I Yesus nambei kondia ri tou alima njobu
6:1-15
6
1 Naopu ee naloumo i Yesus ri sambote Rano Galilea, to niuli mbii Rano Tiberias. 2 Nadea tou nantutu-Ya, apaa nikalio-ramo kadupaa-kadupaa to nipowia-Na nampakaori tou-tou nadua. 3 Nentodemo i Yesus ante ana-ana guru-na ri pobuluana pade noncunda isee. 4 Tempo ee najungkumo Eo Bete Paskah to Yahudi. 5 Niololemo ni Yesus ntiku-ntikuna, nikalio-Na nadombomo tou namei si-Ya. Pade nanguli-Yamo si Filipus: “Riumba-ta mamala mangoli kondia, bona mangkondi pura sumawee tou ei?” 6 Nincani dododa ni Yesus nuapa to kana Na-powia. Agiana pade niuli-Na ewa ee, apaa Ia madota mampesori i Filipus. 7 Nesono i Filipus: “Roti olina roatu dinara tado magana raweikaka tou-tou ei, noudamo kawule sore santibe kodi ngkola-ra.” 8 Naria sadua ana guru ni Yesus ntanina, to nisanga i Andreas sarara ni Simon Petrus, nanguli: 9 “Naria sadua ngana baleilo ei noboku alima oungu roti pade rombaa bou, agiana nuapamo lotuna ande iwei kadea nu tou.” 10 Nangulimo i Yesus: “Tudumo tou-tou etu moncunda.” Isee nadea kawoko natuwu, jadi noncundamo tou-tou ee ri kawoko. Lako ri sumawee tou-tou ee, rapa-rapana naria alima njobu kadea nu baleilo. 11 Nialamo ni Yesus roti pade bou ee, pade nosukuru ri Allatala. Naopu ee nibagi-bagi-Namo roti ee ri tou dea. Naopu ee nibagi-bagi mbii-Na bou ee, pade nangkondi-ramo duuna nabosu. 12 Nabosu-rapa nangkondi, niulimo ni Yesus ri ana-ana guru-Na: “Pasintobumo labi nu kondia etu, nemo maria ratadiaka.” 13 Pade nipasintobu-ramo labi nu kondia ee, naria sampulu rombakatepa labina. 14 Pangkalio nu tou dea ee kadupaa to nipowia ni Yesus ee, nanguli-ramo: “Mpuu-mpuu, ei-mo nabi to nisarumaka-ta mamei ri dunia.” 15 Nincanida ni Yesus bakote patuju-ra mamei bona mopasa-Ya majadi mbagou-ra. Ee-mo sabana pade nangkosu-Yamo sadua-Na nalou ri buluna.
I Yesus nolumako ri wongko ue
6:16-21
16 Moliwo madedipa, naloumo ana-ana guru ni Yesus ri rano, pade nencawi ri duanga. 17 Newote-ramo malou ri Kapernaum. Nadedimo, agiana tado oapa naria i Yesus namei si sira. 18 Tempo ee nopamula-mo balumba ri rano, apaa narimboso mpuu ngolu namburu. 19 Bula-ra noduanga ba maria alima ba aono kilomo kawaona, nikalio-ramo i Yesus nolumako ri wongko ue namei ri duanga-ra. Naeka mpuu-ra nangkalio ee. 20 Agiana nanguli i Yesus si sira: “Nemo maeka, Yaku-da ei!” 21 Namparonge ee, nadonu-ramo, pade nipasawi-ramo i Yesus ri duanga. Sampiga mata ee mbii, nencowemo duanga-ra ri sowea to ni kalouii-ra ee.
Tou dea nangonco i Yesus
6:22-24
22 Kaneilena, tou dea to nabolidapa ri sambote rano, nanotomo rara-ra bakote iwengi naria saongu ngkola duanga isee. Pade nincani mbii-ra bakote ana-ana guru ni Yesus nokoulu-ramo newote, pade tado naria i Yesus nantutu-ra. 23 Naopu ee nariamo basangkia duanga ntanina lako ri ngata Tiberias nencowe najungku ri pangkondia nu tou dea roti to naopu nisukuruni ni Yesus ri Allatala ee. 24 Pangkalio nu tou dea bakote tadomo naria i Yesus ante ana-ana guru-Na isee, nencawi-ramo ri duanga-duanga ee pade newote nalou ri Kapernaum nangonco i Yesus.
Roti to nambei katuwua
6:25-59
25 Notomupa tou dea ee ante i Yesus ri sambote rano, nipekutana-ramo i Yesus: “Guru, ipia-moKo narata isei?” 26 Nesono i Yesus: “Nakono mpuuda, i komi nangonco-Ku apaa nangkondi rotimo komi duuna nabosu, tado sabana nanguncani-mo patuju nu kadupaa-kadupaa to nipowia-Kumo. 27 Nemo mobago bona mamparata kondia to mamala maopu bo mawei. Pobagomo bona mamparata kondia to tado mamala mawei bo to nambei tuwu liu-liu. Kondia ee kana raweikaka komi nu Ana Manusia, apaa Ia-mo to niongko nu Allatala mowia bago ee.” 28 Pade nepekutana-ramo si-Ya: “Nuapa to kana ka-powia bona mamala-ka mowia dota nu Allatala?” 29 Nesono i Yesus: “Ei-mo to nipodota nu Allatala mi-powia: Parisaya-Kumo, to nitudu Allatala namei ri dunia ei.” 30 Nanguli-ramo si-Ya: “Kadupaa nuapa to Mu-popakalioka-ka bona meparisaya-ka si-Ko? Nuapa to kana Mu-powia? 31 Totua-ka impia nangkondi roti to niuli manna ri tongompada bei, ewa to nitulisi ri rara Buku Nagasa iwei: Ia nambeikaka-ra roti lako ri suruga.”
32 Pade nanguli-mo i Yesus si sira: “Kakono-konona Ku'ulikaka komi, tado i Musa nambei roti lako ri suruga, agiana Tuama-Kuda to nambeikaka komi roti mpuu-mpuu lako ri suruga. 33 Apaa roti to niwei nu Allatala ee, Ia-mo to nesompo lako ri suruga pade nambei katuwua ri manusia ri dunia.” 34 Pade nanguli-ramo si-Ya: “Tuama, weikaka-kamo oa roti ee.” 35 Nanguli i Yesus si sira: “Yaku-mo roti to mambei katuwua. Butu dua tou to mamei si-Yaku, tado-mo oa maoro-ya duuna masae-sae. Pade butu dua tou to namparisaya-Ku tado-mo mabei oa wuu-na duuna masae-sae. 36 Agiana ewa to niuli-Kumo si komi, noudamo nikalio-mi Ku-mo, tado niparisaya-mi. 37 Sumawee tou to niwei nu Tuama si Yaku kana mamei si Yaku. Tado kana Kuporou yema-yema to mamei si Yaku. 38 Apaa Yaku nesompo lako ri suruga, tado bona mampowia dota dodo-Ku, agiana mowia dota nu Tuama to nantudu-Ku. 39 Ei-mo dota nu Tuama to nantudu-Ku: Sumawee tou to niwei-Na si Yaku, tado namo saduaa maronto, agiana bona Ku-patuwu mpanculi ri Eo Kaopu nu Dunia. 40 Apaa ei ami-da dota nu Tuama-Ku, bona sumawee to mangkalio Ana-Na, pade namparisaya Ana-Na ee kana mantarima tuwu liu-liu, pade Ku-patuwu mpanculi ri Eo Kaopu nu Dunia.”
41 Jadi, nopamulamo sumawee topangkeni to Yahudi ee nampokanguaka i Yesus, apaa Ia nanguli: “Yaku-mo roti to nesompomo lako ri suruga.” 42 Nanguli-ra: “Apa tado i Yesus ei, ana ni Yusuf? Nincani-kada tina tuama-Na. Beiwa pade namala niuli-Na bakote Ia nesompo lako ri suruga?”
43 Nisonoi-ramo ni Yesus: “Nemo mokangua komi. 44 Tado namo saduaa to mamala mamei si Yaku, ande tado Tuama-Ku to nantudu-Ku ee mangkeni-ya si Yaku, pade yema mamei, ia kana Ku-patuwu mpanculi ri Eo Kaopu nu Dunia. 45 Ri rara buku nu nabi-nabi naria nitulisi ewa ei: Sumawee tou kana napatuduki nu Allatala. Jadi sumawee tou to namparonge Tuama pade neguru lako si-Ya, kana mamei si Yaku. 46 Batuana ee tado bakote nariamo to nangkalio Tuama. Kawule to narata lako ri Allatala ngkola, Ia-mo to nangkaliomo Tuama. 47 Kakono-konona Ku'ulikaka komi, tou to neparisaya kana mantarima tuwu liu-liu.
48 Yaku-mo roti to mambei katuwua. 49 Totua-mi impia nangkondi roti to niuli manna ri tongompada bei, pade namate-ramo mbii. 50 Agiana tado iwee ante roti to nesompo lako ri suruga. Tou to nangkondi roti ee tado mamate. 51 Yaku-mo roti to nesompo lako ri suruga, roti to nambei katuwua. Tou to mangkondi roti ei, kana matuwu duuna masae-sae. Roti to nangkeni katuwua ee, batuana ee-mo isi nu koro-Ku to kana Ku-wei bona manusia ri dunia matuwu.”
52 Namparonge ee, nombebilimo to Yahudi ee sore isira dodo. Nanguli-ra: “Beiwa mbii pade mamala-Yamo mambei isi nu koro-Na si kita bona ta-kondi?” 53 Pade nangulimo i Yesus si sira: “Kakono-konona Ku'ulikaka komi, ande tado mi-kondi isi ngkoro nu Ana Manusia pade manginu raa-Na, tado matuwu mpuu-mpuu komi. 54 Tou to nangkondi isi ngkoro-Ku pade nanginu raa-Ku kana mantarima tuwu liu-liu, pade kana Ku-patuwu mpanculi ri Eo Kaopu nu Dunia. 55 Apaa isi ngkoro-Ku ee-mo kondia mpuu-mpuu, pade raa-Ku ee-mo inua mpuu-mpuu. 56 Tou to nangkondi isi ngkoro-Ku pade nanginu raa-Ku, mosaongu rara oa ante i Yaku, pade Yaku mbii kana mosaongu rara oa ante ia. 57 Tuama-Ku to nantudu-Ku, Ia-mo puu nu katuwua. Yaku nantarima tuwu lako si-Ya. Iwee mbiimo ante tou to nangkondi isi ngkoro-Ku, kana mantarima tuwu lako si Yaku. 58 Ei-mo roti to nesompo lako ri suruga, tado ewa roti to nikondi nu totua-mi ee. Apaa naopu nangkondi roti ee, namate mbii-rada. Agiana tou to nangkondi roti ei, kana matuwu duuna masae-sae.”
59 Sumaweena ei niuli ni Yesus tempo-Na nepatuduki ri sou penombaa to Yahudi ri Kapernaum.
Ana-ana guru to nangkosu ri Galilea
6:60-66
60 Naopu namparonge lolita ni Yesus ee, nadea to lako riolo nu topantutu-Ya nanguli: “Nantomo gaga pepatuduki ei. Tado maria to mampakule mantarima.” 61 Nincanida ni Yesus bakote topantutu-Ya nokangua nancambelai nuanu ee. Jadi nanguli-Yamo si sira: “Tado nasana rara-mi namparonge pepatuduki-Ku ee? 62 Ande mi-kalio Ana Manusia membua mpanculi ri pearia-Na paramulana, beiwamo ngoni pampekiri-mi? 63 To nambei katuwua ri manusia aga Inosa Gasa. Roso nu manusia tado naria lotuna. Lolita to niuli si komi ei, lolita lako ri Inosa Gasa bo lolita to nambei katuwua. 64 Agiana naria mbiidapa riolo-mi ei to tado namparisaya.” Nincanida ni Yesus lako ri paramulana yema to tado neparisaya, pade yema to kana mampobalu-Ya ngoni. 65 Pade nanguli mbii-Yamo: “Ee-mo sabana pade niulikaka-Ku komi bakote tado namo saduaa to mamala mamei si Yaku, ande tado rapaliu-ra nu Tuama-Ku.” 66 Nopamula lako iseemo nadea topantutu i Yesus nangkosu, pade tadomo nadota natutu-Ya oa.
Pangakua ni Petrus
6:67-71
67 Pade nipekutana-mo ni Yesus sampulu rodua ana guru-Na ee: “Beiwa, ikomi mbii mampawia-Ku?” 68 Nesono-mo i Petrus: “Pue, malou si yema-kamo kami? Lolita-Mu ee-mo to nambei tuwu liu-liu. 69 Niparisaya-kamo bo nincani-kamo bakote Iko-mo To Nagasa to narata lako ri Allatala.” 70 Nesono-mo i Yesus: “Apa tado Yaku dodo to nampelisi komi sampulu rodua ei? Agiana maria sadua riolo-mi mantutu dota nu Mbagou Seta.” 71 To najadi patuju nu lolita ni Yesus ee, i Yudas ana ni Simon Iskariot. Apaa noudamo i Yudas ei mbii sadua lako ri sampulu rodua ana-ana guru ee, Ia-mo ngoni to kana mampobalu i Yesus.