Yesusti sae tara malinge wali nembaogha
(Matius 12:9-14; Lukas 6:6-11)
3
1 Olog wamekpa, Allah yubu lerop sum taogpa, Yesus nen Yahudi nimi poloro winirop ae Allah yubu lerop aeag wa'iog. Wa'iogpa, nimi nhon sae tara malinge ae lomag wamog. 2 Wamogpa sin ae lomag wamek nenneri, “Yesusag tam pipsebe,” aro Yesusti ulamogne keme nenelamek. Sin nimi tanekori seneraglamekti, “Tektek papto urop sum Sabat sum wamap aghana, Yesusti sumene nimi nene wali nembalul to, kom to?” aro Yesus kemelamek.3 Kemelamekpa, Yesusti sae tara malinge ponekoag yubu lelamogti, “Nangkae, nimi ni whingag ane sekalulam,” seog.
4 Seogti, nimi ni wamekag ambarelamsiogti, “Wela sembalom? Allah yubu lero tek-tek papto urop sum Sabat sumeneko wamapnena, Musari samenag aruktop yubu mome tobogha sunsunum uro nimiri huanep? Nimiri walia uanep to, malia uanep to? Sabat sum wamapnena, nimi wali nembahinep to, nimi ya'ag opsinep to?” aro ambatsiog. Wene aro ambatsiog aghana, sin yubu koma wamek.
5 Yubu koma wamekpa, Yesusti el wamogti, “Sae malinge poneko sembe o'ona senelamang kom,” sembaogti wanaag yonge waelbaog. Wanaag yonge waelbaogpa, wana mali sembaogti, ni wamekag kanero kembahiog. Kembahiogti, sae tara malinge ponekoag yubu lelamogti, “Sae nginikae,” seog. Seogpa, poneko sae nginikaogpa, sae wali taog. 6 Wali taogpa, tibogaekti Farisinang taneko nimi poloro winirop aeag agha lambaek. Lambaekti, “Welaro Yesus obukap?” aro Galilea mog so'o saelba uropne Herodesti nimiap ma'ap taekti, “Yesus obukap,” aro yubu nikne lebek. Lelamekpa, Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnangap ko'oro piek.
Yesusti nimi niktopne maikno wali nembahiogha
7 Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnangap wamekag laplobi agha mag Galilea sin abolag piek. Piekpa, Galilea nimi maikno nimi teng-tengne Yesusag nelepto piek. 8 Yesus amik nelepto piek nimina, as Yerusalem nimi babe, Yerusalem kanero mog so'o Yudea nimi babe yaek. Mag kwasag sip mog so'o Idumea nimi babe, mag Yordan kauro yale sip nimi babe, heng purukul pirobag sip as Tirusap as Sidonap kanero wamek nimi babe, nimi maikno teng-tengne yaek. Sin taneko yaekne, Yesusti ulamogne sembe ka'ebaekti, kemelaek. 9-10 Nimi maikno Yesusag kemelaekpa, Yesusti nimi maikno wali nenelamsiog. Wali nenelamsiogpa, naiktop nimi maikno tanekori, “Nu babe Yesus nongag saelbahabeba, wali nembahiso,” aro sendebel alamek. Ane sembe Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnangag ambarelamsiogti, “Nimi taneri na lingnilomniikagti, na mag alip toman pinunne sembe kabong nhon weamlulom,” seog. 11 Sendebel alamekpa, sin taneko wamek nimi anabiag agha phia yonge kulomag uahirop nimiri Yesus tibogaek tanena, Yesus whingag u amupto malangkalamek. Malingkina yubu haum aro lelamekti, “Anna Allah elme,” alamek. 12 Undo lelamek aghana, phia yonge tanekori, “Yesus Allah Elme wamla,” aro lag phoro lelamekne sembe karongdi, Yesusti sikinag aruklamsiogti, “A'un yubu kom tahut! Na Yesus etne wamnange sembe leplulom kom!” aro arukahiog.
Yesusti yubu ka'ero neleptopnang anabiag agha pogsiognang aobare wepsiogha
(Matius 10:1-4; Lukas 6:12-16)
13-19 Yesus yim nhonag waelbaogti, eldi wanaag agha, “Nimi neneap neneap wali yopsinun,” sembaogne sunsunum uro yopsiogpa, nimi taneko el yaghag yaek. Yaekpa, nimi aobare wepsiogti, sekitsiog. Wepto sekitsiog nimina:
Simon, el si nhon Petrus aro Yesusti si engkaogne poneko webog.
Zebedeus elmabo phende Yakobusap
ilipsae Yohanesap wepsiogti, yubu maikno mikip uro lelamdekne sembe, “Boanerges,” aro si engkahiog. Yahudi nimiri yubuagna, “Limang elmabo,” aro engkahiog.
Andreasap
Filipusap
Bartolomeusap
Matiusap
Tomasap
Alfeus elme Yakobusap
Tadeusap wepsiog.
Simon, eldi “Yahudi nimi mo seksebe,” aro ulamogne ponekoap
Yudas Iskariotne Yesus aisanangag pankhebaogne ponekoap babe wepsiog.
Wepsiogti ambarelamsiogti, “Nari a'un wepsin. A'un nanap ma'aro wapmundi, nikag wamukap. ‘A'undi phia yonge nimi kulomag agha yag lanalamsululom,’ aro a'undi saeag mikipne pimnun. Nari a'un sembe, ‘Phia yonge nimi kulomag agha yag lanalamsimundi, Allah yubu ambatto tongolamsululom,’ aro pogsinun,” seog.
Nimiri, “Phia yonge sikini Beelzebul mikipne pere agha Yesusti phia yag lanalamsil,” seekne sembe Yesusti samoro ambatsiogha
(Matius 12:22-32; Lukas 11:14-23; 12:10)
20 Yim aneko laplobi agha Yesus aeag samoro piog. Aeag piogti wamoghag, nimi maikno, “Yesus kemel pukap,” aro yaek nimi along nen ae anekoag longolaek. Undo longolaekpa, Yesusap eldi yubu ka'ero neleptopnangapti yeplamsiek paghabog kwaneng ologha babe tenep kom wamog. 21 Yesusti ulamogne sembe nimiri lel palamekpa, Yesus ilipsabo taptopneap ilinap ka'ebaekti, “El nenek saelbal,” sembaek. Ane sembe ka'ebaekti, enero tol pukap aro Yesus yaghag yalamek.
22 Anam enel an komag, Musari samenag mome tobog yubu ambatsiropnang Yerusalema Yesus wamoghag kulukulaekti, lelamekti, “Phia sikini nubunge si Beelzebul nenekori el kulomag wa'iori, mikipne pibo andarina, phia yag lanalamsil,” seek.
23 Seekpa, Yesusti sin Musari mome tobogne ambatsiropnang taneko yopsiogti, sunumna etpare pere agha ambarelamsiog. Ambarelamsiogti, “ ‘Phia sikini nubunge mikipne pere agha phia yag lanalamsil,’ alamlom. Undop agha, ‘Phia sikini nubunge Satanas nenekori nimi kulomag agha eldamne yag lanaptanep,’ alamlom, te? 24 Nimi nubungeri mog so'o nhon saelba ulamsisoba, mog so'o wamang nimiri pogto mal talamseng tanena, nimi nhonog umag khapto wamna koma a'eptangto loba taheng. 25 Ae lom nhon nimi babe mamun aisa neneptangkamna tanena, khapto wali uro wamnep kom. 26 Ane saog uro phia sikini nubunge Satanas nenekori eldamne aisa neneptangto elkabo yag lanalamsisoba, sin leya pehengpa, el mikip uro wamso komdi, timbaho. Aghana phia sikini nubunge Satanas nenekori eldamne aisa neneptangtop komdi, el mikip wamla. 27 Mikip wamla aghana, nari phia yag lanalamsinne sembe sunumna ambatsinun. Nimi mikipne ae nhonag ua ulamsoba, nimi etneri babe ae anekoag wa'ina nimi mikipne anekoringe aba taluro tomnep kom saog wamla. Ot yog nimi mikip phelektopne wamsori, ae ngainge mikipne neneko salero haing sae kaupnep taneogna, ae anekoag wa'ina ae ngainge tanekoringe aba taluro tomnep. Sunumna nenena, nari mikip phelektopneag agha phia yag lanalamsinne sembe a'un ambatsin,” seog.
28-30 Wene aro lebogpa, Musari samenag mome tobogne ambatsiropnangdi, “Yesusti phia sikini nubungeri mikipneag agha ulamla,” seekne sembe, Yesusti nen tipto ambarelamsiogti, “Sikne agha nari ambatsineba, wali uro ka'ebalulom. Nia mangkina nimiri mali-malia uropneap nimiri san leropneap ni Allahri wailag nenero tam kom nembanep. Aghana nimi etneri Allah Eldamne Yame Walinge san lepseng tanena, Allahri tam nene orog nembalul kom. Nimi etneri Allah Yame Walinge sembe mali aro san lerop tanena, malia uropne neneko Allahri tam orog nemban koma tam ya'ag uropne wamlul,” seog.
Yesus ilinap ilipsaboap sembe lebogha
(Matius 12:46-50; Lukas 8:19-21)
31-32 Wene aro lebogpa, Yesus ilinap ilipsabo taptopneap yaek. Yaekag aneko nimi maikno Yesus peramag kanero pulaekti, longolamek ane sembe, ilinap ilipsaboap asag nangnangkamek. Nangnangkamekti nimi nhonag, “Yesus yobol wa'ilulam!” aro poghekpa, Yesus kanero pukamek nimi anekori tipto yubu lelamekti, “An aninap anipsaboap asag wamangdi, elangkeang,” seek.
33 Wene seekpa, Yesusti samoro ambarelamsiogti, “ ‘An aninap anipsaboap,’ selom aghana, naninap naipsaboap ane etne?” seog. 34 Seogti, el peramag kanero pukamek nimi kemelamsiogti, yubu lelamogti, “Kembahilulom. Na nanin naipsabo wamloa saogne tane wamang. 35 Nimi etneri Allahri seneropne sunsunum uro ul palamle tanena, nimi eneko sembe ‘Naipsae, naipsa'el, nanin,’ senelamsindi, o'ona senelamsin,” seog.