I Paulus nololita ri to Yahudi
22
1 “Tuama-tuama pade sarara-sarara sumawee! Yaku manguli pantundukaku koro-ku si komi. Ande ronge!” 2 Nironge-rapa i Paulus nololita ante basa Ibrani, naroo ntoto-ramo. Pade nipapolamo ni Paulus lolita-na. 3 Niuli-na: “Yaku to Yahudi-kuda, niote ri Tarsus ri propinsi Kilikia, agiana yaku nipatuwu isei ri Yerusalem pade nipatuduki mpuu-mpuu nu guru bete Gamaliel nancambelai parenta to niwei ni Musa ri totua-ta. Yaku mbii natundu mpuu ri Allatala, nasimbei ewa ikomi sumawee eo ei. 4 Yaku noduasimo duuna namate topantutu-topantutu pepatuduki nancambelai i Yesus ee. Sumawee-ra, baleilo bo bangkele, nisoko-ku pade nipasua-ku ri rara ntarungku. 5 Tobalia Bete dodo pade sumawee Topotangara Agama mamala mambei sabi-ra bakote yaku ei tado naboa. Apaa isira etumo to nambeikaka-ku sura kuasa bona raparata ri tou-tou to Yahudi ri Damsyik. Ante sura eemo yaku mamala mosoko tou-tou radou to namparisaya pepatuduki ee, pade mangkeni-ra ri Yerusalem bona rasuku.”
6 “Tempo-ku ri polumakoa pade mapara marata ri ngata Damsyik, tempona tongoeo, ncamole-mole nariamo nuanu newanta mpuu lako ri langi nantikusi-ku. 7 Nadungka-kumo ri tana pade nironge-kumo wotu nangulikaka-ku: ‘Saulus, Saulus! Nuapa pade niduasi-mu Ku?’ 8 Pade nepekutana-kumo: ‘Yema-Ko Tuama?’ NesonoYa: ‘Yakumo i Yesus to Nasaret ee to niduasi-mu.’ 9 Tou-tou to naria isee noroa-roa ante i yaku nangkalio pewanta ee, agiana isira tado namparonge wotu nu to nampololitaka-ku ee. 10 Pade nepekutana mbiiku-pa: ‘Nuapa to kana ku-powia, Pue?’ Nesono i Pue: ‘Pematamo pade kapolamo-ko ri ngata Damsyik. Radou-ko ngoni kana rapopanguncanika sumawee to nipakatatapu nu Allatala bona mu-powia.’ 11 Yaku najadi naburo apaa niwanta nuanu neraroi ee. Pade roa-roaku nampanini-ku nesua ri ngata Damsyik.
12 Isee naria tou to nisanga i Ananias. Ia sadua to natundu ri Allatala pade nantutu parenta Taurat to nitulisi ni Musa. Sumawee to Yahudi to neari ri Damsyik nampabila mpuu-ya. 13 Namei-yamo nokongkore ri siawe-ku pade nanguli: ‘Sarara Saulus, mekaliokimo-ko!’ Bulawee ee mbii nekalio mpanculi-kumo, pade nangolele-ya. 14 Pade niuli-namo si yaku: ‘Allatala to nipenombai ntotua-ta nampelisimo-ko bona mu-ncani dota-Na, pade mangkalio i Yesus, Batua nu Allatala to Nanoa pade mamparonge wotu ni Yesus. 15 Etumo sabana iko kana majadi sabi-Na bona mampopowole ri sumawee tou nuapa to nikalio-mu pade nironge-mu. 16 Bulawee ei nemo mopea masae-sae. Pematamo, pade weimo koro-mu rabaptis. Perapimo si Pue bona ra'ampungi-ko lako ri jeko-jeko-mu.’ ”
17 “Nanculi-kumo ri Yerusalem, pade sintou-ku nosambaya ri karawaa Sou nu Allatala, nikuasai nu Inosa Gasa. 18 Yaku nangkalio i Pue. Nanguli-Ya si yaku: ‘Magasi-ko mampawia Yerusalem, apaa tou-tou isei tado ami mantarima posabiti-mu nancambelai-Ku.’ 19 Nanguli-ku: ‘Pue, isira nanguncani mpuu bakote yakumo nesua ri sou-sou penombaa bona mosoko-ra pade monampa tou-tou to namparisaya-Ko. 20 Iweetu mbii bula nu sabi-Mu i Stefanus nipatesi, yaku mbii naria isee pade noparikonoi pepatesi ee. Yakumo to nojaga powaru nu to popatesi-ya.’ 21 Agiana nanguli mbii i Pue si yaku: ‘Koumo-ko, apaa iko kana Ku-tudu malou ri kakawaosana, ri tou-tou to tado to Yahudi.’ ”
22 Tou-tou namparonge oada-pa i Paulus nololita, agiana ri lolita-na kaopuana ee nongare-ramo narimboso, “Patesimo tou etu. Tado masipato-ya matuwu!”
Ri rara sou pearia nu surodado
23 Ante nongare lako, nitampeasi-ramo powaru ndoe-ra pade nokamburaka rambu ntana ri laerawa. 24 Pade sepu nu tadulako nu surodado Roma ee nantudu i Paulus rakeni ri sou pearia nu surodado bona kana rapekutana-ya pade rasalapea isee bona rancani nuapa sabana to Yahudi nampongaresi-ya ewa ee. 25 Agiana tempo ni Paulus nisilumo bona rasalapea, niuli-namo ri tadulako to nokongkore isee: “Mamala-da mosalapea sadua todea nu kambagoua Roma ande tadopa rabotusi kara-karana?”
26 Namparonge ee, naloumo tadulako ee ri sepu-na pade nanguli: “Nuapa to kana mu-powia? Tou ei todea nu kambagoua Roma!”
27 Pade naloumo sepu nu tadulako ee si Paulus nampekutana-ya: “Ande uli ba nakono-ko todea nu kambagoua Roma!”
Nesono i Paulus: “Iyo, yaku todea nu kambagoua Roma.” 28 Nanguli mbiimo sepu nu tadulako ee: “Yaku najadi todea nu kambagoua Roma ante nobayari nadea mpuu!”
Nesono i Paulus: “Agiana yaku ei lako nipoanaka-kudapa, najadi todea nu kambagoua Roma amiku-mo.” 29 Bulawee ee mbii surodado-surodado to madota mosalapea i Paulus ee nangkosu, pade sepu nu tadulako ee mbii naeka-yamo apaa nisilu-namo i Paulus, ntanono i Paulus ei todea nu kambagoua Roma-yada.
I Paulus ri ngayo nu Topotangara Agama
30 Sepu nu tadulako Roma ee madota mpuu manguncani nuapa ntoto-da sabana pade to Yahudi nampomasala i Paulus. Etumo sabana pade kaneilena nipokio-namo tobalia-tobalia ri matana pade Topotangara Agama bona motobu. Pade nikeni-namo i Paulus, mampotomuka-ra.