Porapaika nancambelai topobago-topobago ri bonde anggur
20:1-16
20
1 “Poparentaa nu Allatala tarina ewa porapaika ei: Sadua tumpu bonde anggur nesuwu ri eo sangkabaa nangonco tou bona mobago ri bonde anggur-na. 2 Nirata-napa topobago to nionco-na ee, nabotu-mo pololita-ra bakote tombo-ra mobago sampeka doi salaka sa-eo. Naopu ee nitudu-namo tou-tou ee malou mobago ri bonde anggur-na. 3 Tinti sasio sangkabaa ee, nalou mbiimo tumpu bonde ee nangonco topobago ntanina. Nikalio-na basangkia dua tou kawule noncunda-ncunda ri potomu. 4 Nanguli-yamo si sira: Koumo komi mobago ri bonde-ku. Yaku kana mambei komi tombo to masipato. Pade nalou mpuu-ramo. 5 Tinti sampulu rongu tongo eo pade ri tinti tolu kinowiana, nesuwu mbii-mo tumpu bonde ee pade nowia mbii nuanu ewa iwee. 6 Pade rapa-rapana tinti alima kinowia, nesuwu mbii-yamo pade nangkalio naria-dapa tou to tado naria bago-ra. Pade nepekutana-yamo si sira: Nuapa pade nokongkore oa-mo komi isei sa-eo bujuru ei ante tado nowia ba nuapa-pa? 7 Nesono tou-tou ee: Tado naria tou to ka-pobagoka. Nanguli tumpu bonde ee: Ande iweetu wea, koumo komi mobago ri bonde anggur-ku. 8 Nasolopa eo, nangulimo tumpu bonde anggur ee ri topojaga bonde-na: Pokiomo topobago-topobago etu pade bayarimo pura tombo-ra, mopamula lako ri tou to nesua nobago nopuri duuna ri tou to nesua nobago pamulana. 9 Pade nameimo topobago-topobago lako ri tinti alima. Butu dua-ra nantarima sampeka doi salaka. 10 Naopu ee namei mbiimo topobago-topobago lako sangkabaa. Nipekiri-ra, isira kana mantarima meliu. Ntanono isira nitomboi sampeka doi salaka mbii-da. 11 Nitarimarapa doi ee, nipokanguaka-ramo tumpu bonde ee: 12 Nanguli-ra: Topobago-topobago to narata nopuri ei nobago sajaa ngkola. Ikami nobago sa-eo bujuru ei ni'indo nu eo, agiana iko Maradika notomboi-ra nasimbei ante ikami. 13 Nisonoimo nu tumpu bonde ee sadua lako ri olo nu topololita ee: Sarara, tado nasala-ku si komi. Kabotua nu pololita-ta, tombo-mi sampeka doi salaka sa-eo. 14 Jadi, alamo tombo-mi, pade panculimo komi. Yaku madota mambei tombo ri to narata nopuri masimbei ewa to niwei-ku si komi. 15 Apa tado mamala-ku mowia nuanu to nipodota-ku ante doi dodo-ku? Ba nasingki rara-mida, apaa nadoli rara-ku?”
16 Pade nanguli mbiimo i Yesus: “Iwee mbiimo tou-tou to nopuri kana majadi mokoulu, pade tou-tou nokoulu kana majadi mopuri.”
Pepoparonge katolungkani nancambelai kapepaa ni Yesus
20:17-19
17 Tempo ee i Yesus nalou ri ngata Yerusalem. Ranca-ra nolumako, nipokiomo-Namo sampulu rodua ana guru-Na mopatani lako ri tou dea pade niulikaka-Na: 18 “Ronge! Ikita eo ei malou ri Yerusalem. Radou ngoni Ana nu Manusia kana rawei ri tobalia-tobalia ri matana pade ri topande-topande ri Buku Taurat, pade Yaku kana rasuku duuna mamate. 19 Maopu ee Ia kana rawei ri tou-tou tado to Yahudi. Isira kana mangkanene-Ya, moduasi-Ya, pade mosalibkan-Ya. Agiana ri eo katolu eona, Ia kana rapakatuwu mpanculi.”
Perapia tina ni Yakobus pade i Yohanes Tado meparenta agiana melayani
20:20-28
20 Naopu ee nameimo bangkele ni Zebedeus ante ana-ana-na si Yesus. Notumbukotu-yamo ri ngayo ni Yesus, apaa naria nuanu na-perapi. 21 Nipekutana-yamo ni Yesus: “Tina, nuapa dota-mu?” Nesono-ya: “Yaku madota bona ana-ku rodua ei moncunda mbira ri ngkabeo pade mbira ri ngkana-Mu Tuama ande Iko majadi Mbagou ngoni.” 22 Nanguli i Yesus si sira: “Tado nincani-mi nuapa to niperapi-mi. Mi-pakuleda ngoni mantodosaka kapepaa ewa to kana Ku-todosaka?” Nesono-ra: “Kapakule.” 23 Nanguli i Yesus si sira: “Kana mi-todosaka ami-da ngoni kapepaa ewa to Ku-todosaka. Agiana mancambelai yema to kana moncunda mbira ri ngkabeo bo mbira ri ngkana-Ku, tado Yaku mobotusi. Posunda-posunda ee rawei ri tou-tou to nipakatatapumo nu Tuama-Ku.” 24 Pamparonge nu sampulu ana guru ntanina nuanu ee, nasodo-ramo ri to ntali sarara rodua ee. 25 Agiana nipokio pura-ramo ni Yesus pade niulikaka-Na: “Nincani-mida bakote topangkeni-topangkeni todea to tado nanguncani Allatala noduasi todea-ra. Pade pangka-pangka bete-ra nopatundu todea-ra. 26 Agiana ikomi tado mamala ewa ee. Pegoliana, tou to madota majadi mabete riolo-mi, kana majadi batua-mi. 27 Pade tou to madota majadi panakouluna riolo-mi, kana majadi batua-mi. 28 Nasimbei ewa Ana nu Manusia ee mbii, Ia narata tado bona ralayani, agiana bona melayani, pade mambei inosa-Na, bona mampakabebasi madea tou.”
I Yesus nampakabelo rodua tou naburo
20:29-34
29 Tempo-ra nampaleisi ngata Yerikho, nadea tou nantutu i Yesus. 30 Isee naria rodua to buro noncunda ri soso dala. Nironge-rapa bakote i Yesus noliu ri dala ee, nongare-ramo: “Muli ni Daud, potowe-ka kami!” 31 Tou dea to naria isee namposodo-ra pade nantudu-ra malino. Agiana narimboso ntotopa pongare-ra: “Pue, Muli ni Daud, potowe-ka kami!” 32 Nentaa-mo i Yesus pade nampokio-ra. Nanguli-Ya: “Nuapa to mipodota Ku-powiaka komi?” 33 Nesono-ra: “Pue, ikami madota mekalio!” 34 Natowemo rara ni Yesus si sira, pade nitui-Namo mata-ra. Bulawee ee mbii namala-ramo nekalio. Pade nitutu-ramo i Yesus.