Joacaz otlamandaroj Judá
(2 R 23.31-35)
36
Kemaj on chanejkej Judá okalaktijkej ken rey ne Jerusalén Joacaz ikoneu Josías. Ijkon tej, yejua okipatlak itataj. 2 Joacaz kipiyaya 23 xipan ijkuak opeu tlamandaroua ken rey, pero san otlamandaroj ne Jerusalén yeyi metstli. 3 On rey de Egipto okixtij ken rey ne Jerusalén niman okichiualtij on país ma kitlaxtlaua impuesto de 3 mil 300 kilos de plata niman 33 kilos de oro. 4 Niman no, on rey de Egipto okalaktij rey de Judá niman de Jerusalén Eliaquim, ikniu Joacaz. Eliaquim okipatilij itoka niman okitokayotij Joacim. Pero Joacaz okajsik niman okuikak Egipto.Joacim otlamandaroj Judá
(2 R 23.36—24.7)
5 Joacim kipiyaya 25 xipan, ijkuak okalak rey, niman otlamandaroj ne Jerusalén majtlaktli uan se xipan. Pero okichiu tlen xkuajli ixpan iTEKO Dios. 6 Nabucodonosor rey de Babilonia, okis okuijsokito Joacim niman okisaloj ikan cadenas de bronce niman okuikak Babilonia. 7 Yejua no okiktik para Babilonia seki on tlajtlamach yejuan kitekitiltiaj ipan iueyitiopan toTEKO, niman okintlalij ipan itiopan ne Babilonia.
8 On okseki tlajtlamach yejuan okichiu Joacim, niman nochi on tlen sanoyej xkuajli okichiu niman on tlen ipan onochiu, tlajkuilolnestikaj ipan on amamoxtli kampa tlajkuilolnestikaj iminnemilis on reyes de Judá niman de Israel. Sakin Joaquín on ikoneu, kej yejua okalak rey.
Joaquín okuikakej Babilonia
(2 R 24.8-17)
9 Joaquín kipiyaya chikueyi xipan aijkuak opeu tlamandaroua ken rey, pero san otlamandaroj ne Jerusalén yeyi metstli niman majtlaktli tonajli. Yejua no okichiu tlen xkuajli ixpan toTEKO.
10 Ipan on atliuetskatlaj* de on xipan, on rey Nabucodonosor otlanauatij ma kuikakan Joaquín para Babilonia. No okiktikej miyek tlajtlamach yejuan más patioj yejuan onkatka ipan iueyitiopan toTEKO. Niman on rey Nabucodonosor okalaktij rey ne Judá niman Jerusalén Sedequías, yejuan ikniu Joaquín.
Sedequías otlamandaroj Judá
11 Sedequías kipiyaya 21 xipan ijkuak opeu tlamandaroua ken rey, niman otlamandaroj majtlaktli uan se xipan ne Jerusalén. 12 Pero okichiu tlen xkuajli ixpan iDios. Xonoknelij ixpan on tiotlajtojketl Jeremías, yejuan itechkopa okinots toTEKO. 13 Niman no, xokitlakamat on rey Nabucodonosor, yejuan okichiualtij ma kitlajtolmaka ika itokatsin Dios ika nemis iuan. Yejua onoyoltechikau niman xokinek onokuep itech toTEKO, Dios de Israel.
14 No ijki, nochimej on tlayekankej de Judá, on tiopixkej niman nochimej on chanejkej sanoyej ixko oyejyejkej. Yejuamej okichijkej sanoyej xkuajli kenon naciones yejuan xtlaneltokaj. Sanoyej okijtlakojkej iueyitiopan toTEKO yejuan yejua okitlapejpenij más tlayekkan ne Jerusalén. 15 ToTEKO, iminDios inachtojtajuan, okinuajtitlanilij miyekpa tlaixkuitiltin intechkopa itiotlajtojkauan, pampa kinmikneliaya ikoneuan niman on yektiopan kampa chanti. 16 Pero yejuamej okinuejuetskilijkej itiotlajtojkauan Dios, niman okichichijkej tlinon kinmijliayaj. Yej san okimpijpinauijkej itiotlajtojkauan, hasta ijki toTEKO sanoyej okualanijkej niman xok ouel okinmijyouilij.
Okixoxotonijkej on ueyitiopan niman okinuikakej Babilonia on chanejkej Judá
(2 R 25.8-21; Jer 39.8-10; 52.12-30)
17 Kemaj toTEKO okichiu para iminrey on caldeos ma uiya ma kinmiktiti. Yejua okinmiktij ikan cuchillo imintelpochuan sano ipan iminueyiktiopan. Xokinmiknelij on telpokamej nion on ichpokamej, nion ueuentsitsimej, nion yejuan xuelij nennemij. ToTEKO okintemaktilij itech on rey. 18 No on tlajtlamach yejuan notekitiltia ipan iueyitiopan Dios, uejueyimej niman pipitikej, niman on tesoros de on iueyitiopan, de on rey niman de itlapaleuijkauan, nochi okiktik iminrey on caldeos para Babilonia. 19 Niman no isoldados okitlatijkej iueyitiopan Dios, okitlajkalkej itepan Jerusalén, okintlatijkej on palacios niman okixoxotonijkej nochi tlen patioj katka.
20 Sakin, okinuikak ne Babilonia on yejuan onomanauijkaj ipan on temiktilistli, niman okimpix ken iesclavos yejuamej niman ikoneuan hasta ijkuak on país de Persia okitlan on país de Babilonia niman kej yejua otlamandaroj. 21 Ijki onocumpliroj on tlen Dios okijtojka itechkopa on tiotlajtojketl Jeremías. Ijki on país ika onkatka kipiyas nejseuijli, pampa onoseuij nochi on tonaltin desde ijkuak tlaxoxotontoya, hasta ijkuak opanok 70 xipan.
Itlanauatil Ciro
(Esd 1.1-14)
22 Ipan on achtoj xipan ijkuak Ciro, rey de Persia, otlamandaroj, onocumpliroj itlajtojtsin toTEKO yejuan okitemachistij itechkopa Jeremías. ToTEKO okichiu para nochiuyan kampa tlamandarouaya Ciro, ma kichayaua in tlanauatijli ikan tlajtojli niman ikan amatlajkuilojli:
23 “Ciro, rey de Persia, kijtoua yejua in: Dios yejuan iluikakchanej, yonechinmaktilij nochi on reinojyomej ipan in tlaltikpaktli, niman yonechnauatij ma nikchijchiuili se ueyitiopan ne Jerusalén, yejuan onkaj ipan iueyitlalpan Judá. Ijkon tej, san akinon de nemejuamej yejuan teuan nopoua intech itlapejpeniluan Dios, ma uiya ne Jerusalén para kichijchiuas on ueyitiopan, niman ma iTEKO Dios kipaleui."