tabóngo nané ni kyat yabé njé nfané nóté se nécegé i faje, ‘Pana fajé famlale bo mfané nóté, po kota njé ni yéfén-yéfén ta pélóy re myaku lo né, bo mkakém kyaté-kyat ta reriri reróri pa né, kyat ta rlugu re rbalang, kyat ta rébyafé né bo mut si lima ndimé.’
22 Pocé, tabóngo ni kyat yabé njé nfané se npe tadolo nané i né. Se nfané ga nfakakakmo rewóré, tabóngo néléyé se nécegé ni tuangé njé faje, ‘Moke, sói ta mparenta ya né, re kpe ndimé. Mayta géwgów ta isó ntolno pafule né, reni lesu.’
23 Tabóngo tuangé njé nécegé i, ‘Pana fajé, mfané nóté po yéfén ta myaku re pélóy ta néli re lima po kota njé ni lapo lo né, tadélé mdesak si bo rwóm lima pote sogado nik umé njé nbékbaké. 24 Mlongé fafié ta Ya kécegé nte, férimé kyat ta re kkakém si mayta rwóm pa né, ndél pa bo faisó i lima némnóm po nik rameangé njé ni wlólo nte.’ ”
Yesusé nfébingo si tpe fanfawa bo tdéréré I né
25 Rewóré ta néi, reni kyaté né tadélé félé ta rfané rfadéréré re Yesusé né. Pocé, Yesusé nélolét I némin po si ni, bóngo nécegé si fajé, 26 “Iga kyat pai ta bo ndéréré Ya, ni mésié po Ya ni né mare ta délé lebe pélóy po ni moke, neke, ni pégelé, ntu, fténo re ramó, sogado i ni diri nóté. Sababta, iga ni mésié po Ya ni né ga npe ta dolo fajé pa, bisa ndéréré Ya pa. 27 Kyat pai ta bo ndéréré Ya, mare ma ndéréré ni wlo njé na. Masike nduk kangelang sói néli sogado bo nmóté, ndéréré be Ya le. Necé kfatailo ta dolo npó ni salibé njé, bo tisé nase bisa ndéréré Ya pa.
28 Adeade dolo po mew ni, ga reni ta bo npe ni um tingkat faisó, nejé mare nétén fafié su, nbung pari tisé. Néfen pari tisé bo nfawóré ni umé njé né. 29 Iga nétén pafule ga re npe fandasi ntubé, se néfené nfawóré ni umé njé pa, iga kyaté-kyaté né rémnawé, nase rémlifo keé i. 30 Tabóngo nase réceg faje, ‘Cogo né bo npe umé, padahal ta néfené nfawóré i pa.’
31 Reni adeade iglé nóté, ta dolo faje: reni kolano isó, ni tentara né calén yófésó, bo rfaparang re kolano nésé nóté ta ni tentara né calén yófé luwé. Kolano ta ni tentara calén yófésó njé, mare ntoléné bo nanuta fafié su, ni tentara né nase réfen pari tisé. 32 Iga re nuné ta réfen pa, mare ni réwé nesté rélówé lesu, re nané ni tentara faséfis néli rfano si bo rfaifio si ro. 33 Fajé nóté re mewé, iga bo fdéréré Ya, mare fanuta fafié su, bisa pari tisé bo ffatoléné keé nómi sói néli né bo fdéréré Ya né. Bo tisé, bisa fdéréré Ya pa.”
Kyat ta rdéréré Ya né mare tadolo gasi ta némyasén fié
(Mat. 5:13; Mrk. 9:50)
34 Yesusé néceg adeade isó nóté ta dolo faje, “Gasi njé nfié, sababta nfamnó mnómé. Mayta iga re nmémisé, nase bisa pana bo némyaséné nmulé. 35 Nase reni ngale gélesó pa na. Masike bo tut po bété lo bo tpeé pupuk ta nfabékboké téntónémé ma, nase re bisa pana. Se ta fié né twóté keé óro. Ffamailongé fafié ta Ya kécegé nte, bo fisén po wlomi wlólo!”