I Paulus ri Tirus pade ri Siprus
21
1 Nopalakana-kamo ri topangkeni-topangkeni todea nu Allatala lako ri Efesus ee, pade nampaleisi-ra. Pade newote mpapola-kamo ri lewuto Kos, pade kaneilena narata-kamo ri lewuto Rodos. Lako isee newote mpapola mbii kamo nalou ri ngata Patara. 2 Ri ngata Patara, nirata-kamo kapala ntasi to malou ri ngamba Fenisia. Pade nencawi-kamo kapala ntasi ee. 3 Newote-kamo duuna nangkalio lewuto Siprus mbira ri ngkabeo-ka, agiana ikami nokapala oa nantopa propinsi Siria. Nencowe-kamo ri Tirus, apaa isee kapala ntasi nisawika ee mobongkara keniana. 4 Ri ngata ee nalou-kamo nosaroa ri tou-tou to namparisaya i Yesus, pade neari-kamo si sira rarana saminggu. Nantutu pepanotosi lako ri Inosa Gasa, tou-tou isee nangulikaka i Paulus bona nemo malou-ya ri Yerusalem. 5 Agiana naopu-pa tempona-ka neari isee, nipaleisika-ramo pade nipapolakamo polumakoa-ka. Sumawee-ra, ante bangkele-ra pade ana-ana-ra nambawa-ka narata ri sawaliku nu ngata ee. Naratakapa ri soso ntalinti, notumbukotu-kamo pura pade nosambaya. 6 Naopu ee nopalakana-kamo, pade nencawi kapala ntasi-kamo, pade isira mbii nanculi ri sou-ramo.7 Newote oa kamo lako ri ngata Tirus narata ri ngata Ptolemais. Radou-ka nalou nosaroa ri sarara-sarara to neparisaya, nombetabe ante isira, pade neari saeo ante isira. 8 Kaneilena neongko mbii-kamo, pade narata ri ngata Kaisarea. Isee-kamo nalou ri topoparata Kareba Belo to nisanga i Filipus, pade neari-kamo ri sou-na. Ia eimo sadua lako ri kapapitu tou to nipelisi ri Yerusalem, bona mantulungi kaparalouaa nu tobalu-tobalu. 9 Aopo ana-na bangkele torandaa, niweikakamo nu Allatala kapandea bona moparata lolita lako ri Allatala. 10 Basangkia eo-kapa isee, naratamo lako ri ngamba Yudea sadua nabi to nisanga i Agabus. 11 Namei-yamo si kami pade nangala pampou peko ni Paulus. Pade nisilu dodo-namo paa-na ante pale-na nampake pampou peko niala-na ee see pade nanguli: “Eimo to niuli nu Inosa Gasa: Tumpu nu pampou peko ei kana rasilu ewa ei ri Yerusalem, nasilu nu tou-tou to Yahudi, pade rawei ri tou-tou to tado to Yahudi.”
12 Namparonge ee, ikami pade tou-tou to neparisaya to neari ri ngata Kaisarea ee nerapi ante rara mpuu-ka si Paulus bona nemo malou-ya ri Yerusalem. 13 Agiana nisonoi-na: “Nuapamo bundu-mi nokeo ewa ei nampopentuu rara-ku? Nasadia-kumo tado kawule rasoko radou, agiana mbii bona mamate sabana nantutu i Pue Yesus.” 14 Tado nironge-ka ni Paulus, neuntu lou-kamo nantagi-ya. Pade niuli-kamo: “Palambakamo dota ni Pue damo majadi.”
Potomu ni Paulus ante i Yakobus ri Yerusalem
15 Neari-kapa ri Kaisarea rarana basangkia eo kasaena, nipanimpu-kamo dagana-ka, pade nalou-kamo ri ngata Yerusalem. 16 Noroa-roa ante ikami netutu mbii basangkia dua topeparisaya lako ri ngata Kaisarea nambawa-ka nalou ri sou ni Manasona, apaa meari isee-ka. I Manason ei nasae-yamo najadi topantutu i Yesus.
17 Tempo-ka narata ri Yerusalem, tou-tou to neparisaya isee nantarima-ka ante donu rara. 18 Kaneilena i Paulus noroa-roa ante ikami nalou nosaroa si Yakobus, sumawee topangkeni-topangkeni todea nu Allatala ri Yerusalem naria mbii isee. 19 Naopupa i Paulus notabe-ra, nipololita-namo ngila ngaya nuanu to nipowia-na ante kuasa nu Allatala riolo nu tou-tou to tado to Yahudi. 20 Nironge-rapa lolita ni Paulus ee see, niune-ramo i Pue Allatala. Pade niuli-ramo si Paulus: “Sarara Paulus! Bona kana mu-ncani ri njobu-namo to Yahudi namparisaya i Yesus. Isira sumawee tou-tou to nangkakamu mpuu parenta Taurat to nitulisi ni Musa. 21 Agiana nironge-ra ko nampatuduki sumawee to Yahudi to neari ri tou-tou to tado to Yahudi, bona rapawia-ramo parenta Taurat to nitulisi ni Musa. Niulikaka-mu ra bona nemo ratindi ana-ana-ra pade nemo ratutu-ra ada-ta to Yahudi. 22 Jadi beiwamo ei? Tantu narongemo nu tou-tou to Yahudi to neparisayamo ee bakote nariamoko isei. 23 Kabelo-belona tutumo nuanu niuli-ka ei. Naria aopo tou isei to notipamo si Pue. 24 Koumo-ko moroa ante isira, mowia ada mampakagasa koro mantutu ada-ta to Yahudi, pade bayarimo binata to rapopenomba-ra bona mamala wulua-ra rakurori. Bona ande ewa ee matantumo nakalio nu sumawee tou bakote nuapa to nironge-ra nancambelai-ko tado nakono, apaa iko dodo mbii nantutu parenta ni Musa. 25 Agiana ri tou-tou to tado to Yahudi to namparisayamo i Yesus, nipakatuka-ka ra-mo sura kapotia nu libu-ka, bakote isira tado mamala mangkondi kondia to nipopenombamo ri karampua, tado mamala mangkondi raa, ba mangkondi binata to namate nibaga, pade mokawaosi parabuata-parabuata mobualo.”
26 Kaneilena, naloumo i Paulus ante tou aopo ee nowia ada mampakagasa koro noroa-roa ante isira. Pade nesua-ramo ri karawaa Sou nu Allatala bona manguli ri tobalia basangkia eo-pa kasaena, pade maopu-da susa mampakagasa koro ee pade neipia binata penomba-ra sore-sore rapopenomba.
I Paulus nisoko
27 Mapara maopu-pa tempona pitu eo ee, tou-tou to Yahudi lako ri propinsi Asia nangkalio i Paulus ri karawaa Sou nu Allatala. Niasui-ramo tou dea, pade nisoko-ramo i Paulus 28 nongare-ngare lako: “Hei tou-tou to Israel, merapi tulungi! Ei-yamo to nalou riumba-umba nepatuduki bona mangewa to Israel, mangewa parenta Taurat to nitulisi ni Musa pade mengewa Sou nu Allatala ei. Pade jaa ei nikeni mbii-namo tou-tou to tado to Yahudi nesua ri Sou nu Allatala nampakarumu pearia to nagasa ei!” 29 Isira nanguli ewa ee apaa nikalio-ramo i Trofimus to Efesus ee ri ngata noroa-roa ante i Paulus, niuli-ra i Paulus-da to nangkeni-ya ri Sou nu Allatala.
30 Nagesoamo sumawee ngata, pade sumawee tou nokukumbeno notobu. Nisoko-ramo i Paulus pade nidisi-ra nesuwu lako ri karawaa Sou nu Allatala. Bulawee ee mbii niwuntamo sumawee wombo ngkarawaa Sou nu Allatala. 31 Bula nu tou-tou to nampakagesoa ee nampesimbukui mopatesi i Paulus, naria tou noparata ri sepu tadulako nu surodado Roma bakote sumawee ngata Yerusalem nagesoa. 32 Pade nipokiomo nu sepu tadulako ee surodado bo tadulako-tadulako, pade nagasi-gasiramo nalou ri ngata to nagesoa ee. Pangkalio nu tou dea ee tadulako ee ante surodado-na, neuntu-ramo nonampa i Paulus. 33 Tadulako ee nalou si Paulus pade nosoko-ya, pade nitudu-namo tou mosilu-ya ante rongkou rante. Naopu ee nepekutanamo tadulako ee nancambelai yema i Paulus pade nuapa nipowia-na. 34 Saganta lako ri tou dea ee nongare ewa ei pade saganta mbii nongare ewa ee. Nagesoa mpuu nangkajadika tadulako ee tado namala nanguncani nuapa ntoto to najadi. Etumo sabana pade niparenta-namo bona i Paulus rakeni ri pearia nu surodado. 35 Nikeni-ra ya-pa narata ri oda, nangkarabuta ntotomo tou dea ee nangkajadika i Paulus nikowa-yadamo nu surodado. 36 Isira nitutu oa nu tou-tou to nampakagesoa ee lako ri bengo-ra ante nongare-ngare lako: “Patesi-yamo!”
I Paulus nerapi mololita
37 Mesua-rapa ri rara mpearia nu surodado, nangulimo i Paulus ri sepu nu tadulako ee: “Mamala-ku mololita singoni ante iko tuama?”
Nesono sepu nu tadulako ee: “Nincani-mu nobasa Yunani? 38 Ande iweetu wea, tado to Mesir-ko ei, to impia nampakagesoa pade nampakeni aopo njobu tou daa notaono nangani ri tongo mpada bei?”
39 Nesono i Paulus: “Yaku to Yahudi, todea nu ngata Tarsus, ngata to natolele ri propinsi Kilikia. Merapi tulungi paliu-ku mololita ri tou-tou etu.”
40 Nipaliu-pa i Paulus mololita, nokongkore-yamo ri oda, pade norae ante pale-na. Nalino-pa pura sumawee tou, nololitamo i Paulus si sira ante basa Ibrani. Niuli ni Paulus: